MK Bhadrakumar zbližavaju
PISjournal – Inicijativa Pekinga da predloži virtuelni sastanak predsjednika Xi Jinpinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je održan u srijedu, radikalno mijenja geopolitiku nemilosrdnog širenja Sjevernoatlantskog saveza (NATO) na istok i vojnog razmještaja Zapada na granicama Rusije.
Najava sastanka u Pekingu uslijedila je dan nakon sastanka ministara vanjskih poslova Grupe 7 (G7) u nedjelju u Liverpulu, u Engleskoj, na kojem je odjeknula retorika Washingtona o navodnom jačanju ruske vojske na ukrajinskoj granici i na kojem je Moskvi zaprijećeno “ogromnim posljedicama.”
Sam sastanak G7 bio je zamišljen kao nova predstava zapadnog jedinstva protiv Rusije i Kine kako bi se Zapad stavio na čelo. Po prvi put, zemlje ASEAN-a također su uključene u ministarski sastanak G7 kao dio planova administracije američkog predsjednika Joea Bidena da započne novi “indo-pacifički ekonomski okvir” u ponovnom pokušaju da se smanji uticaj Kine u regiji.
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, ambasador Wang Wenbin, rekao je u ponedjeljak da se očekuje da će virtuelni sastanak između Xija i Putina “sagledati bilateralne odnose i rezultate saradnje tokom ove godine, napraviti dizajn na najvišoj razini za odnose sljedeće godine i razmijeniti mišljenja o glavnim međunarodnim i regionalnim pitanjima od zajedničkog interesa.”
Wang je očekivao da će videokonferencija Xija i Putina “dodatno unaprijediti naše međusobno povjerenje na visokoj razini, energično promicati kinesko-rusku stratešku koordinaciju i snažan razvoj svestrane praktične saradnje. I zaključio je: “Ovo će pružiti više stabilnosti i pozitivne energije za složen i fluidan međunarodni teren.”
Glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov kasnije je otkrio da su se Putin i Xi tokom razgovora pozabavili ratobornom retorikom NATO-a i napetom situacijom u Evropi. Da citiramo Peskova, dvojica čelnika “razmijenila su mišljenja o međunarodnim poslovima. Nedavni događaji u međunarodnim odnosima, posebno na evropskom kontinentu, sada su vrlo napeti i to definitivno zahtijeva razgovor između saveznika, između Moskve i Pekinga.”
Peskov je dodao da se Rusija suočava s “vrlo agresivnom retorikom i NATO-a i SAD-a”, o čemu također treba razgovarati. Ustvari, Peskov je istaknuo kako nova napeta situacija na evropskom kontinentu opravdava konsultiranje Rusije sa svojim bliskim saveznikom Kinom.
Bez sumnje, ovo označava izvanrednu dimenziju rusko-kineskog saveza. Kakvu će ulogu, ako je ima, Kina igrati u scenariju razvoja, posebno će se pažljivo posmatrati, jer vjetrovi za savršenu oluju zavijaju i u istočnoj Evropi i u azijsko-pacifičkoj regiji.
Najvažnije, da li rasprava u srijedu spada u okvire plana rusko-kineske vojne saradnje za 2021.–2025. godinu, kojeg su dvije zemlje potpisale 23. novembra?
Ruski ministar odbrane Sergei Shoigu je prilikom potpisivanja dokumenta rekao: “Kina i Rusija su već dugi niz godina strateški partneri. Danas, u uvjetima sve veće geopolitičke turbulencije i rastućeg konfliktnog potencijala u različitim dijelovima svijeta, razvoj naših odnosa je posebno važan.”
Tačnije Shoigu je svom kineskom kolegi Wei Fengheu skrenuo pažnju na sve intenzivnije letove američkih strateških bombardera u blizini ruskih granica. Rekao je: “Ovog mjeseca 10 američkih strateških bombardera uvježbavalo je scenarij upotrebe nuklearnog oružja protiv Rusije praktički istovremeno iz zapadnog i istočnog smjera” i približilo se ruskoj granici čak 20 kilometara.
