PISjournal – Palestinski narod, posebno u Pojasu Gaze i na okupiranoj Zapadnoj obali, danas prolazi kroz jednu od najtežih humanitarnih kriza u modernoj historiji.
Decenije konflikta, nasilne okupacije i oskudice su kombinirane u katastrofalnu situaciju u kojoj svakodnevna realnost mnogih Palestinaca predstavlja borbu za golu egzistenciju, dok su milioni ljudi izloženi otvorenim napadima, bombardovanjima, nasilju i sistematskom uništavanju njihovih zajednica i infrastrukture.
Izvještaji zdravstvenih vlasti i međunarodnih organizacija ukazuju na porazne brojke koje karakterišu ovaj dugotrajni sukob. Prema podacima ministarstva zdravstva u Gazi, broj poginulih Palestinaca od početka izraelskih vojnih operacija 7. oktobra 2023. godine do februara 2026. premašio je 72.000 ljudi, dok je više od 171.000 ranjeno u sličnim incidentima tokom perioda intenzivnih sukoba i bombardovanja.
Važno je napomenuti da ovi podaci ne predstavljaju potpunu sliku. Prema djelimično nezavisnim istraživanjima, uključujući studije objavljene u naučnim časopisima, ukupan broj poginulih je još veći – procjenjuje se da je između oktobra 2023. i januara 2025. godine došlo do više od 75.000 „nasilnih smrti“, uključujući žene, djecu i starije osobe.
Pored toga, UN i drugi posmatrači procjenjuju da su tokom konflikata u Gazi i na Zapadnoj obali stotine hiljada Palestinaca poginuli, ranjeni ili prisilno raseljeni, dok su osnovne infrastrukture – poput zdravstvenih ustanova, škola i domova – razorene do neprepoznatljivosti.
Civilni život u ruševinama
Bombardovanja i kopnene operacije ostavile su Pojas Gaze praktično u ruševinama. Prema izvještajima, 80–90% struktura i zgrada u Gazi je oštećeno ili uništeno, uključujući domove, škole, bolnice i bolničke centre, što znači da je gotovo svo civilno i društveno tkivo razoreno.
Takva razina destrukcije dovodi do humanitarne katastrofe koja se ne može lako ublažiti. Stanovništvo živi u konstantnom strahu od novih udara, dok su osnovni resursi – voda, hrana, medicinska njega – gotovo nedostupni ili ekstremno ograničeni. Ove nevolje dodatno su pogoršane posljednjim talasima lošeg vremena i zimskim uslovima, zbog kojih su mnogi improvizovani šatori u izbjegličkim kampovima postali neupotrebljivi.
U isto vrijeme, osnovna zdravstvena pomoć i kapaciteti za zbrinjavanje ranjenih ne mogu odgovoriti na ogromnu potražnju. Bolnički kapaciteti su preplavljeni, nedostaju oprema i lijekovi, a zdravstveni radnici rade u nemogućim uslovima kako bi pokušali spasiti živote – i često nemaju dovoljno sredstava ni da pruže osnovne medicinske usluge.
Ubijeni i ranjeni civili – posebno djeca i medijski radnici
Statistički podaci ukazuju da većina stradalih nisu borci ili militanti, nego civili – uključujući značajan broj žena i djece. Istraživanja sugerišu da su u bitnim fazama konflikta više od 50% žrtava bili najranjiviji članovi društva – djeca, stariji ljudi i žene – koji nemaju nikakvu ulogu u vojnim operacijama, ali snose najveći teret rata.
Posebno je potresna situacija s polarizacijom medijskih radnika. Samo tokom ovog rata, prema izvještajima, najmanje 235 novinara i medijskih radnika izgubilo je život dok je izvještavalo o događajima ili pokušavalo informisati svijet o situaciji u Gazi.
Ovo predstavlja jednu od najopasnijih okolnosti za novinare u modernoj istoriji, gdje su oni sami postali meta, a sloboda izvještavanja dodatno ugrožena.
Humanitarna kriza – glad, raseljavanje i nestašica
Gaza se suočava i sa teškom humanitarnom krizom koja nadilazi same borbe. Milioni ljudi žive u stanju akutne nesigurnosti hrane, a studije procjenjuju da gotovo 90% stanovništva nema pristup dovoljnoj količini hrane, što ukazuje na faze ekstremne gladi i pothranjenosti.
