PISjournal – Najduži rat za Izraelce još nije završen, a izraelska vojska je optužena za najveći genocid u svojoj historiji u protekle dvije godine rata u Gazi.
Rat je odnio živote desetina hiljada Palestinaca i ostavio tako veliki krater u svim aspektima života u Gazi da mnogi u svijetu to nazivaju genocidom potpunih razmjera. Sukob je istovremeno produbio javno neprijateljstvo i negativno raspoloženje prema Jevrejima širom svijeta, što je dovelo do porasta antisemitizma
Prema nedavnom izvještaju New York Timesa, izraelska vojska je više puta pozvala najmanje 295.000 rezervista, ali mnogi, iscrpljeni sukobom, odbijaju da se jave na dužnost. U međuvremenu, otprilike 83.000 Izraelaca napustilo je okupirane teritorije 2024. godine, što je povećanje od 50 posto u odnosu na prethodnu godinu. Samo u julu i augustu, sedam izraelskih vojnika je izvršilo samoubistvo.
Osjećaj vojne pobjede i nadmoći je nestao unutar Izraela, a zamijenilo ga je široko rasprostranjeno razočaranje. “Izgubili smo put”, rekao je bivši izraelski ministar odbrane Moshe Ya’alon za New York Times.
Dok rat i humanitarna kriza u Gazi traju, izvještaji ukazuju na to da se Izrael suočava sa sve većom izolacijom na svjetskoj sceni. Negativne reakcije su se proširile sa političke arene na ekonomsku, kulturnu i sportsku sferu. Ovaj izvještaj ispituje višestruku izolaciju Izraela kao direktnu posljedicu dvogodišnjeg rata u Gazi.
Politička izolacija
Od vremena kada su Izraelci pokrenuli kopnenu invaziju na Gazu, a zatim napali Iran i Katar, međunarodna osuda izraelskog režima se povećala. Nezavisna istraga UN-a je prošle sedmice konačno dala rezultate, tvrdeći da je Izrael počinio genocid nad Palestincima. Prije UN-a, nalazi drugih stručnjaka za genocid i aktivista za ljudska prava potvrdili su genocid u Gazi.
Nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, izdan prošle godine, ozbiljno je ograničio njegova putovanja u inostranstvo. To je bilo očigledno prije dvije sedmice kada je njegov let na sastanak UN-a u New Yorku bio prisiljen da ide indirektnom rutom, izbjegavajući francuski i španski zračni prostor kako bi izbjegao potencijalno sprovođenje naloga.
Njegova diplomatska izolacija dodatno je otkrivena na prošlomjesečnom zasjedanju Generalne skupštine UN-a, gdje je Netanyahu na trenutak djelovao zapanjeno ogromnim brojem praznih mjesta tokom svog govora.
Njegova posjeta SAD-u naišla je na značajne reakcije javnosti. U Washingtonu su američki aktivisti, koji su protestovali protiv izraelskih ratnih zločina i njegovog obraćanja UN-u, organizovali demonstracije, što je dovelo do nekoliko hapšenja. Istovremeno, hiljade demonstranata u New Yorku zahtijevale su njegovo hapšenje tokom zasjedanja Generalne skupštine UN-a, a velika masa okupila se na Times Squareu kako bi osudila izraelske akcije u Gazi i protestovala protiv njegovog prisustva u UN-u.
Pored ovih diplomatskih izazova, Slovenija je nedavno zabranila Netanyahuu ulazak u zemlju. Reuters je izvijestio da je slovenačka vlada proglasila Netanyahua, zajedno s ministrom nacionalne sigurnosti Itamarom Ben-Gvirom i ministrom financija Bezalelom Smotrichom, osobama non gratae, navodeći kao razlog očite ratne zločine u Gazi.
Ekonomska izolacija
Prošle sedmice, Evropska unija, kao najveći trgovinski partner Izraela, predložila je paket sankcija protiv Tel Aviva koji, ukoliko bude odobren, može suspendovati dio sporazuma o slobodnoj trgovini s Izraelom. Nekoliko izraelskih zemalja je ranije odobrilo ciljane sankcije protiv nekih izraelskih pojedinaca, doseljenika, izraelskih organizacija, pa čak i univerziteta.
Ovaj talas međunarodnih reakcija pogađa Izrael i njegovu ekonomiju iz drugog aspekta. Prije dva mjeseca, ogromni norveški državni investicioni fond – najveći na svijetu – najavio je da će prestati sa svojim aktivnostima u Izraelu, navodeći kao razlog kontinuiranu humanitarnu krizu u Gazi.