Shoigu je također primijetio porast broja letova američkih bombardera iznad Ohotskog mora, gdje su vježbali lansiranje krstarećih projektila, rekavši da to predstavlja prijetnju i Rusiji i Kini. “U takvom okruženju, rusko-kineska koordinacija postaje stabilizirajući faktor u globalnim poslovima”, rekao je Shoigu.
U kratkom priopćenju kinesko ministarstvo odbrane je tada reklo da će dvije strane “nastaviti produbljivati stratešku saradnju između dvije vojske, nastaviti jačati saradnju u strateškim vježbama, zajedničkim patrolama i drugim područjima, te nastaviti davati nove doprinose zaštiti temeljnih interesa Kine i Rusije i održavanju međunarodne i regionalne sigurnosti i stabilnosti.”
Ipak, Shoigu je govorio samo prije nekoliko sedmica. Izvještavajući o paktu, South China Morning Post komentirao je da se Kina i Rusija “približavaju de facto vojnom savezu kako bi se suprotstavili rastućem pritisku Sjedinjenih Država”.
U najmanju ruku, potpisivanje plana o vojnoj saradnji signaliziralo je spremnost Rusije i Kine da se odupru pritisku SAD-a oslanjajući se na kombinirane vojne napore, ako bude potrebno.
SAD se ne mogu istovremeno vojno suprotstaviti i Kini i Rusiji, a ako bi potonja značajno udružila svoju vojnu moć i vanjskopolitičke ciljeve, to bi promijenilo evroazijski omjer snaga i stavilo SAD u nepovoljan položaj.
SAD još uvijek ima najsposobniju vojsku na svijetu i nema sumnje da je moćnija od Kine ili Rusije, ali novootkriveno jedinstvo između ove dvije države bi moglo strateški iscrpiti Washington.
Lyle Goldstein, stručnjak za Kinu i Rusiju koji je dvije decenije bio profesor istraživač na Pomorskom ratnom koledžu sve do mjeseca oktobra, izjavio je u ponedjeljak za Newsweek: “Mislim da Moskva i Peking računaju da nas (Washington) zaista mogu zadržati u svojevrsnoj maksimalnoj zbrci, jer su frontovi jako udaljeni jedan od drugog, a sile koje bi se uključile su sasvim različite.
“Mislim da ovdje vide dobitak u tome da nas povuku u dva smjera odjednom.”
Zanimljivo, prema Goldsteinovoj procjeni: “Mislim da Sjedinjene Države nisu spremne za rat u Ukrajini. Mislim da Sjedinjene Države nisu spremne za rat zbog Taiwana. Stojim iza obje te tačke. Dakle, raditi oboje ne, apsolutno ne.”
Objasnio je da su scenariji iz Ukrajine i Taiwana posebno “maksimalno naglašeni jer uključuju ratovanje visokog intenziteta na frontovima koji su iznimno teški protiv protivnika koji imaju samo jednu mjeru fokusa. I tvrdim da ako bismo se uključili, postoji velika mogućnost da bismo mogli izgubiti.”
Kako god bilo, videopoziv u srijedu postavlja pozornicu za Putinov posjet Pekingu na lični poziv Xi Jinpinga kao glavnog gosta na predstojećim Zimskim olimpijskim igrama od 04. do 20. februara.
Sudeći po tome, susret dvojice čelnika licem u lice u Pekingu početkom februara bit će događaj od velikog značaja za globalnu stabilnost i daljnju konsolidaciju strateškog partnerstva između dvije zemlje.
Vjerovatno je virtuelni sastanak u srijedu usred rastućih napetosti u odnosima Rusije i SAD-a prikaz spoznaje u Pekingu da se „samo spajanjem ruku Kina i Rusija mogu suprotstaviti napadu predvođenom SAD-om i izbjeći pad u pasivnost”, kako je za Global Times rekao Cui Heng, poznati kineski naučnik u Centru za ruske studije East China Normal University.
Da se to ne bi zanemarilo, Ugovor o dobrosusjedstvu i prijateljskoj saradnji koji su Kina i Rusija potpisale 2001. godine navodi da “Rusija priznaje vladu Narodne Republike Kine kao jedinu legalnu vladu koja predstavlja cijelu Kinu. Taiwan je sastavni dio Kine.”
Pakt je temeljni dokument na kojem počiva kinesko-rusko savezništvo.
