U zajedničkoj izjavi članova Vijeća ECFR-a pozivaju se europske vlade da rade s nadolazećom Bidenovom administracijom na jačanju iranskog nuklearnog sporazuma.
Izbori Joea Bidena predstavljaju otvaranje za jačanje transatlantskih odnosa po ključnim sigurnosnim pitanjima, uključujući Iran. Nakon toliko napornog rada na očuvanju iranskog nuklearnog sporazuma u posljednje četiri godine, europske vlade i EU sada moraju nedvosmisleno pozvati dolazeću administraciju Bidena i Iran da se brzo vrate u potpunu usklađenost s dogovorom. Evropski bi akteri trebali proaktivno i na koordiniran način postaviti održiv putokaz koji će podržati ovaj napor.
Kampanja maksimalnog pritiska Trumpove administracije na Iran nije uspjela, a sankcije bez presedana negativno utječu na obične Irance. Kao odgovor na ponovnu američku sankciju od 2018. godine, Iran je povećao svoje nuklearne aktivnosti i nastavlja se udaljavati od svojih obveza iz Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije (JCPOA). Teheran je također razvio svoje vojne mišiće širom Bliskog Istoka. Preostali mandat Trumpove administracije vjerojatno će biti turbulentan s novim mjerama koje se posebno pozivaju na zakompliciranje Bidenovog povratka u JCPOA. Nedavni izvještaji također sugeriraju da postoji rizik od daljnjih vojnih tenzija između Sjedinjenih Država i Irana. Dolazeća Bajdenova administracija mogla bi ući u ured suočena s obnovljenom eskalacijom.
Za stabilnost Bliskog istoka presudno je da Sjedinjene Države i Iran hitno ohlade tenzije i obnove diplomatski angažman oko niza pitanja. Ovo bi trebalo započeti rehabilitacijom nuklearnog sporazuma, koji je ključni globalni sporazum o neširenju oružja, i krenuti ka širem skupu pitanja koja podstiču regionalnu nestabilnost koja je toliko štetna za evropske interese.
Uz europsku podršku, administracija Bajdena može iskoristiti pozitivnu signalizaciju vlade Rouhani – u posljednjih osam mjeseci, koliko je ostala na funkciji – pozdravljajući Bajdenov navedeni cilj povratka u JCPOA i spremnosti da s Iranom ‘krene putem diplomacije’.
U tom cilju, evropske vlade i EU trebale bi dati prioritet sljedećim koracima:
- U narednim sedmicama, Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo, (E3) trebale bi koordinirati zajedničko javno priopćenje u kojem će se pozvati dolazeća administracija Bidena, jednom inaugurirana, da službeno objavi namjeru da se ponovno pridruži JCPOA, pozivajući Sjedinjene Države i Iran da se dogovore o koracima za međusobno ponovno usklađivanje, a zatim da nastave na sporazumu. Evropske vlade i EU trebale bi istovremeno pojačati kontakt Kongresa u Washingtonu, podržavajući Bajdenov povratak na sporazum.
- Zemlje E3 trebale bi zatražiti sastanak Zajedničke komisije stranaka JCPOA koji će se održati prije 20. januara. Visoki predstavnik Europske unije Josep Borrell, trebao bi, kao predsjedavajući Zajedničke komisije, ohrabriti trenutne članice sporazuma da pozivaju na povratak Sjedinjenih Država u JCPOA i da SAD potvrde potporu rezoluciji 2231 Vijeća sigurnosti UN-a. Zajednička komisija također bi trebala pozvati Sjedinjene Države da što prije ponovno izdaju odricanja od civilne nuklearne suradnje (opozvane pod Trumpom) kako bi se olakšalo iransko povlačenje nuklearnih aktivnosti i modernizacija iranskog reaktora za tešku vodu Arak.
- Između sadašnjeg i 20. januara, E3 i EU trebale bi sazvati sastanak političkog direktora s Iranom, kako bi se otvorio jasan put da Iran preokrene nuklearne aktivnosti. Europljani bi trebali naglasiti Iran da će takvi koraci biti neophodna komponenta za Sjedinjene Države da se u potpunosti vrate u JCPOA pod upravom Bajdena. Ovaj proces trebao bi uključivati opsežnu raspravu s Iranom o tehničkim koracima za uvođenje nuklearnog programa, realnim konturama ukidanja sankcija pod upravom Bajdena i europskim mjerama za potporu iranskoj ekonomiji. E3 i EU također bi trebale koristiti postojeće diplomatske kanale s Iranom kako bi upozorile protiv eskalacije sa Sjedinjenim Državama, posebno u Iraku gdje postoji visok rizik od tenzija. Svaka eskalacija prije Bajdenove inauguracije uvelike bi zakomplicirala diplomatske napore.
- Paralelno s nuklearnim kolosijekom, evropske zemlje i EU trebale bi artikulirati diplomatski plan za transatlantsku suradnju na regionalnoj deeskalaciji za dolazeću Bidenovu administraciju i širu američku političku zajednicu. Uoči Bajdenove inauguracije, europske vlade također bi trebale intenzivirati komunikaciju s drugim regionalnim akterima, posebno Izraelom, Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, s ciljem sprječavanja opasne eskalacije i postavljanja temelja za širi kasniji proces u skladu s naporima Sjedinjenih Država Nacionalni generalni sekretar za unapređenje regionalne sigurnosti. To će biti potrebno kako bi se umirilo i ublažilo protivljenje obnovljenom angažmanu s Iranom od strane nekih evropskih regionalnih partnera. Kao dio ovog pristupa,
Europske zemlje moraju se brzo kretati prema obuzdavanju iranskog nuklearnog programa i podsticati dolazeću Bidenovu administraciju da iskoristi politički zamah nakon njegove inauguracije da aktivno angažira Iran i preokrene trenutnu opasnu eskalacijsku putanju.
POTPISNICI
- Carl Bildt , bivši švedski premijer i ministar vanjskih poslova i predsjedavajući odbora ECFR
- Alistair Burt , bivši državni ministar Velike Britanije za Bliski Istok u Uredu vanjskih poslova i Commonwealtha i bivši zastupnik
- Wolfgang Ischinger , predsjedavajući minhenske sigurnosne konferencije, bivši njemački ambasador u SAD-u i bivši zamjenik ministra vanjskih poslova
- Jean-David Levitte , bivši ambasador Francuske u Sjedinjenim Državama, Ujedinjenim nacijama i diplomatski savjetnik predsjednika Jacques Chirac i Nicolas Sarkozy
- Andrzej Olechowski , bivši poljski ministar vanjskih poslova
- Javier Solana , bivši visoki predstavnik EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, bivši generalni sekretar NATO-a, član odbora ECFR i ugledni kolega iz Brookings Institucije