PISjournal – Miješanje predsjednika Recepa Erdoğana u monetarnu politiku je, prema mišljenju ekonomista, glavni razlog vrtoglavoj inflaciji u Turskoj. Ceh plaćaju građani koji više ništa ne mogu priuštiti.
Kadriya Dogru na tržnici Ortakcilar u Istanbulu prodaje odjeću. Ova 59-godišnja udovica s dvoje djece za ručak je danas pojela samo pecivo. Ostatak novca čuva kako bi navečer svojoj djeci priuštila pošten obrok.
Novac koji 59-godišnjakinja zarađuje prodajom trenerki i drugih odjevnih predmeta na istanbulskoj pijaci Ortakcilar ne traje duže, a ona muku muči da kupi hranu, a kamoli bilo šta drugo.
„Nikada još nisam imala ovako jadan život. Navečer odem da spavam, a kada se probudim, sve je skuplje. Kupila sam kanister biljnog ulja od pet litara i platila 40 lira kada sam se vratila u trgovinu već je bio 80 lira. Mi to nismo zaslužili kao nacija”, rekla nam je Kadriya.
Inflacija od 50%
Mnogi ljudi u Turskoj trenutno prolaze kroz iste muke, jedva skupe dovoljno novca za osnovne živežne namirnice, a sve to zahvaljujući vrtoglavoj inflaciji koja već neko vrijeme nagriza tursko gospodarstvo. I dok rast potrošačkih cijena pogađa zemlje širom svijeta koje se oporavljaju od pandemije korona virusa, ekonomisti kažu da je inflacija u Turskoj pogoršana lošim ekonomskim upravljanjem, zabrinutošću zbog finansijskih rezervi zemlje i nastojanjem predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana da smanji kamatne stope.
Turska vlada kaže da je inflacija u oktobru porasla za skoro 20% u poređenju sa godinom ranije, ali nezavisna grupa za istraživanje inflacije, koju čine akademici i bivši vladini zvaničnici, smatraju da je to blizu 50%. Poređenja radi, u Evropskoj uniji je ove godine zabilježena rekordna inflacija od 4%, a u SAD 6%.
Predsjednik upravlja monetarnom politikom
Turski predsjednik slijedi politiku jeftinih kredita tvrdeći da to pospješuje gospodarski rast iako ekonomisti tvrde da upravo suprotne mjere postižu taj efekt. Tako je Centralna banka Turske maksimalno oborila kamate i spustila liru na rekordno nizak kurs u usporedbi s dolarom. Žrtve su prosječni građani koji plaćaju ceh, jer, bez obzira radi li se o domaćoj robi, poskupljenjem energenata koji se kupuju na međunarodnom tržištu i svemu ostalom raste cijena.
Tržnica u Turskoj
Ekonomisti dvoje oko toga koristi li slaba lira uopće i turskim izvoznicima. Predsjednikov jak utjecaj na monetarnu politiku zabrinjava sve veći broj ekonomista i poduzetnika.
“Sve je tako skupo, ništa ne mogu kupiti”, kaže nam 57-godišnja Suheyla Poyraz koja je glasala za Erdoğanovu stranku, te je pozvala vladu da djeluje kako bi zaustavila inflaciju. “Ako ste vi vlada i ako mi glasamo za vas da ispravite stvari, zašto ne intervenišete? Zašto ne zaustavite rast cijena?” rekla je Poyraz.
Pad popularnosti predsjednika
Visoka inflacija šteti popularnosti Erdoğana čije je rane godine na vlasti obilježila snažna ekonomija, a sada mu popularnost pada dok grupa opozicionih stranaka, udružena protiv njegove vladavine, to koristi.
Inflaciji pridonosi i činjenica da sve više Turaka svoje ušteđevine pretvara u zlato ili devize. Ekonomistica Özlem Derici Sengül, osnivačica savjetničke firme Spinn Consulting smatra da se više od polovine stanovnika Turske „muči kako sastaviti kraj s krajem”.
U međuvremenu, Erdoğan istrajava na tome da je ekonomija jaka i da se Turska bolje izvlači iz pandemijske krize nego ostatak svijeta. „Police u trgovinama u Evropi su prazne. Hvala Bogu da mi u Turskoj još uvijek uživamo u obilju”, rekao je nedavno turski predsjednik. Za visoke cijene optužuje trgovinske lance a vlasti su počele naplaćivati kazne zbog podizanja cijena.
Predsjednik je poljoprivrednim kombinatima naložio da otvore više trgovina u gradovima i tako utiču na sniženje cijena. Vlasnici trgovina se, također, žale da proizvod koji su upravo prodali više ne mogu nabaviti po istoj cijeni. „Ljudi kupuju najosnovnije: tjesteninu, kruh i jaja. Za ostalo nemaju novca”, zaključuje jedan vlasnik.
