PISjournal – Iako su česti sastanci ruskog predsjednika s iranskim dužnosnicima postali pokazatelj razvoja odnosa i bliskih veza između Moskve i Teherana tokom provedbe Sporazuma o strateškoj saradnji i dobrosusjedskih odnosa, posjete dužnosnika i sadržaj razgovora između dvije strane ponekad postaju fokus medija.
U tom smislu, iznenadni posjet Alija Laridžanija, višeg savjetnika iranskog vrhovnog vođe ajetullaha sejjida Alija Hamneija Moskvi u nedjelju, privukao je pozornost mnogih medija i političkih promatrača zbog svojih poruka i mogućih ishoda s obzirom na događaje u regiji, posebno zbog činjenice da se Laridžani smatra istaknutom političkom osobom u Islamskoj Republici i iskusnim političarem koji je obnašao važne dužnosti, uključujući i funkciju glavnog sekretara Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti. Upravo zbog toga se njegova posjeta Moskvi smatra važnom misijom.
Službene izjave iranskih i ruskih dužnosnika ukazuju na to da je Laridžani prenio poruku iranskog predsjednika Mesuda Pezeškijana ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu te da je razgovarano o nizu pitanja, uključujući bilateralne odnose i regionalni razvoj.
U tom smislu, glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Ismail Baghaee rekao je: „Gospodin Laridžani, kao posebni izaslanik predsjednika, prenio je poruku i široku viziju Islamske Republike u vezi s regionalnim i međunarodnim događajima, kao i bilateralnim odnosima.“ Prema njegovim riječima, razgovori u Kremlju bili su konstruktivni i obuhvatili su širok raspon pitanja.
Stavove iranskog Ministarstva vanjskih poslova o općim temama ponovilo je i rusko Ministarstvo vanjskih poslova, bez osvrta na sadržaj Pezeškijanove poruke Putinu.
Prema Dmitriju Peskovu, glasnogovorniku Kremlja, iranski diplomat je Putinu prenio iransku procjenu pogoršanja situacije na Bliskom istoku i da se razgovaralo oko nuklearnog programa.
Ruska novinska agencija TASS napisala je da se sastanak Putina i Laridžanija održao neposredno prije pregovora Islamske Republike s evropskom trojkom (Velika Britanija, Njemačka i Francuska), koji bi se trebali održati u Istanbulu u Turskoj. Vrijedi napomenuti da su tri evropske zemlje, potpisnice iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015., posljednjih dana zaprijetile aktiviranjem mehanizma “snapbacka”, što znači vraćanje sankcija Vijeća sigurnosti UN-a protiv Irana.
S obzirom na ovaj slučaj, jasno je da Rusija, kao jedna od stranaka nuklearnog sporazuma iz 2015. i stalna članica Vijeća sigurnosti, može igrati važnu ulogu u ovom geopolitičkom trenutku.
Dalje, ruska web stranica ura.news izvijestila je o koordinaciji dvije strane o nuklearnom pitanju, navodeći da je ishod sastanka bio da Rusija i Iran pripremaju odgovor na ultimatum koji su evropske zemlje prethodno postavile Teheranu.
Medij je poruku ovog posjeta smatrao podrškom Moskve stavovima Teherana, a u intervjuu sa Stanislavom Ivanovom, vodećim istraživačem Centra za međunarodnu sigurnost pri IMEMO RAS-u, napisao je da je Putinov sastanak s Laridžanijem bio i koordinacija prije pregovora s “evropskom trojkom” i moralna podrška Moskve Iranu. Ivanov je primijetio: “Važno je da Rusija razumije stav Irana prije ovih pregovora.”
Sergej Markov, direktor Instituta za političke studije u Moskvi, također je zauzeo sličan stav: „Moskva i Teheran trebali bi stvoriti zajednički koncept za daljnji razvoj iranskog nuklearnog programa. To je važno za Rusiju, jer rješavanje nuklearnog pitanja znači da u budućnosti neće biti rata.“
U međuvremenu, svakako je važno da iranski dužnosnici razumiju stav Rusije. Ranije je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio da Moskva predlaže uklanjanje dodatno obogaćenog uranija iz Irana. Takvi stavovi naveli su Axios da objavi kontroverznu vijest o zahtjevu Kremlja Iranu da potpuno prestane s obogaćivanjem, što je naišlo na čvrst ruski odgovor.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova službeno je izjavilo da je vijest da Moskva traži od Irana da odustane od obogaćivanja uranija kao dijela potencijalnog nuklearnog sporazuma neistinita.
