Sanadin Voloder

Autor je novinar, NVO aktivista i istraživač. Bio je novinar i urednik portala Akos. Saradnik je više bosanskohercegovačkih i regionalnih medija. Autor je knjige ‘Priče iz Hercegovine’.

PISjournalNijedni izbori na Balkanu nisu unutrašnje pitanje države nego u pravilu regionalna tema koja s sobom veže mnoštvo procesa. Ovo pravilo je možda najizraženije kad je u pitanju Kosovo ponajviše zbog srpske zajednice, ali i borbe za lidera unutra albanskog naroda na Balkanu.

Ključno pitanje koje se postavlja uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 9. februar jest da li stranka aktuelnog premijera Albina Kurtija Pokret za samoopredjeljenje (Vetëvendosje) osnovana 2005. godine može zadržati većinu. Njegova stranka je osvojila 50,2 % glasova na zadnjim izborima, ali i dalje ima ograničenu podršku na lokalnom nivou. Podsjetimo, na Kosovu će biti održani i lokalni izbori na jesen.

Ko je Albin Kurti

Nakon proglašenja nezavisnosti Kosova 2008. godine dominaciju na političkoj sceni imale su stranke koje su vodili kadrovi iz Oslobodilačke vojske Kosova ili osobe koje su već imale politički kapacitet i podršku naroda. Albin Kurti je prošao vrlo dinamičan put od studentskog vođe, političkog zatvorenika u Miloševićevoj Jugoslaviji do ljevičarskog reformiste i panalbanskog lidera koji je oštra konkurencija Ediju Rami.

Njegov životni i politički mentor je balkanski Mandela Adem Demaći, ali i Alija Izetbegović čiji je mezar posjetio 2018. godine. Iako je po uvjerenju ateista dobio je ogromnu podršku islamski orjentiranih Kosovara i dijaspore.On za sebe tvrdi da je ljevičar, ali na Kosovu desničar.

Albin Kurti je krajem devedesetih godina postao prepoznatljiv vođa studenata kada se usprotivio režimu Slobodana Miloševića. Zbog organiziranja studentskih demonstracija proveo je tri godine u zatvorima u Lipljanu i Požarevcu, po optužbama za terorizam. Bio je portparol albanskih studenata, a u medijskim nastupima naglašavao je da demonstracije nisu političke i da nemaju ništa s političkim partijama.

Prvi put je uhapšen u oktobru 1997. godine, zbog organiziranja studentskih protesta na Univerzitetu u Prištini. Kada su se u junu 1999. godine srpske snage povukle s Kosova, Kurti se našao među nekoliko stotina albanskih zatvorenika koji su prebačeni u Srbiju. U martu 2000. godine, pred sudom u Nišu, osuđen je na 15 godina zatvora zbog ugrožavanja teritorijalnog integriteta Savezne Republike Jugoslavije i terorizma.

Tokom suđenja odbijao je odbranu, te poručio: “Meni može suditi samo sud mog vlastitog naroda. Ne priznajem ovaj sud, ne priznajem Srbiju, ne priznajem Jugoslaviju.” Na izricanju presude ostao je dosljedan: “Nevažno je da li ćete me osuditi i na koliko. Sve što sam radio, radio sam dobrovoljno i s dostojanstvom. Ponosan sam na to, i kad bih mogao, ponovo bih sve isto učinio.”

Zbog pada Miloševićevog režima i međunarodnog pritiska na novu vlast da što prije oslobodi sve političke zatvorenike iz zatvora u Požarevcu oslobođen je 2001. godine i u javnosti se odmah pojavio kao žestok kritičar međunarodne zajednice i UNMIK-a, ukazujući na korupciju u kosovskim institucijama.

Protesti, incidenti i uhićenja obilježili su kako sam pokret Samoopredjeljenje tako i političku biografiju Albina Kurtija. U februaru 2007. godine dvojica aktivista Samoopredjeljenja poginula su, a još njih 80 je ozlijeđeno, kada su rumunski policajci UNMIK-a ispalili plastične i gumene metke. Tada je Kurti uhapšen, a 2010. godine, osuđen na devet mjeseci zatvora. Ipak, ubrzo je pušten na slobodu jer je Okružni sud u Prištini uzeo u obzir vrijeme koje je već proveo u pritvoru. Sama presuda je u određenim krugovima, kako kosovskim tako i međunarodnim, učvrstila njegov status borca za ljudska prava i ikonu nenasilnog otpora.

Oštro je kritizirao dijalog između Beograda i Prištine, kao i politiku srpskih predstavnika, glasno se zalažući za bojkot proizvoda iz Srbije. Prema njegovom mišljenju, Briselski sporazum donio je veoma dobre rezultate Srbiji, a Kosovu nikakve. Na kosovskim izborima 2014. godine pokret Samoopredjeljenje osvojio je više od 13 % glasova i tako postao važan faktor u političkoj strukturi Kosova.

