PisjournalErdogan i drugi dužnosnici turske vlade nadali su se, nakon što je početni val izbijanja koronavirusa u zemlji splasnuo,  da će iskoristiti novonastalu situaciju za jačanje i poboljšanje turske ekonomije čime bi zadržali šansu za većinu na predstojećim parlamentarnim izborima. Ali čini se da bi posljednji požar, ukoliko se nastavi i izmakne kontroli turske vlade, mogao nanijeti veće štete nego prije i staviti Erdogana u ‘političku presu’ protivnika.

Iako je prošlo pet dana od izbijanja masovnog požara u Antaliji, još uvijek u šumama južnih obala Turske gore manji plamenovi. Prema posljednjim izvještajima, pogibijom dvije osobe u gradu Manavgat broj žrtava porastao je na osam. Prema turskom Ministarstvu šumarstva, 13 aviona i 45 vatrogasnih helikoptera i 828 vatrogasnih vozila na terenu su 24 sata kako bi obuzdali požar, a turska vojska je nedavno poduzela mjere za gašenje trenutnog masovnog požara.

Ovo se dešava nakon što je turski predsjednik u subotu,  nakon masovnih požara u šumama ove zemlje zemlje proglasio “stanje nesreće” u pogođenim područjima. Novi izvještaji ukazuju da se osim Turske, Grčke i Italije, i Hrvatska bori s vatrom, a postoje dokazi o rasprostranjenim požarima u šumovitim područjima ovih zemalja. U ovakvoj kriznoj situaciji, sada više nego ikada prije, u središtu medijske pažnje, pa čak i društvenih i političkih promatrača, našlo se pitanje životne okoline.

Tvrdnje turskih medija o umiješanosti terorističkih sjupina

Posljednjih dana, pitanje onih koji su umiješanii u paljenje vatre u šumama Turske bilo je u fokusu vladinih dužnosnika i medija. Čak je i proteklih dana Recep Tayyip Erdogan najavio hapšenje jednog od osumnjičenih za podmetanje šumskih požara u blizini grada Milas u provinciji Mugla. Nedavno su, međutim, turski izvori vijesti tvrdili da je jedna od podgrupa terorističke skupine PKK odgovorna za taj potez.

Prema izvorima vijesti ove zemlje jedna grupa povezana sa PKK u svom saopćenju je kazala: “Sada je došao moment da Tursku bacimo na koljena.” Naziv ove grupe je ‘Inicijativna grupa djece vatre’. Radi se o grupi koja predstavlja ogranak PKK-a i za koju se smatra da je od 2019. do sada podmetnula na desetine požara na različitim mjestima. Ranije je ova grupa izvjestila o kontinuitetu sistematskog podmetanja požara u regionima i mjestima Turske.

Članovi terorističke grupe PKK

Ranije je grupa u izjavi na pro-PKK web stranici rekla da je između 11. jula i 27. augusta 2019. podmetnula 27 zasebnih požara u većim gradovima u zapadnoj Turskoj, uključujući jedan u zapadnoj pokrajini Izmir, a u ovom posljednjem slučaju uništeno je oko 500 hektara šume u region”Karabaglar”, “Menders” i “Safari Hesar”.

Preokretanje prirodne okoline za Tursku

Uprkos tvrdnjama turskih medija da su teroristička skupina PKK i druge protuvladine skupine bile uključene u nedavne masovne požare u zemlji, ali realnost je i ovo da su posljednjih godina različiti akteri u vladi i nevladinim organizacijama intenzivirali pitanje ekološkog ratovanja. Zapravo, eko politika (PolicyEnvironmental) je bila predmetom interesovannja različitih vlada, pa stoga politički lideri mnogih zemalja, naročito u zapadnoazijskoj regiji, pokušavaju integrirati svoje okruženje, koje je ponekad međusobno povezano s drugim susjednim zemljama. u svoju korist a na štetu drugoga. U međuvremenu, Turska je bila jedan od glavnih aktera i začetnika u smislu politike zaštite okoline. Tokom posljednje dvije decenije, zemlja je dovela stanje vodenih resursa Iraka i Sirije u veliku krizu izgradnjom neselektivnih brana na vodama Tigrisa i Eufrata.

Ova zemlja je, također posljednjih godina vodila politiku uništavanja, pa čak i preseljenja eko okoline okupiranih teritorija Sirije i Iraka. Na primjer, u posljednjih nekoliko mjeseci objavljen je veliki broj dokumenata o sječi drveća u sjevernom Iraku od strane turske vojske. Čak i nakon što je Ankara okupirala Afrin, postoje brojni dokazi da je ta zemlja prenijela zasade masline na sjeverozapadu Sirije u Tursku.

Dim vatre u očima Erdoganove vlade

Nedavni požar ne može se promatrati samo s ekološkog gledišta, štaviše zasigurno može imati dalekosežne političke posljedice. Nedavni požar zbog izbijanja u jugozapadnim regijama, naročito u Antaliji, koja je najveće tursko turističko središte, nesumnjivo će nanijeti veliku štetu turizmu ove  zemlje, koji je jedan od glavnih izvora financiranja i ekonomskog prosperiteta Turske. Naravno, Recep Tayyip Erdogan i Stranka pravde i razvoja mogu se smatrati najvažnijim akterima na koje je ovaj događaj utjecao.

Erdogan i drugi dužnosnici turske vlade nadali su se, nakon što je početni val izbijanja koronavirusa u zemlji splasnuo,  da će iskoristiti novonastalu situaciju za jačanje i poboljšanje turske ekonomije čime bi zadržali šansu za većinu na predstojećim parlamentarnim izborima. Ali čini se da bi posljednji požar, ukoliko se nastavi i izmakne kontroli turske vlade, mogao nanijeti veće štete nego prije i staviti Erdogana u ‘političku presu’ protivnika. Čak i upravljanje ovim dešavanjem od strane Stranke pravde i razvoja može biti predmetom interesovanja turske opozicije.

Šutnja Europe kada se radi o upućivanju pomoći Turskoj

D rugo važno pitanje vezano za nedavni požar u Turskoj je znakovita šutnja europskih zemalja u pružanju pomoći, pa čak i empatije s Turskom. Do sada su svoju pomoć vatrogascima Turske pružili Iran, Rusija, Ukrajina i Republika Azerbejdžan, a svoju spremnost da upute pomoć iskazali su Kazahstan i Grčka čiju je pomoć Erdogan, naravno, odbio. U međuvremenu, znakovita šutnja europskih zemalja u pružanju pomoći Turskoj jasno ukazuje na sve dublju institucionalizaciju razlika između Turske i Europe. Posljednjih godina javna je tajna da su odnosi Ankare s europskim zemljama doživjeli duboke krize. Posljednji požar može predstavljati pečat potvrde da je strateško jedinstvo Turske i Zapada je zauvijek okončano.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime