Reid Standish
PISjournal – Kina poziva da se ukinu sankcije Afganistanu u sklopu šireg nastojanja Pekinga da dobije međunarodnu političku podršku za vladavinu Talibana u toj zemlji. Kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji pozvao je svoje kolege tokom razgovora s ministrima članica G20, 23. septembra, da odmrznu imovinu Afganistanu u inostranstvu i prekinu “politički pritisak” na Talibane pošto je militantna islamistička grupa u avgustu svrgnula bivšu vladu koju su podržavale Ujedinjene nacije.
“Ekonomske sankcije Afganistanu moraju biti okončane”, rekao je Vang na virtuelnom sastanku. “Različite unilateralne sankcije ili ograničenja Afganistanu trebalo bi ukinuti što je prije moguće”.
Međunarodni potezi Pekinga s ciljem da se ograniče ekonomski i politički uticaji na Talibane nastaviće se 28. septembra kada Vang bude razgovarao s visokim predstavnikom Evropske unije za vanjsku politiku Josepom Borrellom.
Sastanak putem video veze trebalo bi da obuhvati različite teme – od kršenja ljudskih prava u Sinđangu do zamrznutog trgovinskog sporazuma Kine i Evropske unije.
Međutim, pitanje kakve veze imati s Talibanima i kako rješavati humanitarnu krizu u Afganistanu također će biti faktor “strateškog dijaloga” Pekinga i Brisela.
Talibani nisu dobili zvanično međunarodno priznanje pošto su u avgustu preuzeli vlast u Afganistanu dok su se povlačile snage NATO-a pod vođstvom SAD-a. Od tada su uspostavili privremenu vladu koju predvode pripadnici tvrde struje i koja se suočila s međunarodnim kritikama zbog toga što nije odagnala najgore strahove u vezi s postupanjem prema mnogim Afganistancima, posebno ženama, i njihovim vezama s terorističkim grupama.
Kina se pojavila kao pragmatična pristalica nove talibanske vladavine i ima dugogodišnje odnose s tom grupom s fokusom na zaštitu kineske bezbjednosti i briga u vezi s terorizmom.
Otkad su Talibani preuzeli vlast, Peking je obećao investicije u afganistansku privredu, kao i da će poslati humanitarnu pomoć u tu zemlju. Kao odgovor, portparol Talibana Zabihulah Mudžahid rekao je da je Kina najbliži partner te grupe.
Peking je, također, počeo vršiti pritisak na druge zemlje da sarađuju s Talibanima, što je počelo da daje rezultate.
Kirgistan je postao prva centralnoazijska država koja je poslala delegate na sastanak s Talibanima u Kabulu kada su se zamjenik predsjednika kirgistanskog Savjeta za bezbjednost Talantbek Masadikov i još jedan zvaničnik sastali s njihovim predstavnicima 23. septembra.
Potom je uslijedio sastanak 26. septembra vršioca dužnosti ministra spoljnih poslova Talibana, Amira Hana Mutakija i kazahstanskog ambasadora u Kabulu, radi razgovora o bilateralnoj trgovini.
Nevoljan zagrljaj
Pozivi Pekinga na veće angažovanje s Talibanima pojačani su posljednjih nedjelja i bili su vidljivi u Dušanbeu tokom samita Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) 16. i 17. septembra.
ŠOS je politički i sigurnosni blok pod vođstvom Kine u kojem su i Indija, Kazahstan, Kirgistan, Pakistan, Rusija, Tadžikistan i Uzbekistan.
Nedavni sastanak u Tadžikistanu bio je usredsređen na Afganistan i ujedno je bio prvi zajednički sastanak s Organizacijom Ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB), vojnom alijansom predvođenom Rusijom koja ne uključuje Kinu.
Govoreći na samitu putem video linka, kineski lider Si Đinping i ruski predsjednik Vladimir Putin obećali su da će zajedno raditi na sprečavanju prelivanja nasilja i nestabilnosti preko granica Afganistana u širi region, dok su najavili planove za razmjenu obavještajnih podataka i redovne razgovore o situaciji u toj zemlji.
