PISjournal – Nedavno, nakon izvještaja da je delegacija Međunarodnog krivičnog suda otputovala u Iran radi istrage američko-izraelskog ratnog zločina, napada na školu Minab 28. februara, američka administracija je oštro reagovala na taj potez.
Izvještaji navode da su američki State Department i državni sekretar Mark Rubio pokrenuli kampanju pritiska na Međunarodni krivični sud (MKS) da istraži ovaj ratni zločin. U članku objavljenom u Wall Street Journalu, a zatim i u službenim izjavama, Rubio je smatrao da bi američka administracija mogla „demontirati“ međunarodni sud koristeći alate poput sankcionisanja sudija i osoblja suda, oduzimanja viza osoblju, vršenja diplomatskog pritiska na zemlje koje sarađuju s MKS-om i ohrabrivanja američkih saveznika da smanje saradnju s ovim sudom.
Washington strahuje da bi saradnja suda s Iranom mogla dovesti do prikupljanja dokumenata i dokaza koji će kasnije biti korišteni za istragu ili krivično gonjenje izraelskih, pa čak i američkih zvaničnika za ratne zločine.
Reuters je izvijestio da su Rubiove prijetnje upućene Međunarodnom krivičnom sudu dio šire politike prisiljavanja suda da okonča istragu.
Američki zločin u Minabu
Američki napad na školu Shajareh Tayyebeh u Minabu na jugu Irana ubraja se među najsmrtonosnije američke napade tokom agresije protiv Irana, a dogodio se ujutro 28. februara, prvog dana rata. Više projektila palo je na osnovnu školu u gradu u provinciji Hormozgan, uništivši dijelove zgrade i ubivši više od 160 školske djece.
U ranim danima, američki zvaničnici su odbijali preuzeti odgovornost, a sam Donald Trump je rekao da nema dokaza da su rakete ispalili Amerikanci. Ali nekoliko dana kasnije, Associated Press je potvrdio da je škola bila meta američke vojske.
Međutim, Pentagon još nije objavio konačnu službenu istragu, ne otkrivajući detalje slučaja.
U međuvremenu, napad na školu Minab, zbog zapanjujućeg broja žrtava među djecom, postao je jedan od najistaknutijih slučajeva civilnih žrtava u ratu i nastavlja da podstiče debatu u medijima, organizacijama za ljudska prava i međunarodnim pravnim krugovima. Nedavna posjeta sudija Međunarodnog krivičnog suda (MKS) imala je za cilj posebno ispitivanje pravnih dimenzija ovog zločina.
Kriminalni dosije Washingtona
Međutim, američki zločin nije ograničen samo na osnovnu školu u ranim danima agresije na Iran, a SAD imaju dugu listu zločina protiv čovječnosti u svojim ratovima u regiji.
1. Mučenja u zatvoru Abu Ghuraib (2003 – 2004): Skandal u zatvoru Abu Ghraib jedno je od najozloglašenijih kršenja ljudskih prava u ratu u Iraku. Kada su se pojavile slike iračkih pritvorenika koji su ponižavani, mučeni i podvrgnuti fizičkom i psihičkom zlostavljanju od strane američkog vojnog osoblja, to je izazvalo globalnu oluju osuda. Istrage američke vojske potvrdile su kršenja, a nekoliko vojnika je dobilo zatvorske kazne, ali kritičari već dugo tvrde da visoki zvaničnici nikada nisu pozvani na odgovornost.
2. Masakr u Hadithi u Iraku 2005. godine: U novembru 2005. godine, nakon smrti američkog marinca u eksploziji bombe pored puta, američki marinci su ušli u grad Hadithu, masakrirajući 25 nevinih iračkih civila, uglavnom žena i djece. To je bila jedna od najvećih krivičnih istraga američke vojske u ratu u Iraku. Uprkos optužbama koje su podignute protiv nekoliko pripadnika vojske, većina ih je kasnije odbačena, a na kraju je donesena samo jedna ograničena osuđujuća presuda.
3. Masakr na trgu Nisour u Bagdadu: 1. septembra 2007. godine, osoblje privatne kompanije Blackwater, po ugovoru s američkom vladom, otvorilo je vatru na automobile koji su prolazili na trgu Nisour u Bagdadu, ubivši 17 civila. Incident je izazvao ogorčenje među Iračanima. Brojni pripadnici naselja Blackwater osuđeni su na američkim sudovima, ali neki od njih su pomilovani pod Trumpovim vodstvom, što je izazvalo velike kritike grupa za ljudska prava.
4. Napad na bolnicu Doktora bez granica u Kunduzu, Afganistan: Dana 3. oktobra 2015. godine, američka topovnjača AC-130 pogodila je bolnicu Doktora bez granica u afganistanskom gradu Kunduzu, ubivši 42 pacijenta i člana osoblja. Američka vojska je kasnije opisala napad kao rezultat niza ljudskih grešaka i propusta obavještajnih službi, priznajući da su prekršena pravila angažmana, ali je insistirala da bolnica nije namjerno ciljana. Međutim, grupe za ljudska prava zahtijevale su nezavisnu istragu o mogućim ratnim zločinima.
5. Masakr civila u Maiwandu, Afganistan: Godine 2010., grupa američkih vojnika nazvana „Kill Team“ u okrugu Maiwand u provinciji Kandahar optužena je za namjerno ubistvo više afganistanskih civila, a zatim podmetanje oružja žrtvama kako bi ih predstavili kao pobunjenike. Neki članovi jedinice su se također fotografisali s tijelima. Slučaj je rezultirao s nekoliko osuđujućih presuda i postao je jedan od najšokantnijih skandala rata u Afganistanu.
6. Američki napadi dronom u Jemenu: Od 2002. godine, a posebno nakon 2009. godine, američke snage su izvele stotine napada širom Jemena. Dok su američki zvaničnici ove operacije predstavljali kao antiterorizam, organizacije za ljudska prava su više puta dokumentovale ubijanje civila, uključujući žene i djecu, u mnogim od ovih napada.
Napad na konvoj za vjenčanja u provinciji Al Bayda 2013. godine, zajedno s nekoliko drugih incidenata, izazvao je oštru osudu grupa za ljudska prava zbog civilnih žrtava i izazvao pozive na nezavisne istrage o poštivanju međunarodnog humanitarnog prava.
Ekskluzivno PISjournal
