PISjournal – Iako je rat protiv Irana ušao u svoj sedmi mjesec, američki predsjednik Donald Trump odbija koristiti izraz „rat“ za svoju agresiju protiv Islamske Republike. U svojim posljednjim komentarima opisao ga je kao „vojni sukob“, pa čak i kao „sitnicu“.
Čini se da Trump pokušava umanjiti značaj Hormuškog moreuza kako bi javnosti predstavio posljedice rata kao jeftine i pod kontrolom te sugerirao da Washington ima prednost nad Teheranom. Međutim, iza tog privida smirenosti nalazi se zabrinuti predsjednik koji je veoma zabrinut zbog rezultata predstojećih međuizbora.
On želi sugerirati da se, za razliku od njegovih prethodnika, kampanja protiv Irana nije pretvorila u rat iscrpljivanja, niti u močvaru koja je skupa i iscrpljujuća poput Vijetnamskog rata. Ova pretvaranja imaju za cilj ublažiti političke pritiske na njega i druge republikance. Međutim, ta borba ne samo da nije ojačala njegovu poziciju i Republikansku stranku, već je u mnogim oblastima proizvela suprotan učinak.
Nezadovoljstvo javnosti zbog rasta cijena goriva
Uprkos nedavnoj Trumpovoj najavi sporazuma kojim bi se osigurao pristup i kontrola nad značajnim dijelom venecuelanskih rezervi nafte, uz tvrdnju da će to uskoro smanjiti cijene goriva u SAD-u, tržište se odlučno okrenulo protiv njegovih obećanja. Umjesto pada, cijene goriva nastavile su rasti i dosegle nove rekordne vrijednosti.
Associated Press je ove sedmice izvijestio da je cijena dizela prvi put u historiji SAD-a dostigla 5,85 dolara po galonu. U svojoj analizi AP je naveo da bi rast cijena dizela mogao dodatno pogoršati izborne probleme republikanaca uoči novembarskih izbora. Budući da je dizel krvotok teretnog i dostavnog sistema koji prevozi robu širom zemlje, njegov rast povećava troškove transporta širokog spektra svakodnevnih proizvoda. Potrošači će, zauzvrat, vjerovatno te poskupljenja osjetiti na policama trgovina. Takva dinamika, dodaje agencija, prijeti da dodatno poveća politički pritisak na republikance prije izbornog dana, posebno jer su mnogi birači već nezadovoljni Trumpovim upravljanjem ekonomijom i posljedicama rata koji je njegova administracija pokrenula.
U međuvremenu, cijena benzina ove je sedmice dostigla 4,14 dolara po galonu, što predstavlja rast od oko 6,5 centi u odnosu na prethodnu sedmicu. S manje od dva mjeseca do međuizbora, ovaj trend se oblikuje kao potencijalna Ahilova peta Republikanske stranke, povećavajući zabrinutost u Washingtonu zbog ekonomskih i političkih posljedica rata i načina na koji ih doživljavaju američki birači.
Izvještaj koji je krajem augusta objavio Center for American Progress procijenio je da je rat s Iranom prosječnom američkom domaćinstvu već dodao 1.200 dolara troškova, prvenstveno zbog viših cijena goriva i inflatornih posljedica.
Najnoviji službeni podaci, s početka septembra, pokazuju da je indeks energenata porastao 14,7 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je samo cijena benzina porasla 24,6 posto. Cijene hrane porasle su tri posto na godišnjem nivou. Tako, iako je ukupna stopa inflacije blago pala na 3,4 posto, ključni dio troškova domaćinstava i dalje bilježi nagla poskupljenja.
Maloprodaja je u julu neočekivano pala prvi put u posljednjih devet mjeseci, izvijestio je Reuters, što je znak da potrošačka potrošnja gubi zamah. Ovaj trend dobija dodatnu težinu u kontekstu rastućih troškova energije.
Anketa Financial Timesa objavljena 6. septembra pokazala je da 57 posto Amerikanaca smatra da su finansijski u lošijem položaju za vrijeme Trumpa, u odnosu na 53 posto u augustu. Istovremeno, podrška Trumpovom upravljanju ekonomijom pala je na 33 posto, pri čemu se rast troškova života i cijene goriva navode kao glavni razlozi nezadovoljstva.
Američki rat za sigurnost Izraela
Trump je iznova tvrdio da je rat protiv Irana pokrenuo zbog američkih interesa i svjetskog mira, ali njegovi kritičari imaju drugačije mišljenje.
Oni tvrde da ovaj rat služi strateškim ciljevima izraelskog režima, a ne neposredno američkim interesima. Analitičari i političke ličnosti povezane s Council on Foreign Relationsom navode da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu ohrabrio Trumpa da se uključi u rat koji služi interesima Izraela.
Magazin Middle East Policy u jednom svom tekstu navodi da se američka opravdanja za rat, poput iranskog nuklearnog programa, raketnog programa i takozvanih iranskih saveznika u regiji, više podudaraju s izraelskim interesima nego s interesima SAD-a. Oni ističu da je ogromna vojna i diplomatska podrška koju Washington pruža Tel Avivu, uključujući direktno učešće u ratu, otvorila pitanje: Da li Trump zaista ratuje protiv Irana radi sigurnosti SAD-a ili radi ostvarivanja izraelskih ciljeva?
Rastući vojni gubici
Jedan od glavnih faktora domaćeg protivljenja nastavku rata s Iranom jeste rast broja poginulih i ranjenih pripadnika američkih oružanih snaga, što je dodatno pojačalo kritike Trumpove administracije. Prema najnovijim podacima Pentagona, 18 američkih vojnika je poginulo, dok je 756 ranjeno, čime ukupan broj američkih vojnih žrtava iznosi 774.
Kritičari tvrde da ovaj nivo gubitaka, zajedno s produženim trajanjem sukoba i njegovim sve većim troškovima, direktno potkopava Trumpova obećanja da će izbjeći dugotrajna američka vojna angažiranja u inostranstvu. Široko izvještavanje o žrtvama, zajedno s preispitivanjem načina na koji Pentagon evidentira i klasificira te gubitke, samo je dodatno povećalo politički pritisak na administraciju.
Iscrpljene zalihe municije
Iako Trump i njegov ministar rata Pete Hegseth tvrde da američki arsenal oružja nije iscrpljen tokom rata protiv Irana, izvještaji ukazuju na značajan pad zaliha oružja i municije, što bi moglo ograničiti sposobnost SAD-a da vodi dugotrajan rat.
Mediji su nedavno izvijestili da je tokom sukoba potrošeno gotovo 80 posto projektila za protuzračnu odbranu. To je izazvalo bijes Trumpa i njegovog ministra rata.
Procjene Centera for Strategic and International Studies (CSIS) ukazuju da bi obnova pojedinih zaliha projektila do nivoa prije rata mogla trajati sve do 2031. godine. Pitanje je postalo toliko osjetljivo da je oko 50 pripadnika Zajedničkog štaba američkih oružanih snaga podvrgnuto poligrafskom testiranju u okviru istrage o curenju informacija u vezi s nedostatkom municije.
Kritičari tvrde da ovi događaji direktno proturječe Trumpovim tvrdnjama o snazi i punoj spremnosti američkog arsenala te bi mogli postati politički problem za republikance uoči izbora, posebno zbog posljednjih anketa koje pokazuju opadanje podrške javnosti ratu.
Osim toga, širenje sukoba s Iranom i šteta nanesena američkoj vojnoj infrastrukturi u regiji, zajedno s ogromnim troškovima rata, izazvali su novi val domaćih kritika.
Trumpova administracija zatražila je odbrambeni budžet od 1,5 biliona dolara za fiskalnu 2027. godinu, dok je Pentagon od Kongresa zatražio oko 80 milijardi dolara dodatnih sredstava za pokrivanje troškova povezanih s ratom i drugih vojnih potreba.
Te brojke izazvale su zabrinutost zbog pritiska koji rat vrši na savezni budžet i mogućnosti smanjenja izdvajanja za socijalne službe, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Kritičari upozoravaju da bi nastavak ovakvog kursa, u trenutku kada je američki dug već premašio 40 biliona dolara, mogao imati ozbiljne ekonomske i političke posljedice i za Trumpovu administraciju i za američku javnost. Senator Bernie Sanders, protiveći se odbrambenom budžetu, poručio je: „Vrijeme je da ulažemo u američki narod, a ne u beskrajne ratove.“
U cjelini gledano, rat koji je trebao pokazati Trumpovu snagu pretvorio se u proces erozije njegovog političkog kapitala. Kako troškovi rata rastu, a nezadovoljstvo javnosti se povećava, on se uoči međuizbora sve više oblikuje kao potencijalna Ahilova peta Trumpa i Republikanske stranke.
Ekskluzivno PISjournal