Ova situacija dodatno pogađa najranjivije – djecu, trudnice i starije osobe – koji su izloženi dugotrajnoj pothranjenosti, a zdravstveni sistem nema kapaciteta da se bavi širenjem bolesti ili komplikacijama povezanih s ekstremnom glađu.
Uz to, stotine hiljada Palestinaca su prisilno raseljene iz svojih domova i sada žive u izbjegličkim kampovima bez pristupa osnovnim uslugama. Umjesto stabilnosti, oni su izloženi hladnim zimskim uslovima, nedostatku smještaja te riziku od bolesti i smrti usljed izloženosti elementima.
Zatvorenici, pritvorenici i pravne nepravde
Osim fizičkog nasilja i bombardovanja, Palestinci se suočavaju i sa masovnim hapšenjima i pritiscima u izraelskim zatvorima. Mnogi civili, uključujući aktiviste, studente ili slučajne prolaznike, uhapšeni su tokom vojnih racija na okupiranoj Zapadnoj obali i odvedeni u izraelske zatvore bez pravičnog sudskog procesa.
Prema izvještajima, deseci hiljada Palestinaca nalaze se u pritvoru, uključujući mnogo onih koji još uvijek čekaju suđenja ili nisu optuženi za konkretna krivična djela. Ovakav tretman dodatno pojačava osjećaj ugnjetavanja i pravne nepravde među palestinskom populacijom, gdje je međunarodno pravo često ignorisano ili selektivno primjenjeno.
Psihološke posljedice rata
Izvan statističkih podataka o smrtnim slučajevima i materijalnoj šteti, stvarne i dugoročne posljedice rata ostaju u duševnim ranama ljudi koji su svjedočili tragedijama, razaranju svojih domova i gubitku članova porodica. Djeca koja su odrasla u ratnim uslovima nose trajnu psihološku traumu: strah, anksioznost i osjećaj nesigurnosti postaju dio njihovog svakodnevnog života.
Psihološki uticaj rata ostavlja trajne ožiljke na generacije Palestinaca koji su izgubili ne samo svoje domove, nego i osjećaj normalnosti i sigurnosti – elemente koji su nužni za svaki zdrav razvoj društva.
Međunarodna reakcija – kritike i nedostatak akcije
Iako su međunarodne organizacije, uključujući Ujedinjene nacije i brojne nevladine organizacije, više puta osudile nasilje i pozvale na prekid vatre, realna akcija za zaštitu civila i obustavu nasilja često izostaje, dok mirne rezolucije Vijeća sigurnosti ostaju neimplementirane.
Dok svjetske vlade i organizacije izriču osude, izuzetno malo je konkretnih koraka koji bi doveli do stvarnog prekida nasilja, zaštite civila ili obezbjeđenja humanitarne pomoći u dovoljnoj mjeri da zaustave humanitarnu krizu.
Palestinska patnja pred očima svijeta
Palestinska patnja u 2026. ostaje šokantna i duboko potresna. Ona se ogleda u hiljadama izgubljenih života, ruševinama gradova, gladnoj djeci i generacijama traumatiziranih ljudi čije su nade za normalan život razorene. Svakodnevni napadi i bombardovanja, zajedno sa humanitarnim kolapsom i pravnim nepravdama, stvaraju sliku društva u kojem je svaki dan borba za preživljavanje.
Ono što se događa u Gazi i na Zapadnoj obali ne smije biti statistička apstrakcija – to su stvarni ljudi sa imenima, porodicama i snovima. Za svijet koji se zalaže za ljudska prava i dostojanstvo, patnje Palestinaca predstavljaju moralni poziv na hitnu akciju i trajnu posvećenost miru, pravdi i humanitarnom rješenju.
Ne zaboravimo Palestinu!
Ne zaboravimo bespomoćne i uplakane majke koje drže svoju djecu u naručju!
Ne zaboravimo Palestince koji provode godine u izraelskim kazamatima, ne zaboravimo one očeve koji možda više nikada neće zagrliti svoju porodicu!
Ne zaboravimo djedove i nane koji više ne mogu obrezivati masline po kojima je Palestina poznata!
Ne zaboravimo!
Ekskluzivno PISjournal
