PISjournal – Rusija je, reagujući na prijetnju tri evropske zemlje da će ponovno uvesti sankcije UN-a Iranu, uputila oštro pismo Vijeću sigurnosti, naglašavajući da Njemačka, Francuska i Velika Britanija nemaju nikakvo pravno ovlaštenje da aktiviraju „snapback“ mehanizam.
Prema Moskvi, rezolucija 2231 Vijeća sigurnosti jasno navodi da je povratak sankcija moguć isključivo nakon potpunog sprovođenja mehanizma za rješavanje sporova unutar nuklearnog sporazuma (tzv. DRM), što – kako tvrdi Rusija – nije do kraja ispoštovano.
Kremlj je dodatno optužio evropske države da su same doprinijele trenutnim problemima, jer nisu na vrijeme ukinule sankcije i kršile su obaveze iz sporazuma. Zbog toga, smatra Moskva, nemaju legitimitet da koriste mehanizam koji je predviđen za situacije ozbiljnog kršenja obaveza.
Rusija je upozorila da bi zaobilaženje formalnog procesa predstavljalo zloupotrebu ovlasti Vijeća sigurnosti i ozbiljan udarac diplomatskim naporima. U pismu se ističe da su problemi u implementaciji sporazuma rezultat akcija Sjedinjenih Država i Evrope, te da su nuklearna pitanja koja su bila povod za sankcije već riješena kroz okvir JCPOA-a.
U međuvremenu, „Financial Times“ izvještava da su tri evropske zemlje obavijestile UN da će aktivirati „snapback“ mehanizam ako se Iran do kraja augusta 2025. ne vrati pregovorima o svom nuklearnom programu. Ova pozicija dolazi nakon zajedničkih napada SAD-a i Izraela na iranske nuklearne objekte tokom dvanaestodnevnog sukoba, nakon čega Iran nije obnovio pregovore.
Mehanizam „snapback“, predviđen sporazumom iz 2015. godine (JCPOA), omogućava bilo kojoj strani da jednostrano, bez mogućnosti veta ostalih stalnih članica Vijeća sigurnosti, vrati suspendirane sankcije. Evropska unija je također saopćila da će, ukoliko ne dođe do značajnog napretka do 29. augusta, pokrenuti proceduru za ponovno uvođenje sankcija. Inače, trenutne sankcije ističu 18. oktobra, osim ako neka strana ne zatraži njihovu obnovu.
S iranske strane stižu upozorenja da bi povratak sankcija mogao dovesti do istupanja iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Teheran poručuje da je i dalje otvoren za direktne pregovore sa SAD-om, ali odbacuje mogućnost odustajanja od svog programa obogaćivanja uranija. Šesta runda pregovora s Amerikom obustavljena je nakon napada sredinom juna.
Od povlačenja SAD-a iz JCPOA-a 2018. godine, Iran je podigao nivo obogaćivanja uranija na 60 posto, ali i dalje insistira da je njegov nuklearni program isključivo u mirnodopske svrhe.
Zaključak
Sveukupno gledano, oštra reakcija Rusije na prijetnju tri evropske zemlje da aktiviraju mehanizam za povratak sankcija ne samo da odražava produbljivanje podjela među globalnim silama u vezi s budućnošću JCPOA-a, već i ističe nedostatak međunarodnog konsenzusa o načinu upravljanja iranskim nuklearnim programom. U situaciji kada su pregovori zaustavljeni, a regionalne tenzije rastu, svaki jednostrani potez može dodatno produbiti krizu, umanjiti kredibilitet međunarodnih institucija i oslabiti diplomatske napore.
Ekskluzivno PISjournal