“Svi članovi ŠOS-a i ODKB-a su susjedi Afganistanu, to je zajednica sa zajedničkim ulozima i zajedničkom bezbjednošću”, rekao je Si na izlaganju na samitu. “U ovom kritičnom trenutku neophodno je igrati zajedno i zajednički podržavati mir i stabilnost. Nadam se da će ovi prijedlozi doprinijeti ciljevima postizanja zajedničke bezbjednosti u našem regionu.”
Putin je također naznačio ublažavanje stava Kremlja u vezi s Talibanima, pozivajući na bolju koordinaciju u cijelom regionu za potencijalno priznanje te grupe kao legitimne vlade u Kabulu.
U proračunatom odbacivanju njihove 20-godišnje pobune protiv vlade u Kabulu, ruski lider je pohvalio Talibane što su došli na vlast “bez krvoprolića” i rekao da će druge zemlje morati da pronađu način da sarađuju s tom grupom.
“Što se tiče priznanja, moramo uskladiti svoje stavove i graditi dijalog”, rekao je Putin.
Kremlj je, također, u pregovorima o posjeti talibanske delegacije Moskvi, navodi se u izvještaju ruske novinske agencije RIA Novosti.
Slično mišljenje dijeli i Pakistan, jedan od glavnih pristalica Talibana i ključni igrač u regionu, koji je pritiskao druge zemlje da rade s tom grupom.
“Istovremeno, međunarodna zajednica mora da shvati: Šta je alternativa? Koje su opcije? Ovo je realnost i mogu li okrenuti leđa ovoj realnosti?”, rekao je pakistanski ministar vanjskih poslova Šah Mahmud Kureši u intervjuu za Associated Press 24. septembra.
Težak put
Uprkos sve većem prihvatanju talibanske vladavine među nekim susjedima Afganistana, militanti se i dalje suočavaju s teškim putem u potrazi za međunarodnim priznanjem.
Tadžikistan, koji ima granicu od 1.357 kilometara s Afganistanom, i dalje se protivi vladavini Talibana, te je dozvolio prognanim političarima i zvaničnicima srušene afganistanske vlade da žive u toj zemlji, gdje navodno traže finansijsku i političku podršku.
Zvaničnici u Dušanbeu, također, su podigli uzbunu zbog tadžikistanskih militanata koji su se borili uz Talibane s potencijalnim planovima da pređu u Tadžikistan, rekao je zvaničnik tadžikistanske granične službe za RSE.
Ti potezi izazvali su snažan prekor Abdula Ganija Baradara, vršioca dužnosti zamjenika šefa privremene talibanske vlade, koji je 26. septembra u intervjuu za Al Jazeeru optužio Tadžikistan za miješanje u unutrašnje poslove Afganistana.
Mnogi zapadni lideri se i dalje snažno protive toj grupi i Kina će morati da nastavi da lobira u ime Talibana kako bi im omogućila pristup prijeko potrebnim sredstvima za vladanje Afganistanom.
Prema Svjetskoj banci, Afganistan dugo zavisi od strane pomoći koja čini približno 43% BDP-a zemlje.
Međutim, pristup tim sredstvima je prekinut otkako su Talibani došli na vlast. Međunarodni monetarni fond (MMF) blokirao je pristup pomoći u iznosu od 440 miliona dolara pošto talibanski režim nije priznat kao legitimna vlada. Svjetska banka i EU su također suspendovale pomoć.
Napor za priznanje Talibana dolazi u vrijeme kada se Afganistan nalazi na ivici ekonomskog kolapsa i pogoršanja humanitarne krize.
Sjedinjene Američke Države i razne evropske zemlje obećale su više od milijardu dolara hitne pomoći, ali je Washington također zamrznuo rezerve afganistanske centralne banke u iznosu od 9,5 milijardi dolara koji se nalaze u SAD.
Washington time nastavlja da ima važnu polugu uticaja nad ekonomskom budućnošću Afganistana, što izazva frustracije Pekinga dok lobira kod drugih država da prihvate talibansko liderstvo u Afganistanu.
“Afganistanske devizne rezerve su nacionalna imovina koja treba da pripada njegovom narodu i koju njegov narod treba da koristi, a ne da se koristi za vršenje političkog pritiska na Afganistan”, rekao je Vang na sastanku G20.