Prema njihovim riječima, to je prljava politička kampanja usmjerena na eskalaciju napetosti oko iranskog nuklearnog programa.
Ministarstvo vanjskih poslova naglasilo je da je stav Rusije o ovom pitanju, uključujući i kontekst izraelskih i američkih napada na iransku teritoriju, dobro poznat.
Vrijedno je spomenuti da je izraelski režim koji nije članica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT) i posjeduje desetke nuklearnih bojevih glava bez ikakvog nadzora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), pokrenuo vojne operacije protiv Irana i njegovih legalnih nuklearnih postrojenja u noći 13. juna.Islamska Republika izvela je uzvratni udar. SAD su ušle u sukob devet dana nakon eskalacije, napavši iranska nuklearna postrojenja u Fordowu, Natanzu i Isfahanu. Zauzvrat, u noći 23. juna, Iran je napao najveću američku zračnu bazu na Bliskom istoku, Al-Udeid u Kataru.
Nakon ovih događaja, Islamska Republika Iran, podnošenjem pritužbe Vijeću sigurnosti i osuđujući neaktivnost i šutnju, uz saglasnost Međunarodne agencije za atomsku energiju, kao odgovor na napad na objekte pod nadzorom jedne od njezinih članica, odlučila je odustati od pregovora i ograničiti nadzor agencije kao kaznenu mjeru.
U tom okviru, svaka uloga koju Rusija igra svakako mora biti utemeljena na podršci i očuvanju neotuđivih prava Irana u vezi s obogaćivanjem, a Teheran ne prihvaća prisilne i prisiljene pregovore, kako je Laridžani nedavno naglasio.
Također ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Aragči izjavio je da je nastavak nuklearnih pregovora s Washingtonom moguć samo ako je Washington spreman za uravnotežen i obostrano koristan sporazum. Također je pozvao trojku da odustane od planova za ponovno vraćanje međunarodnih sankcija. Prema Aragčiju, njihove prijetnje “ne jačaju dijalog i samo potkopavaju povjerenje”.
Poruka vojnih vježbi u sjeni Laridžanijevog posjeta Moskvi
Osim saradnje po pitanju nuklearnog programa, Iran i Rusija imaju i zajedničke interese ili bliske i usklađene stavove o raznim regionalnim i međunarodnim pitanjima, što se uzima u obzir tokom političkih interakcija kako bi se poboljšala sinergija i održao regionalni mir i stabilnost te suprotstavilo zapadnim intervencijama.
U međuvremenu, iako Rusija održava bliske odnose s izraelskim režimom i, zbog velike populacije Rusa u Izraelu, vanjska politika Moskve ne sukobljava se mnogo sa sigurnosnim rezervama Zapada prema Izraelu, osuda Kremlja na zajednički napad izraelskog režima i SAD-a na Iran odražava zabrinutost Rusije zbog širenja agresije i destabilizirajućih djelovanja Tel Aviva i Washingtona u regiji te nepoznatih posljedica nastavka vojnog sukoba između Teherana i Tel Aviva za sigurnost regije, posebno južnih granica Rusije.
Ta se zabrinutost može vidjeti u zajedničkoj pomorskoj vježbi dviju zemalja u Kaspijskom jezeru, koja nosi poruku o savezništvu Moskve s Teheranom usred nestabilnosti nakon 12-dnevnog rata.
Kombinirana pomorska vježba spašavanja na Kaspijskom moru 2025., pod sloganom “Zajedno za sigurno Kaspijsko more”, započela je u ponedjeljak i trajat će 3 dana, uz sudjelovanje iranskih pomorskih snaga i ruskih oružanih snaga, a domaćini su iranska Sjeverna flota i Četvrta pomorska regija Imam Reza.
Prema Tasnimu, potporučnik Maksim Golod, zapovjednik ruske mornarice, izjavio je na marginama zajedničke pomorske vježbe da je glavni cilj sudjelovanja u ovoj vježbi poboljšanje bilateralne saradnje i mjerenje borbenih sposobnosti snaga dvije zemlje te je izjavio: „Poruka ove vježbe naglašava jačanje vojnih interakcija između Teherana i Moskve i nadam se da će se ove vojne vježbe kontinuirano nastaviti u budućnosti.“
Naglašavajući važnost nastavka zajedničkih vježbi za jačanje spremnosti pomorskih snaga dviju zemalja, ruski zapovjednik je rekao: „Nastavak takvih vježbi utrt će put povećanju operativnih sposobnosti i jačanju strateške sinergije između pomorskih snaga Islamske Republike Iran i Ruske Federacije.“
Ekskluzivno PISjournal