Nadalje, izraelske akcije u Gazi izazvale su djelomične ili potpune embargoe na oružje od strane sve većeg broja zemalja, uključujući Francusku, Italiju, Holandiju, Španiju i Veliku Britaniju.
Pritisak je toliko intenzivan da je Netanyahu ranije ovog mjeseca javno priznao produbljivanje izolacije zemlje. Upozorio je da se Tel Aviv suočava s oblikom međunarodnog otuđenja koje bi moglo “trajati godinama”. Kao odgovor, izjavio je da Izrael “nema drugog izbora nego da stane na vlastite noge”, obećavajući brzo proširenje domaće industrije oružja i preoblikovanje ekonomije kako bi smanjio svoju ovisnost o vanjskoj trgovini.
Kulturna izolacija
Kako se rat u Gazi pojačava, Izraelci postaju sve izolovaniji u svijetu zabave i kulture. Veliki emiteri u Irskoj, Holandiji i Španiji izjavili su da će bojkotovati Eurosong 2025. ako Izraelu bude dozvoljeno da učestvuje. Irska nacionalna mreža, RTE, izjavila je da “s obzirom na užasan gubitak života u Gazi, bilo bi neprikladno da se Irska takmiči zajedno s Izraelom na umjetničkom događaju”.
U odvojenom incidentu, muzički festival u Gentu, u Belgiji, otkazao je koncert Minhenske filharmonije kojim je trebao dirigovati izraelski dirigent Lahav Shani. Festival je saopštio da Shani nije “pružio dovoljno jasnoće u vezi sa svojim stavom o genocidu u Gazi”.
Istovremeno, u Hollywoodu, hiljade filmskih stvaralaca, glumaca i profesionalaca iz filmske industrije obećali su bojkot izraelskih filmskih institucija koje su “saučesnice u genocidu i aparthejdu protiv palestinskog naroda”. Među potpisnicima obećanja su poznate ličnosti poput Olivije Colman, Emme Stone, Andrewa Garfielda i Hannah Waddingham, koja je nedavno završila svoj govor na dodjeli nagrada Emmy uzvikom “Oslobodite Palestinu!”.
Sportska izolacija
Ni u sportu Izraelci nisu preživjeli globalnu kampanju bojkota Izraela. Posljednja faza biciklističkog turnira ranije ovog mjeseca otkazana je nakon što su izbili veliki protesti protiv učešća izraelskih sportista.
Prema izvještaju Reutersa, organizatori šahovskog takmičenja u Španiji obavijestili su izraelske igrače da ne mogu nastupati pod izraelskom zastavom, što je navelo tim da se ranije ovog mjeseca povuče sa turnira.
U međuvremenu, izraelski mediji izvještavaju o rastućoj zabrinutosti da bi se Izrael mogao suočiti sa suspenzijom iz evropskog fudbala. U augustu je UEFA, bez posebnog imenovanja Izraela, pozvala učesnike fudbala da poštuju ljudske vrijednosti nakon što je transparent s natpisom “Prestanite ubijati djecu, prestanite ubijati civile” istaknut uoči finala Superkupa. Izraelski ministar kulture i sporta Miki Zohar priznao je da on i drugi zvaničnici “grozničavo rade iza kulisa” kako bi spriječili izbacivanje Izraela iz UEFA-e.
Pritisak dodatno pojačavaju globalne fudbalske zvijezde, uključujući Mohameda Salaha iz Liverpoola, koje su se oglasile protiv rata u Gazi i pozvale na solidarnost s palestinskim narodom. Ove reakcije su ostavile Izrael duboko izoliranim i ranjivim u svijetu sporta.
Izopćenik svijeta
Izazovi s kojima se Izraelci suočavaju zbog svog prisustva u svijetu pokazuju da se dvije godine nakon rata Izrael bori s teškom unutrašnjom krizom i globalnom izolacijom. Foreign Affairs u tom smislu izvještava da je prije rata u Gazi Izrael imao široke diplomatske odnose i nije bio toliko omražen kao danas, ali da su Netanyahu i njegov jastrebovski kabinet potopili Tel Aviv u krizu domaćeg legitimiteta i globalnu izolaciju vodeći rat protiv Gaze.
Ekskluzivno PISjournal
