PISjournal – Kremlj je potvrdio da će se sastanak između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina održati u narednim danimaali tačni detalji još uvijek nisu poznati.
Postoje naznake da bi Rusija mogla slijediti scenarije poput nastavka rata, postizanja diplomatskog sporazuma ili eskalacije sukoba, ali situacija je složena i zavisi od više faktora. Istraživanja pokazuju da Rusija koristi kombinaciju rata, ekonomskog pritiska na Evropu, privlačenja Trumpa i izoliranja Zelenskog kako bi ostvarila svoje ciljeve.
Putinov pregovarački model i ruska taktika
Prema analizama, Rusija primjenjuje strategije poput vojnog pritiska, odugovlačenja pregovora i iskorištavanja nesuglasica između SAD-a i Evrope. Čini se da Putin koristi humanitarna pitanja, poput razmjene zatvorenika, kako bi stvorio pozitivnu sliku o sebi, dok istovremeno odbija napraviti značajne ustupke. Rusija bi, privlačeći Trumpovu pažnju, mogla nastojati postići sporazum koji ide u korist njenim interesima poput priznavanja kontrole nad okupiranim teritorijama.
Rusija koristi kombinaciju rata kako bi oslabila Ukrajinu, ekonomski pritisak na Evropu (poput prijetnji prekidom isporuke energenata), privlačenje Trumpa obećanjima o brzom miru i izolaciju Zelenskog direktnim pregovorima sa SAD-om. Čini se da je ova strategija osmišljena da podijeli zapadni savez i smanji podršku Ukrajini.
Mogući scenariji uključuju nastavak rata dok podrška Zapada ne oslabi, postizanje sporazuma kojim bi se legalizirala kontrola okupiranih područja ili eskalaciju sukoba ako pregovori propadnu. Ishod zavisi od reakcija SAD-a, Evrope i Ukrajine.
Analize think tankova poput Atlantic Councila i Carnegie Endowmenta pokazuju da Putinov pregovarački model uključuje kombinaciju vojnog pritiska, diplomatskog odugovlačenja i korištenja humanitarnih pitanja. Primjerice, Rusija koristi nastavak rata za slabljenje Ukrajine i sticanje prednosti u pregovorima, dok odugovlačenjem dobija vrijeme za daljnje vojne dobitke. Izvještaji također pokazuju da se razmjena zatvorenika i humanitarne teme koriste kao alat za pokazivanje dobre volje, ali bez odricanja od ključnih zahtjeva poput povlačenja iz okupiranih područja. Rusija koristi i posebne metode za „upravljanje“ Trumpom, uključujući predstavljanje slike potencijalnog partnera za brz mir.
Analize CSIS-a navode da bi Putin mogao obećanjima o miru nastojati usmjeriti Trumpa prema sporazumu koji bi zadovoljio ruske interese, posebno imajući u vidu Trumpovu sklonost brzom okončanju rata. Prema izvještaju Brookingsa, Rusija je 2024. godine ostvarila ograničene uspjehe, ali uz visoke troškove, što ukazuje da joj je cilj oslabiti Ukrajinu i pregovarati iz pozicije snage.
Pritisak na Evropu: Rusija koristi ekonomske alate, poput prijetnji obustavom isporuke plina, kako bi izvršila pritisak na Evropu. Prema Carnegieju, u nekim evropskim državama, posebno Njemačkoj, pojavile su se rasprave o ponovnom uvozu ruskog plina, što bi moglo oslabiti zapadno jedinstvo.
Privlačenje Trumpa: Rusija bi mogla iskoristiti Trumpovu želju za brzim sporazumom
Analize CSIS-a sugerišu da Putin, stvarajući sliku potencijalnog partnera za mir, nastoji usmjeriti Trumpa ka dogovoru kojim bi se priznala kontrola okupiranih područja.
Izoliranje Zelenskog: Rusija, pregovarajući direktno s Amerikom i ponekad bez prisustva Ukrajine, pokušava izolirati Zelenskog. Reuters izvještava da su nedavni pregovori u Saudijskoj Arabiji održani bez prisustva Ukrajine što je izazvalo zabrinutost u Evropi i Kijevu.
Mogući scenariji
Jedan scenarij je nastavak rata. Rusija bi nastavila sukob dok podrška Zapada ne oslabi i dok Ukrajina ne bude primorana prihvatiti nepovoljne uvjete. Druga opcija je sporazum kojim bi, uz sigurnosne garancije za Rusiju, bila priznata kontrola okupiranih područja. Ako pregovori propadnu, Rusija bi mogla eskalirati sukob kako bi ostvarila dodatne vojne ciljeve. Ako nijedna strana ne postigne odlučujuću pobjedu sukob bi mogao ostati zamrznut.
Ishodi ovih scenarija zavise od više faktora, uključujući reakcije SAD-a, Evrope i Ukrajine, te su opterećeni brojnim složenostima.
Uloga Trumpa i izazovi
Trumpova uloga u pregovorima je centralna, ali i izazovna. Pokrenuo je direktne pregovore između Rusije i Ukrajine te zaprijetio ekonomskim sankcijama protiv Rusije, no njegov pristup je naišao na kritike. Zelenski je, naprimjer, prigovorio da se pregovori ne bi smjeli voditi bez prisustva Ukrajine.
Prema analizama CSIS-a, bit će teško uvjeriti Putina na istinski mir i zahtijevat će prisilnu diplomatiju. Na kraju, izvještaj zaključuje da susret Trumpa i Putina može biti važan korak u pregovorima, ali će njegov uspjeh zavisiti od složenih ruskih strategija i međunarodnih reakcija.
Ekskluzivno PISjournal