Krajem novembra 2015. godine Kurti je u Prištini organizirao proteste protiv sporazuma o normalizaciji odnosa sa Srbijom i zahtijevajući od vlade da odustane od njega. Tada su pripadnici kosovske policije upali u sjedište Samoopredjeljenja, čiji su zastupnici paralizirali rad parlamenta. U sjedištu su pronašli vođu pokreta Albina Kurtija, koji se tamo uputio nakon održanog govora na protestnom skupu, i uhitili ga zajedno s još nekoliko ljudi.

Kosovski parlament bit će zauvijek zapamćen po bacanju suzavca jer Albin Kurti je smatrao da samo tako može spriječiti donošenje odluka i paralizirati rad parlamenta. Zbog toga su mnogi zastupnici na posao dolazili noseći gas-maske.

Na vanrednim izborima 6. oktobra 2019. godine Samoopredjeljenje osvaja 26,15 % glasova i postaje prvi politički subjekt na Kosovu.

Kurti prvi put postaje premjer Kosova 3. februar 2020. godine, ali već 3. juna puca koalicija i na njegovo mjesto dolazi Avdullah Hoti iz Demokratske lige Kosova.

Nakon novih izbora 22. marta 2021. godine Kurti postaje drugi put premijer Kosova i uspijeva odraditi četverogodišnji mandat što nije bila ranija praksa.

Politička realnost je težak izazov za ličnosti koje su svoj imidž izgradile djelujući iz opozicije kad preuzmu odgovornost koju su im građani na izborima dali. Upravo se to desilo Kurtiju čiji je mandat obilježen teškom pozicijom između obećanja o borbi za kosovski suverenitet i pritisaka zapadnih partnera koji su omogućili stjecanje nezavisnosti Kosova te ranije potpisanih međunarodnih sporazuma.

Njemu u prilog nije išla neprincipijelna politika popuštanja zapada Beogradu, a također je otvorio unutaralbanski front usprotivivši se savezu Rama – Vučić. Na prošlogodišnjim izborima u Sjevernoj Makedoniji Kurti je dao podršku albanskoj opoziciji koja iako nije pobijedila DUI je ušla u novu vladu s VMRO-DPMNE. Na ovaj način su albanske stranke u Makedoniji se našle u koaliciji sa srpskom strankom koja zastupa ideologiju režima u Beogradu i negira Genocid u Srebrenici.

Nerazumijevanje sa manje brojnim zajednicama

Prema ustavu Kosova u Parlamentu je određeno 20 od 120 mjesta za manjebrojne zajednice. Srbima pripada 10, Bošnjacima 3, Turcima 2, Gorancima 1 i preostala 4 mjesta RAE zajednici (Romi, Aškalije i Egipćani).

Politička idelogija Kurtija se negativno odrazila na manjine jer on zastupa građanski model društva za što Kosovo kao i Balkan u cjelini i dalje nije spreman. Pojedini analitičari takve izgovore vide kao masku za velikoalbansku ideologiju koja nema razumijevanja za manjine.

U tom kontekstu je ukinuo finansiranje obilježavanja nacionalnih praznika manjina te sarađuje s podobnim predstavnicima manjina a ne s onima koji su dobili najviše povjerenja birača.

Kurti daje ogromnu podršku Albancima u Dolini gdje u Preševu njemu bliska stranka ima vlast. Također, ima dinamičnu saradnju s SDA Sandžaka podržavajući ideju uspostavljanja zajednice bošnjačkih, odnosno albanskih općina u Srbiji. U isto vrijeme ignoriše stalne zahtjeve Bošnjaka da se na Kosovu osnuju općine s Bošnjačkom većinom.

Kad su u pitanju pregovori s Beogradom i zapadom Kurti je iz te priče izbacio manjine, a upravo je to adut koji bi mogao iskoristiti u cilju odbrane nacionalnih interesa Kosova.

Ustav Kosova daje značajnu moć zastupnicima manjina zbog čega je konstantna borba Prištine i Beograda nad kontrolom manjinskih zastupnika. Beograd tradicionalno kontroliše Gorance čije priznanje kroz kosovski Ustav je medvjeđa usluga Srbiji, dok se kontrola nad REA zajednicom mijenja. U tom kontekstu tri zastupnika bošnjačke zajednice mogu imati značajnu ulogu, ali im tradicionalno nejedinstvo to onemogućava.

Kurti sebe predstavlja kao borca za prava seksualnih manjina, odnosno LGBT zajednice. Učestvovao je na Paradi ponosa u Prištini u prvom redu s NVO aktivistima, ali taj potez nije spriječio EU da uvede sankcije Kosovu.

Ekskluzivno PISjournal