PISjournal– Ekonomski sporazumi između Irana i Rusije koji su potpisani za vrijeme adminstracije bivšeg predsjednika Sejjida Ebrahima Raisija o unapređenju trgovačkih odnosa ušli su u svoju operativnu fazu.
Povezivanje bankarske mreže između Irana i Rusije bila je jedna od mjera Raisijeve administracije koja ovih dana postaje operativna, olakšavajući finansijske transakcije između ova dva saveznika.
Mohsen Karimi, zamjenik guvernera za međunarodne poslove Centralne banke,komentarisao je ovaj značajan korak rekavši da je sporazum dio mape puta za dedolarizaciju.
Na dnevnom redu centralnih banaka ove dvije zemlje bile su četiri važne i strateške mjere, od kojih su dvije bile brokerski odnosi sa nacionalnim valutama i bankarska platna infrastruktura.Prva faza realizacije ovog sporazuma započinje 22. avgusta.Prema tome,bankovne kartice iranskog sistema Shetab moći će se koristiti kao Amber pametne kartice na svim bankomatima širom Rusije i da će građani Irana moći da podižu rublje sa ruskih bankomata koristeći svoje kartice.
Druga faza uključuje mogućnost plaćanja karticama ruskih građana u Iranu dok će u trećoj fazi Iranci moći da plaćaju karticom Shetab u ruskim trgovinama putem običnog bankovnog terminala.
U aprilu 2024. godine iransko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da je projekt korištenja Mir kartica ušao u fazu implementacije. U maju 2022. potpredsjednik ruske vlade Alexander Novak rekao je da zemlje razgovaraju o tome kako povezati platne sisteme Mir i Shetab.
Zamjenik guvernera Karimi je dodao da je monetarni sporazum potpisan između dvije centralne banke linija za razmjenu likvidnosti između dvije zemlje, što predstavlja pristup dedolarizaciji i ublažavanju uticaja sankcija.
Integracija iransko-ruskog bankarstva i monetarne mreže bila je dio okvira bilateralnih sporazuma koji bi trebali ubrzati bankarske transakcije. Prema mišljenju stručnjaka, ovaj potez će uvelike pomoći i jačanju turističke privrede obje zemlje, a građani Rusije i Irana neće imati problema da plate i dobiju potrebnu valutu.
Iransko-ruski trgovinski skok
Iako su Iran i Rusija dugo imali relativno dobre ekonomske odnose, ti su odnosi dostigli svoj najviši nivo pod upravom bivšeg predsjednika Raisija.
Iran je pod Raisijem postao član Evroazijske ekonomske unije (EAEU) što će, prema mišljenju stručnjaka, povećati trgovinske odnose između Irana i ostalih članica ovog trgovinskog bloka. Njegove efekte možemo vidjeti u obimu iranske trgovine sa ovom unijom.
Iran i Rusija su u julu 2022. potpisali sporazum od 40 milijardi dolara kojim će Rusija ulagati u iranski naftni sektor. Dva saveznika potpisala su i 20-godišnji sveobuhvatni pakt o saradnji prema kojem će saradnja Teherana i Moskve dosegnuti veći nivo. Njegovi efekti su već vidljivi u njihovom bilateralnom poslovanju.
Osvrćući se na jačanje ekonomske saradnje Irana i Rusije, zamjenik ministra vanjskih poslova za ekonomsku diplomatiju Mahdi Safari rekao je da je na početku vlade Sejjida Ebrahima Raisija obim trgovine između dvije zemlje bio 1,2 milijarde dolara godišnje, ali da se 2023. povećao na oko 5,3 milijarde dolara.
U 2023. godini, dodao je Safari, iranski poljoprivredni izvoz u Rusiju bio je u dobrom stanju. “Imali smo izvoz u Rusiju od 3,2 milijarde dolara, a iz ove zemlje uvezli robe u vrijednosti od 2,1 milijardu dolara. Potpisali smo i ugovore o izvozu automobila u Rusiju, a dobre stvari su se desile u izvozu i petrohemijskih proizvoda, uključujući katalizatore.U 2024. godini planiramo da izvezemo 15.000 automobila u Rusiju. Definisani su i zajednički projekti u oblasti transporta i saradnje u BRICS-u,” rekao je Safari.
