Vedran Drljević
PISjournal – Dok se BRICS priprema za svoj godišnji samit u Rio de Janeiru sljedeće sedmice, nespremnost ove grupe da se jasno usprotivi izraelskom ratu protiv Gaze ostavila je, prema mišljenju stručnjaka i akademika, ogromnu pukotinu u njenom kredibilitetu kao navodnog predstavnika Globalnog Juga.
Neuspjeh BRICS-a da zauzme hrabar stav i izgradi konsenzus u suočavanju s opasnim globalnim klimom, koji uključuje više ratova i eskalirajuću krizu na Bliskom istoku — uključujući i izraelski neisprovocirani napad na Iran, član BRICS-a — pokazuje ograničenja ove grupe i njenu strukturnu nesposobnost da ozbiljno izazove svjetski poredak predvođen SAD-om, ističu stručnjaci.
Od svog osnivanja 2009. godine, BRICS se promovirao kao pokušaj da se ojača ekonomska suradnja i reformiše međunarodni sustav kako bi bolje služio interesima zemalja u razvoju, piše Middle East Eye.
Međutim, uspjeh je bio, u najboljem slučaju, ograničen grupom koja prati unutrašnje kontradikcije i sukobljene interese članica, što je posljednjih deset godina samo dodatno produbljeno.
Predstojeći samit u Riju, koji počinje 6. srpnja, već se smatra oslabljenim događajem, s obzirom da se očekuje da će ga Vladimir Putin i Xi Jinping preskočiti — odluka koja savršeno odražava ambivalentnost oko učinkovitosti i političkog pozicioniranja samog bloka.
Pošto je brazilski potpisnik Rimskog statuta i obvezao se uhapsiti Putina, ruski predsjednik je odlučio da će na samitu sudjelovati online, kako bi izbjegao diplomatski skandal koji ni Brazil ni Rusija ne žele.
Slično tome, budući da je indijski premijer Narendra Modi pozvan u Brazil u državnu posjetu, navodno je prisustvo Modija u centru pažnje na marginama samita navelo kineskog lidera da smanji značaj događaja, pa će umjesto njega poslati premijera.
Kao rezultat toga, od samita se ne očekuje mnogo.
„Moj dojam je da će se ovaj samit fokusirati isključivo na održavanje statusa quo, bez značajnih razmatranja ili ciljanih izjava o glavnim geopolitičkim pitanjima današnjice“, izjavio je Priyal Singh, viši istraživač Instituta za sigurnosne studije u Pretoriju, za Middle East Eye.
Drugi promatrači, poput Farwe Aamer, direktorice inicijative za Južnu Aziju pri azijskom društvu u Washingtonu, opisali su odluku Xija da ne dođe kao propuštenu priliku za direktan razgovor Pekinga i New Delhija.
Odsustvo Xija i Putina znači i da će Modi biti najistaknutiji lider na samitu, što nosi svoje izazove.
Indija i BRICS
Kao jedan od ključnih članova BRICS-a, Indija je bila temeljna za razvoj ove grupe.
Također je koristila svoju dugogodišnju poziciju u Pokretu nesvrstanih i sada u BRICS-u, kao i svoj rastući ekonomski utjecaj blizu Zapada, da se predstavi kao lider Globalnog Juga i posrednik sa Zapadom.
Ne, pod Modijem, Indija se sve više približava SAD-u, a promatrači ističu da je Delhi nastojao jasno dati do znanja da BRICS vidi prije svega kao ekonomski, a ne geopolitički projekt.
Indija je također inzistirala na usporavanju širenja BRICS-a kako bi ograničila kineski utjecaj na nove članice, te tako ublažila percepciju BRICS-a kao grupe koja izaziva zapadnu hegemoniju.
Dok se dosta pričalo o pokretanju zajedničke vrijednosti BRICS-a kao alternative američkom dolaru, Indija je jasno pokazala da nije zainteresirana za tu ideju, već zagovara trgovinu između članica u nacionalnim valutama.
Ipak, upravo rat Izraela protiv Gaze i nesposobnost grupe da pruži vodstvo Globalnom Jugu razotkrili su slabost kolektiva.
„Ako je cilj BRICS-a stvaranje alternativnog centra političke i ekonomske moći, Gaza je otkrila duboku podjelu unutar organizacije,“ rekao je Somdeep Sen, istraživač Centra za azijske studije u Africi Sveučilišta u Pretoriju.
Dok je Južna Afrika vodila tužbu za genocid pred Međunarodnim sudom pravde, a BRICS je kao grupa podržao slučaj, jedne članice koje su se pridružile bile su Brazil i Egipat.
