PISjournal – Nedavno procurjeli finansijski dokumenti otkrili su da je kralj Jordana potajno potrošio više od 100 miliona dolara na popise nekretnina u Velikoj Britaniji i SAD-u, što je izazvalo kritike, dok se zemlja nastavlja boriti sa vrtoglavom nezaposlenošću i mjerama štednje.
Pandora papiri, koje je tokom vikenda podijelio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ), otkrili su da je kralj Jordana Abdullah II između 2003. i 2017. godine nagomilao međunarodno carstvo luksuznih nekretnina koje uključuje 14 kuća od Malibua, Kalifornije i Washingtona, do centra Londona i Ascota, UK.
Nekretnine su kupljene u tajnosti, koristeći offshore kompanije osnovane na Britanskim djevičanskim ostrvima (BVI) kako bi prikrile kraljevo vlasništvo, pokazuju Pandora papiri. Većina kuća je kupljena nakon “arapskog proljeća” 2011. godine.
Advokati kralja Abdulaha II su odgovorili na procurjele dokumente, tvrdeći da je kralj uprkos korištenju poreskih oaza, koristio svoje lično bogatstvo za kupovinu kuća i da nikakva javna sredstva nikada nisu utrošena u kupovinu.
“Njegovo Veličanstvo ni u jednom trenutku nije zloupotrijebio javni novac niti je na bilo koji način iskoristio prihod od pomoći namijenjene javnoj upotrebi”, rekli su advokati u izjavi ICIJ -u.
“Njegovo veličanstvo jako brine za Jordan i njegov narod i djeluje s integritetom i u najboljem interesu svoje zemlje i njenih građana u svakom trenutku”, nastavljeno je u saopćenju.
Ipak, vlasti su poduzele mjere da blokiraju web stranicu ICIJ-a u Jordanu u nedjelju, nekoliko sati prije nego što su objavljeni Pandorini dokumenti, prenio je Guardian.
Jordan je dugo nastojao ušutkati one koji bi mogli dovesti u pitanje bogatstvo kralja Abdullaha II, koji državom vlada više od dvije decenije.
Ranije ove godine došlo je do neviđenog raskola između jordanske vladajuće porodice i bivšeg prijestolonasljednika Hamze bin Husseina, voljene ličnosti, koji je kritizirao “vladajući sistem” zbog odlučivanja o “svojim ličnim interesima, svojim finansijskim interesima, tome da je njegova korupcija važnija nego životi i dostojanstvo budućnosti 10 miliona ljudi koji ovdje žive”.
Jordanci protestuju protiv korupcije i siromaštva
Godine 2019. Amjad Hazza al-Majali, koji je svojedobno savjetovao kraljevog oca, napisao je pismo koje je bilo široko rasprostranjeno na društvenim mrežama tražeći da kraljevska porodica vrati “ukradeni” novac i zemlju u državnu blagajnu. Majalijevo pismo stiglo je usred tekućih protesta protiv korupcije i siromaštva, jer je stopa nezaposlenosti u zemlji do 2019. godine dosegla 18,6%. Jordanci su tražili obustavu poreza na gorivo, ukidanje poreza na promet osnovnih proizvoda, oslobađanje svih političkih zatvorenika i akciju protiv korupcije.
Obračun sa demonstrantima, u kojem su kritičari i demonstranti bili zatvoreni, nije u potpunosti ugušio proteste, pa su se u junu 2020. godine jordanske vlasti složile da se bore protiv pitanja skrivenog bogatstva u zemlji, koje je doprinijelo da iz zemlje odlazi 800 miliona dolara svake godine.
Tadašnji premijer Omar al-Razzaz obećao je da će pratiti svaki posljednji dinar skriven u poreskim oazama, navodeći da nijedno offshore bogatstvo nije pod nadzorom.
Međutim,14 vila kralja Abdullaha II u tajnom vlasništvu naizgled nisu bile uključene u taj obračun. Prema kraljevim advokatima, on nije obavezan plaćati porez prema jordanskim zakonima i stoga nije učinio ništa loše koristeći takve porezne oaze.
Advokati su, također, rekli ICIJ-u da informacije o kraljevoj imovini nisu tačne ili ažurirane.
U međuvremenu, nezaposlenost je sada dosegla 25% jer se jordanska ekonomija i dalje bori s hroničnim deficitom.
Prema Pandorinim dokumentima, u nekretnine su uključeni: kuća u Ascotu, jednom od najskupljih engleskih gradova, višemilionski stanovi u centru Londona i tri luksuzna stana u kompleksu u Washingtonu s panoramskim pogledom na rijeku Potomac, izvijestio je ICIJ.
Uključene su i tri kuće u blizini plaže koje se rekonstruišu u enklavi više klase u blizini Los Angelesa, od kojih je jedna vila sa sedam spavaćih soba na litici iznad Tihog okeana koja je kupljena 2014. godine za 33,5 miliona dolara.
Jedna od najsiromašnijih zemalja na Bliskom istoku, Jordan gotovo da nema resurse nafte i vrlo male rezerve vode. Kao takvo, kraljevstvo ovisi o stranoj pomoći, posebno od Sjedinjenih Država, koje su samo prošle godine osigurale 1,5 milijardi dolara finansiranja. Drugi veliki finansijski sponzor je vlada Velike Britanije koja je tokom pet godina udvostručila svoja sredstva na 880 miliona dolara.
“Jordan nema novca kao druge bliskoistočne monarhije, poput Saudijske Arabije, pa da bi mogli dozvoliti kralju da se razmeće svojim bogatstvom”, rekla je u intervjuu Annelle Sheline, stručnjakinja za vjerski i politički autoritet na Bliskom istoku sa ICIJ-om.
“Kada bi jordanski monarh javno prikazao svoje bogatstvo, to ne bi samo antagoniziralo njegov narod, već bi razbjesnilo zapadne donatore koji su mu dali novac”, dodala je Sheline, istraživačica sa Instituta Quincy u Washingtonu.
Annelle Sheline, analitičarka za Bliski istok, rekla je za BBC da bi otkrića mogla imati veliki utjecaj na Jordan.
“Prosječnom Jordancu je vrlo teško da osnuje dom, porodicu i da nađe dobar posao”, rekla je Sheline. “I da se sada tim Jordancima baci u lice istina da je kralj cijelo vrijeme samo pumpao novac u inostranstvo? To – to bi izgledalo jako loše.”
