Povlačenje SAD-a iz Afganistana je unaprijed utvrđeni scenario za prisutnost u Srednjoj Aziji i regionalnu ravnotežu -Nedvojbeno je da u sadašnjem trenutku najveću zabrinutost zemalja Srednje Azije usljed povlačenja američkih snaga iz Afganistana predstavlja strah od prodora tekfirijskog terorizma u Srednjoj Aziji.
Američkim povlačenjem iz Afganistana, kao što dokazi pokazuju, Afganistanom će zavladati tekfirijske i ekstremističke skupine, poput Al-QAED-e i ISIS-a i moguće formiranje islamske tvorevine može predstavljati najvažniju prijetnju državama Srednje Azije.
Rok za potpuno i službeno povlačenje američkih vojnika iz Afganistana je 11. septembar 2021., i uz domaću scenu na kojoj talibani vrše žestoke napade kako bi došli na vlast i zauzeli različite gradove, i vanjska scena ima iznimnu važnost za ostale sudionike. Povijesno je razvoj događaja u Afganistanu bio od velike važnosti za mnoge susjedne zemlje.
Čak smo ponekad svjedočili da je ova zemlja bila u centru pažnje svjetskih velesila na međunarodnoj ravni, što se moglo vidjeto tokom sovjetske invazije na Afganistan 1987, kao i tokom američkog napada 2001. Osim svjetskih velesila promjene u Afganistanu bile su od iznimne važnosti i za zemlje susjede, poput Pakistana, Irana, Indije pa čak i Kine.
Ali, pored zemalja koje su susjedi Afganistana, još jedno područje je veoma zabrinuto i pogođeno razvojem koji je proizašao iz povlačenja SAD-a iz Afganistana i jednadžbama koje su pred nama u ovoj zemlji, a to su zemlje srednje azijske regije. Uz to, važno je pitanje sada kako bi povlačenje Sjedinjenih Država iz Afganistana moglo utjecati na zemlje Srednje Azije i izazvati promjenu u političko-sigurnosnoj ravnoteži regije?
Strah od prodora tekfirijskog terorizma u regionu Srednje Azije
Zapravo, glavna briga zemalja Srednje Azije je ponovno oživljavanje terorizma u Afganistanu i eskalacija terorizma na afganistanske sjeverne susjede. Te su zemlje duboko zabrinute što će povlačenjem stranih snaga Talibani i druge terorističke skupine ponovo ojačati i što će ponovo oživjeti potisnute skupine trgovine drogom.
Zemlje Srednje Azije će više nego bilo koji drugi region na sebi osjetiti ove dvije prijetnje. Islamske srednjeazijske zemlje imaju veliki potencijal za razvoj i eskalaciju ekstremizma i zbog zajedničkih kulturnih karakteristika sa Afganistanom, kao i zbog postojanja preduvjeta za jačanje ekstremizma u nekim zemljama Srednje Azije, veoma je velika mogućnost prodora afganistanskog terorizma.
Napori SAD-a za stacioniranjem trupa u Srednjoj Aziji
Na dvadesetu godišnjicu napada od 11. septembra 2001. Postoje dokazi da je Washington stacionirao svoje trupe i ojačao svoju vojnu bazu u Srednjoj Aziji. Jasan simbol ovog trenda može se vidjeti tokom posjete Zalmai Khalilzada, specijalnog američkog predstavnika za Afganistan, Uzbekistanu i Tadžikistanu. Tokom službene posjete Taškentu, 2. maja 2021., Khalilzad se sastao s ministrom vanjskih poslova Uzbekistana, Abdulazizom Kamlovom.
U Kabul je otputovao 3. Maja 2021., a 4. maja u Dušanbeu, glavnom gradu Tadžikistana, susreo se sa Amamalijem Rakhmanovim. Posjete specijalnog američkog predstavnika za Afganistan desile su se istovremeno sa povlačenjem američkih trupa iz Afganistana , što je izazvalo podozrenje da je Washington na dnevni red stavio strategiju uspostavljanja vojnih baza u Srednjoj Aziji nakon smanjenja vojnog prisustva u Afganistanu.
Čak su nedavno objavljeni izvještaji o američkoj odluci o izgradnji vojnog objekta vrijednog 240 miliona dolara u Centralnoj Aziji, uključujući Turkmenistan. Posljednjih su dana neki afganistanski mediji također izvjestili da SAD grade vojnu bazu u područijima “Shaluzan” i “Terminal”u blizini pakistansko-afganistanske granice u regionima plemena Koram” u Pakistanu.
Generalno, može se kazati da su Sjedinjene Države nakon okončanja hladnoga rata (1991) u kontinuitetu, sigurnost i borbu sa terorizmom smatrali sredstvima zag eopolitički utjecaj i realizaciju svojih posebnih ciljeva. U posljednja dva desetljeća, pod izgovorom sučeljavanja s terorističkim skupinama I uspostavljanja stabilnosti u Afganistanu, SAD su ostvarile veliko vojno prisustvo u ovoj zemlji, što nije polučilo rezultate, ali u novim uvjetima čini se da Bidenova administracija nastoji slijediti upravo istu američku politiku, a to je da konceptom sučeljavanja s prijetnjom terorizma želi proširiti svoj utjecaj u Srednjoj Aziji. Činjenica je da je pokušaj Sjedinjenih Država da povuku svoje snage iz Afganistana i prodru u Srednju Aziju, povezan s obuzdavanjem suparničkih sila, Kine i Rusije.
U novim uvjetima, središnja američka strategija u međunarodnom poretku je usredsređena na politiku pogleda ka Istoku s akcentom na obuzdavanju Kine. S američkog gledišta, Peking sa svojim ogromnim ulaganjem u projekat “Jedan put – jedan pojas”, čiji glavni dio je u zemljama Srednje Azije, namjerava nadmašiti Amerikance i nametnuti se ka određujući faktor novog svjetskog trgovinskog poretka. Stoga se stječe dojam da je Amerikancima, a zarad spriječavanja širenja ekonomsko-političkog utjecaja Kine, neophodno uspostaviti vojne baze u zemljama Srednje Azije.
S tim u vezi vidimo da su ruski politički dužnosnici sada vrlo zabrinuti zbog povlačenja trupa iz Afganistana zbog fenomena prijenosa američkih trupa i vojnih baza u Srednju Aziju. Čak štaviše, mnogi politički posmatrači smatraju povlačenje SAD-a iz Afganistana unaprijed utvrđenim scenarijem prisutnosti u Srednoj Aziji i regionalnim ravnotežama. Osnova hipoteze je da su povlačenjem iz Afganistana Sjedinjene Države otvorile put talibanima da dođu na vlast i napadnu. A sve se dešava u okolnostima kada talibani očito krše tzv. mirovni sporazum iz Dohe i nastoje zavladati cijelom zemljom.