S druge strane, Indija se pojavila kao jedan od najvećih izraelskih branitelja od 7. listopada 2023., nakon napada Hamasa.
Indija je Izraelu poslala oružje za rat u Gazi, uključujući borbene dronove i oružje zasnovano na vještačkoj inteligenciji, radnike za gradilišta umjesto Palestinaca, te je odbila podržati embargo na oružje protiv Izraela.
Indijsku ulogu neki analitičari čak koriste kao argument da Washington treba BRICS tretirati kao partnera, a ne protivnika.
“Iako BRICS sadrži američke rivale Rusiju i Kinu, također uključuje i partnere Washingtona, poput Brazila, Indije, Indonezije i UAE, koji imaju različite interese od Moskve i Pekinga”, rekao je Sarang Shidor iz Quincy Instituta.
On je dodao da BRICS zapravo može „umiriti“ Kinu i Rusiju.
Ali Patrick Bond sa Sveučilišta u Johannesburgu ističe da nisu samo pojedine zemlje bliže SAD-u nego što bi htjeli priznati.
On je rekao za MEE da nastoji da se BRICS glorificira kao snažna opozicija zapadnoj hegemoniji odvlače pažnju od činjenice da sve članice BRICS-a, osim Irana, ekonomski profitiraju od izraelskog vojno-industrijskog kompleksa.
Dok je svijet pozivao na embargo na oružje i prekid trgovine s Izraelom, brazilske, ruske i južnoafričke kompanije su i dalje izvozile energiju u Izrael, a DJI, kineska državna tvrtka, nastavlja prodavati dronove izraelskoj vojsci.
Osim toga, kineske i indijske kompanije sudjeluju u radu izraelskih luka gdje se primaju oružje i resursi.
Strukturni izazovi
Singh iz ISS-a navodi da, unatoč neuspjesima, BRICS i dalje predstavlja vjerojatno najznačajniju „mini-lateralnu“ platformu među zemljama Globalnog Juga za koordinaciju odgovora na međunarodni poredak predvođen Zapadom.
„Za neke zemlje, posebno za Južnu Afriku, BRICS se vidi kao ključna komponenta vanjske politike u jačanju ‘Južno-južne’ suradnje, koja nastoji izgraditi dublje bilateralne odnose sa zemljama Globalnog Juga na temelju zajedničkih vrijednosti i historijskih iskustava,“ dodaje Singh.
Međutim, Singh priznaje da je ta agenda imala poteškoće u realizaciji, dijelom zbog uključivanja novih inicijativa koje su odvlačile pažnju s osnovnog cilja — zajedničkog djelovanja prema reformi međunarodnog sustava upravljanja i financijskih institucija.
Drugim riječima, problem BRICS-a je strukturne prirode.
Iako je grupa pozvala na prekid vatre i zaštitu civila u Gazi, gdje je ubijeno preko 56.000 ljudi, nijedna od tih odluka nije obvezujuća za pojedine članice i stoga nema nikakav utjecaj na njihove vanjskopolitičke ciljeve.
Upravo ta „varijabilnost“ i „sukobljeni interesi“ među državama, prema Singhuu, onemogućuju BRICS da se institucionalizira u obliku stalnog sekretarijata ili pravno obvezujućih odluka.
Kontradikcije i nedostatak kolektivnog djelovanja ostavili su istraživače poput Sene duboko skeptičnim prema BRICS-u kao jedinstvenoj cjelini.
Sa Rusijom koja je globalno izolirana i Indijom, koju vodi desničarska vlada fokusirana isključivo na svoje interese, možemo očekivati ozbiljno slabljenje organizacije“, rekao je Sen.
Međutim, Singh naglašava da, iako postoji mogućnost da BRICS „propadne pod težinom svojih kontradikcija,“ vjeruje da će se grupa ipak opstati i nastaviti igrati ulogu, čak i ako je samo simbolička.
„Mislim da se njena korisnost, barem na simboličkom nivou, ne može podcijeniti — ne samo za Indiju ili Južnu Afriku, već za sve pet ključnih članica“, kaže Singh.
„Ova grupa je vitalna komponenta vanjskopolitičkih opredjeljenja svake od članica, kada je riječ o konceptima kao što su Južno-Južna saradnja, progresivni internacionalizam i strateška nesvrstanost.
Iako ovi koncepti nisu nužno zajednički za sve članice, ipak postoje elementi koji se prepliću u međunarodnim odnosima svih članica, čineći BRICS posebno zanimljivom grupom kojoj vrijedi ostati posvećen.“
Ekskluzivno PISjournal
