PISjournal – Nakon povlačenja američkih i NATO snaga iz Afganistana u augustu 2021. godine i ponovnog preuzimanja vlasti od strane talibana, odnosi ove grupe s globalnim silama, posebno Kinom, ušli su u novu fazu.
Kina, kao jedna od rijetkih zemalja koja je zadržala svoju ambasadu u Kabulu nakon dolaska talibana na vlast, postepeno jača svoje političko i ekonomsko prisustvo u Afganistanu.
Odbacivanje Trumpovih tvrdnji o prisustvu Kine u bazi Bagram
U vezi s odnosima talibana i Pekinga, Amir Khan Muttaqi, ministar vanjskih poslova talibana, odgovorio je na tvrdnje bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je povlačenje američkih trupa iz Afganistana opisao katastrofalnim i tvrdio da je kineska vojska preuzela bazu Bagram. Muttaqi je na sastanku u Kabulu izjavio da “nema prisustva stranih vojnih snaga na teritoriji Afganistana” i upitao: “Ako bi Islamski Emirat sarađivao sa stranim trupama, zašto bi onda ratovali i žrtvovali se sve ove godine?” Ova izjava pokazuje talibansku osjetljivost na pitanje suvereniteta i odbacivanje bilo kakvog stranog vojnog prisustva.
Posljedice američkih tvrdnji
Trumpove izjave ne samo da su izazvale oštru reakciju talibana, već su, također, pojačale zapadne brige o rastućem kineskom utjecaju u Afganistanu. Baza Bagram, koja je nekada bila najvažnija američka vojna baza u regiji, postala je simbol brzog povlačenja Zapada. Iako su talibani negirali kinesku kontrolu nad ovom bazom, sama tvrdnja odražava duboku zabrinutost SAD-a da bi Kinezi mogli iskoristiti vakuum moći u Afganistanu.
U okviru jačanja ekonomskih veza s talibanima, Kina je poduzela značajne korake. Kineski ambasador u Kabulu Zhao Xing na sastanku s zamjenikom premijera Abdulom Kabijem, izjavio je da će izvoz afganistanskih proizvoda u Kinu od decembra prošle godine biti oslobođen poreza. Ova poreska olakšica mogla bi povećati afganistanski izvoz u Kinu sa sadašnjih 11.5% na 25%. Među izvoznim artiklima su rude, sušeno voće, rukotvorine, tepisi i šafran.
Infrastrukturni projekti i novi koridori
Kina i talibani planiraju otvaranje novih ekonomskih koridora. Kineski ambasador je najavio planove za uspostavljanje ekonomskog koridora preko Tadžikistana i nastavak radova na izgradnji puta Wakhan u Badakhšanu. Ova 50-kilometarska cesta će povezivati Afganistan s kineskom pokrajinom Xinjiang. Projekt ukazuje na promjenu kineskog pristupa prema sigurnosnim brigama, posebno oko prisustva ujgurskih militanata u Afganistanu. Čini se da su talibani uspjeli uvjeriti Kinu da investiranje u afganistansku infrastrukturu može biti sigurno.
Jedan od ključnih aspekata kinesko-talibanskih ekonomskih odnosa su veliki rudarski ugovori. Nakon što su talibani preuzeli vlast, Kina je potpisala brojne ugovore za eksploataciju afganistanskih rudnih bogatstava, uključujući talk i druge vrijedne minerale. Ovi ugovori ne samo da pružaju vitalne prihode talibanima, već Kini osiguravaju strateški pristup prirodnim resursima.
Kina kao strateški partner talibana
Kina je jedna od rijetkih zemalja koja je zadržala svoju ambasadu u Kabulu nakon što su talibani došli na vlast. U narednim koracima, Peking je poslao zvaničnog ambasadora u Kabul, a kineski predsjednik Xi Jinping je u neviđenom potezu primio akreditive talibanskog ambasadora zajedno s ambasadorima drugih zemalja. Iako ovaj čin ne znači zvanično priznanje talibana, oni ga tumače kao korak ka legitimizaciji.
Mao Ning, portparolka kineskog ministarstva vanjskih poslova, naglasila je da “Afganistan ne smije biti izoliran od svijeta” i podržala širenje kineske interakcije s talibanima kao i međunarodne napore za obnovu zemlje. Ovakav kineski stav koji teži uključivanju kontrastira se s opreznim pristupom Zapada, koji još uvijek odbija priznati talibane.
Nedavni sastanak Amira Khan Muttaqija sa Zhao Chaom, zamjenikom generalnog sekretara kineske pokrajine Xinjiang, pokazuje kinesku usmjerenost na jačanje veza s talibanima radi suzbijanja sigurnosnih prijetnji, posebno separatističkih aktivnosti ujgurskih boraca. Kina produbljuje političke i ekonomske veze s talibanima kako bi osigurala sigurnost u Xinjiangu i spriječila djelovanje ujgurskih militanata s afganistanske teritorije.
Popunjavanje vakuuma moći od strane Kine
Povlačenje NATO-a i SAD-a iz Afganistana ostavilo je vakuum moći koji Kina brzo popunjava. Trumpove tvrdnje o kineskoj kontroli baze Bagram, iako demantirane od strane talibana, pokazuju duboku zabrinutost SAD-a zbog rastućeg kineskog utjecaja. Zapadne zemlje, posebno SAD, strahuju da bi jačanje kinesko-talibanskih odnosa moglo legitimirati talibane i dodatno oslabiti zapadni geopolitički položaj u regiji.
Odluka Rusije, kineskog saveznika, da 3. jula 2025. godine zvanično prizna talibane i prihvati njihovog ambasadora u Moskvi, dodatno je povećala zapadne brige. Ovaj potez, uz prešutnu podršku Pekinga, signalizira promjenu balansa moći u regiji u korist nezapadnih sila. Zapadne zemlje, koje i dalje odbijaju priznati talibane zbog kršenja ljudskih prava i ograničenja prema ženama i manjinama, sada se suočavaju s novim diplomatskim izazovom.
Geopolitičke posljedice
Jačanje kinesko-talibanskih odnosa, naročito na ekonomskom i političkom planu, može dovesti do smanjenja zapadnog utjecaja u Centralnoj Aziji. Kineska ulaganja i stvaranje novih trgovinskih ruta pozicioniraju je kao glavnog partnera talibana. To predstavlja stratešku prijetnju za SAD i njihove saveznike koji strahuju od širenja kineskog utjecaja.
Sve u svemu, čini se da rastući odnosi Kine i talibana — od velikih ekonomskih ugovora do duboke političke saradnje — odražavaju pragmatičan kineski pristup Afganistanu. Talibani, koji još uvijek nisu priznati od strane većine zemalja svijeta, vide Kinu kao ključnog partnera za jačanje svoje međunarodne pozicije. Nasuprot tome, Zapad, posebno SAD, s velikom zabrinutošću posmatra ove promjene i boji se da će Kina i njeni saveznici poput Rusije popuniti moćni vakuum u Afganistanu.
Ovi događaji ne samo da će uticati na političku i ekonomsku budućnost Afganistana, već mogu promijeniti i regionalni balans moći. Za zapadne zemlje, pronalaženje načina za interakciju s talibanima, a da se pri tom ne ugroze demokratske vrijednosti i ljudska prava, postaje veliki izazov. U međuvremenu, Kina, nastavljajući politiku “angažmana umjesto izolacije”, učvršćuje svoju poziciju ključnog aktera u budućnosti Afganistana.
Ekskluzivno PISjournal