Neutralizacija zapadnih sankcija
Suprotstavljanje američkom unilateralizmu je najvažnija zajednička agenda dviju zemalja, a s obzirom na zapadne sankcije protiv njih, Teheran i Moskva pokušavaju da ostave po strani američki dolar kako bi olakšali transakcije u nacionalnim valutama. Koristeći prednost dominacije dolara u globalnoj trgovini, SAD su decenijama stvarale ozbiljne probleme zemljama koje nisu u skladu sa Zapadom. Međutim, dedolarizacijom Iran i Rusija mogu smanjiti efekte sankcija na bilateralne odnose.
S druge strane, zbog svog geopolitičkog položaja, ogromnih rezervi nafte i gasa, vojne moći i ekonomskih potencijala, kao i regionalnog uticaja, Iran će imati centralnu ulogu u regionalnoj trgovini. Članstvom Irana u međunarodnim organizacijama kao što su Kina i Šangajska organizacija za saradnju (SCO) predvođene Rusijom i BRICS, Teheran je ojačao svoje istočno partnerstvo.
U smislu širenja trgovinskih veza između dvije zemlje, Koridor Sjever-Jug je od posebnog značaja. S obzirom da su evropske granice zatvorene za Rusiju, Moskva posebno računa na iransku željezničku mrežu kako bi održala svoje vanjskotrgovinske arterije i upravo je zbog toga pokrenut koridor Sjever-Jug. Ovaj transportni koridor je isplativ za Rusiju, jer bi ova zemlja morala da koristi nekoliko morskih i željezničkih puteva za transport svoje robe do Indijskog okeana i Perzijskog zaljeva, a otvaranjem ovog projekta Moskva će se poštediti dodatnog napora.
Iran i Rusija više od bilo koje druge zemlje su shvatili važnost željezničkih i pomorskih ruta u budućoj globalnoj trgovini i pokušavaju da prošire svoju transportnu infrastrukturu kako bi igrali važnu ulogu u globalnoj trgovini. Činjenica da američki zvaničnici izražavaju zabrinutost zbog pokretanja koridora između Irana i Rusije, što se radi u cilju zaobilaženja sankcija, pokazuje da su Teheran i Moskva novim inicijativama uspjeli da sankcije učine manje učinkovitim. U međuvremenu, napori zemalja u regionu da pojačaju poslovne i političke veze s Teheranom i Moskvom ukazuju na to da je pokušaj Washingtona da izoluje ove dvije zemlje doživio neuspjeh.
Imajući u vidu da je željeznice teže pratiti nego pomorske rute, završetkom njihove željezničke mreže, zapadne sankcije će izgubiti svoje efekte u budućnosti i Washington će izgubiti ovu polugu pritiska da uskladi zemlje koje ne poštuju američku politiku.
Nakon ukrajinske krize, Rusija i njeni saveznici na istoku pokušali su ojačati svoj savez protiv zapadnog tabora. Jačanje regionalnih ekonomskih organizacija i stvaranje novih koridora dio su ove strategije, koja je u velikoj mjeri uspješna.
Izgledi iransko-ruskih poslovnih veza
Teheran i Moskva su unaprijedili svoje veze u svim oblastima na strateške nivoe, a česti sastanci njihovih visokih zvaničnika imaju za cilj jačanje njihovih bilateralnih veza.
Iako njihovi ekonomski odnosi nisu na prihvatljivom nivou, očekuje se da će ih osmišljeni planovi u budućnosti podići na najviši nivo. Komentirajući vrijeme realizacije trgovinskih planova sa Rusijom, iranski ministar nafte Ali Owji rekao je da se “u narednih 1,5 godina očekuje da dostignemo 40 milijardi dolara vrijedne poslovne veze sa Rusijom”. Odsustvo međubankarske interakcije bio je jedan od ozbiljnih problema između dvije zemlje, a implementacijom zajedničke bankarske mreže, ruski i iranski investitori će biti podstaknuti da ulažu u infrastrukturu i različite privredne sektore.
Globalna dešavanja nakon rata u Ukrajini motivisala su Iran i Rusiju da se što više približe, a sada je odnos između dva saveznika toliko jak da im čak ni ratoborne američke akcije ne mogu naštetiti. Dominirajući regionalnim željezničkim i pomorskim pravcima, Rusija i Iran se pripremaju da igraju značajnu ulogu u novom svjetskom poretku, multipolarnom poretku u kojem će prednjačiti Istok, a u njegvom središtu biti trokut Kina-Rusija-Iran.
bankarske mreže bankarske mreže bankarske mreže bankarske mreže
Ekskluzivno PISjournal
