F. William Engdahl
Politika heroina i američko povlačenje iz Afganistana Okupacija privatnim plaćenicima- Administracija Joe Bidena je najavila povlačenje američkih trupa iz Afganistana 11.septembra ove godine,tačno 2 decenije nakon napada u Njujorku i Vašingtonu.
Međutim,Pentagon i Bijela kuća ne govore ništa o jednom od glavnih razloga o snagama koje kontroliše Vašington a koje su ostale u Afganistanu od vremena lažne potjere za bivšim agentom CIE pod imenom Osama bin Laden.
Ono što je jasno je to da američka administracija nije direktna u vezi svojih planova za Afganistan i tzv.povlačenje nakon rata koji je trajao 20 godina i koštao američke poreznike više od 2 triliona dolara.
Argumenti nekih američkih demokrata da će potpuno povlačenje značiti ugrožavanje prava žena zbog brutalne talibanske mizoginističke kulture nije ono što su američki i NATO vojnici štitili do sad svojim prisustvom.
O čemu se onda radi?
Okupacija privatnih plaćenika
Dok je Pentagon lukav u davanju bilo kakvog jasnog odgovora,izgleda da je ono što Bidenov tim neokonzervatista planira jeste prisustvo “privatizovanih američkih vojnika”.
Džeremija Kuzmarov u svom izvještaju kaže: “18.000 plaćenika iz Pentagona boravi u Afganistanu dok je broj službenih trupa 2.500.
Joe Biden će povući ovu manju grupu vojnika a ostavit će Specijalne postrojbe,plaćenike i obavještajce koji će privatizovati rat ali ga neće okončati”.
U Afganistanu se već sada nalazi 7 plaćenika na svakog američkog vojnika.
Korištenje privatnih vojnika omogućuje Pentagonu i američkim obavještajnim službama izbjegavanje nadzora Kongresa.
To su uglavnom ratni veterani koji zarađuju mnogo više novca kao plaćenici.
Njihov posao je povjerljiv te stoga nemaju skoro nikakve odgovornosti za ono što rade.
New York Times izvještava da će se Vašington najvjerovatnije osloniti na “mutnu kombinaciju Specijalnih snaga,plaćenika i obavještajaca” u sprovedbi operacija unutar Afganistana.
Trenutna vlada u Afganistanu Ašrafa Ganija je kao i prethodna vlada Hamida Karzaija proizvod SAD-a.
Gani će ostati kao američka marioneta u Kabulu.
Njegova vojska je financirana of strane SAD-a u iznosu od 4 milijarde godišnje.
Za koje ciljeve?
Ono što se ne spominje u javnim raspravama o američkom prisustvu u Afganistanu jeste droga,posebice heroin.
Neki od ovih privatnih vojnika ne rade nimalo lijepo stvari.
DynCorp je jedna od najvećih plaćeničkih kompanija u Afganistanu.
Ova kompanija ima ugovor sa vladom od 7 milijardi dolara za obučavanje afganistanskih vojnika i za vođenje vojnih baza u Afganistanu.
Jedan od zadataka DynCorp-a je “nadgledanje” uništavanja polja maka koja opskrbljuju 93% heroina u svijetu.
Pa ipak jasno je da opijum i njegova distribucija glavno područje djelovanja CIA-e i američkih vojnih snaga koji omogućavaju i vazdušni transport preko baza u Kirgistanu kao i u Afganistanu do zapadnog tržišta.
CIA,Mudžahedini i afganistanski opijum
Kada je SAD okupirala Afganistan tvrdeći da se sveti zbog uloge Talibana u pomaganju Osame bin Ladena u napadu 11.septembra,žestoka anti-opijumska politika Talibana je svela žetvu na gotovo nulu.
U oktobru 2001 godine,pred američku invaziju,UN je objavio da su Talibani smanjili proizvodnju opijuma od 3300 tona u 2000.godini na 185 tona u 2001.godini.
Prema riječima kanadskog ekonomiste i historičara Mišela Čossudovskog odmah nakon američke invazije na Afganistan,tržište opijuma se obnovilo.
Cijene opijuma su porasle.
Na početku 2002.godine,domaća cijena opijuma u Afganistanu za kilogram bila je 10 puta veća nego u 2000.godini.
Anglo-američka invazija Afganistana je uspješno obnovila trgovinu drogom.
Guardian je objavio da je u 2007 godini Afganistan imao više polja gdje se uzgajala droga nego Kolumbija,Bolivija i Peru zajedno.
U to vrijeme su bili tek 6 godina pod američkom okupacijom.
Jedan od najvećih narko šefova bio je brat Hamida Karzaija.
2009.godine New York Times,citirajući neimenovani izvor ,izjavio :
“Ahmed Vali Karzai,brat Afganistanskog predsjednika i potencijalni igrač u rastućoj trgovini droge u ovoj zemlji,dobiva redovne isplate od strane CIA-e”.
2011.godine Ahmed Karzai je ubijen u svojoj kući u Helmandu,najvećoj provinciji opijuma u Afganistanu.
Da je Helmand država bila bi najveći proizvođač opijuma u svijetu.
Dok Vašington i CIA negiraju podršku trgovini drogom,historija CIA-e u saradnji sa narko šefovima još iz doba Vijetnamskog rata govori drugačije.
Alfred MekKoj je pisao o tome u svojoj knjizi “Politika heroina u Jugoistočnoj Aziji” i rekao kako je za vrijeme Vijetnamskog rata CIA sarađivala sa pripadnicima Hmong plemena u Laosu u proizvodnji opijuma.
Tokom rata 80-ih godina prošlog vijeka protiv Sovjetske armije,afganistanski gospodari rata poput Gulbuddina Hekmatjara su se obogatili od trgovine drogom.
Zamisliti da CIA zajedno sa plaćeničkim vojskama poput DynCorp-a sudjeluju u najvećoj trgovini opijumom i heroinom na svijetu nije daleko od istine.
2018.godine Alfred MekKoj je komentarisao rat u Afganistanu i rekao je:
“Kako je moguće da jedna svjetska supersila koja se bori više od 16 godina,regrutujući više od 100000 trupa,žrtvujući blizu 2300 vojnika,koja je potrošila više od 1 trilion dolara na vojne operacije ,financirala i obučavala vojsku od 350.000 afganistanskih saveznika nije uspjela uspostaviti mir u toj zemlji?”
Njegov odgovor je bio da prisustvo SAD nije bilo zbog izgradnje države ili demokratije već zbog heroina.
Možda je ovo pravi razlog zašto Vašington odbija da napusti Afganistan.
Također Alfred MekKoj je ukazao i na ulogu NATO-a.
Ministarstvo vanjskih poslova Rusije je pratilo koliko tona hemikalija se ilegalno uvozi u Afganistan iz zemalja poput Italije,Francuske i Nizozemske i kako SAD i NATO ne rade apsolutno ništa da to spriječe.
Američka operacija u Afganistanu,najvećem proizvođaču opijuma u svijetu je daleko od kraja.
Samo mijenja svoju formu.
