PISjournal – Pozivi na mir u svijetu, poštovanje međunarodnog prava i smanjenje nejednakosti u vrijeme pandemije COVID-19 – neke su od poruka svjetskih zvaničnika, okupljenih na dvodnevnom samitu Pokreta nesvrstanih zemalja u Beogradu 11. i 12. oktobra.
Šezdeset godina nakon prve konferencije Pokreta nesvrstanih, u Srbiji su se okupile delegacije više od 105 zemalja i devet međunarodnih organizacija.
Krize u fokusu, Rusija posmatrač
Ovaj skup je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik iskoristio da optuži zapadne države da se “miješaju u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine”, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić da govori o Kosovu, ističući da će Srbija “štititi svoj suverenitet”.
Predstavnici pojedinih država, poput Saudijske Arabije i Maroka, pozvali su na priznavanje Palestine kao nezavisne države. Irak je zatražio pomoć u obnovi države, stradale u napadima militantne organizacije “Islamska država”.
Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev optužio je Jermeniju da je odgovorna za prošlogodišnji sukob u regionu Nagorno-Karabah, koji je predmet višedecenijskog spora dvije države.
Predstavnik Sirije na samitu je izjavio da će se ta država boriti “protiv terorizma” i za vraćanje “okupirane teritorije”, optužujući Zapad i Tursku da rade protiv interesa Sirije. U Siriji više od decenije traje građanski rat, a aktuelni režim Bašara al-Asada u Damasku ima podršku Rusije.
Predstavnik Venecuele je rekao da njegova zemlja “odbacuje nametnute sankcije”. Sjedinjene Države i Evropska unija uvele su sankcije Venecueli 2018. godine kada je Nikolas Maduro proglasio pobjedu na izborima koje opozicija i Zapad smatraju namještenim.
Pokret nesvrstanih je najveća grupacija država posle Ujedinjenih nacija, a osnovan je polovinom XX st., u jeku Hladnog rata kao protivteža suprotstavljenim blokovima pod vođstvom tadašnjeg Sovjetskog saveza (SSSR) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Dok svjetski zvaničnici sa skupa pozivaju na multilateralizam – odnosno ukidanje podjele u svijetu na dva bloka, status države posmatrača u Pokretu nesvrstanih je u julu ove godine dobila Rusija, nasljednica Sovjetskog saveza.
Status Rusije kao posmatrača u Pokretu otvara mogućnost novog doprinosa u međunarodnim odnosima, rekao je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov na samitu u Beogradu.
Dodik: BiH ‘zapadni protektorat’
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik izjavio je da je toj državi “nametnut nelegalni visoki predstavnik”, da zapadne države “nameću rješenja” i da je Bosna i Hercegovina “njihov protektorat”.
“Bosna i Hercegovina je pod protektoratom Sjedinjenih Američkih Država, Japana, Kanade i dijela evropskih zemalja udruženih u namjeri da svoja rješenja nametnu ljudima u Bosni i Hercegovini. (Njihovo) nerazumijevanje i uplitanje u unutrašnje prilike u Bosni i Hercegovini i regionu, dupli standardi koji su primjenjivani kako devedesetih tako i danas, doveli su Bosnu i Hercegovinu do ruba raspada”, rekao je Dodik.
Dodik je izjavio da na samitu nastupa u svojstvu srpskog člana Predsjedništva koji u tom tijelu predstavlja “narod i institucije Republike Srpske”.
Vučić govorio o Kosovu
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, kao predstavnik države domaćina, uvodno obraćanje na samitu Pokreta nesvrstanih iskoristio da govori o Kosovu.
Rekao je da Srbija “boreći se za svoj suverenitet i teritorijalni integritet, brani međunarodno pravo i principe Ujedinjenih nacija”, kao i da je Srbija “posvećena pronalaženju trajnog rješenja” za Kosovo.
“Dijalog nema alternativu, a podrška međunarodne zajednice je ključna za njegov uspjeh”, rekao je Vučić.
Vučić je izjavio da je skup prilika da Pokret nesvrstanih postavi “nove stubove” za buduće akcije u svijetu dinamičnih promjena.
Vučić je rekao i da je Pokret nesvrstanih “bio i ostaje simbol slobodoljubivog dijela svijeta koji je spreman da se bori za nezavisnost, slobodu i suverenitet”.
“Za to se vrijedi boriti. A Srbija zna koliko je ta borba teška”, rekao je Vučić.
Podsjetio je da se vizija Pokreta zasniva na uzajamnoj saradnji i poštovanju naroda, gdje nema mjesta dominaciji jedne države i naroda nad drugim i izrazio uvjerenje da je “svijet dijaloga, mira i kompromisa dostižan”.
Alijev o Nagorno-Karabahu
Pored Srbije, domaćin skupa u Beogradu je i Azerbejdžan, koji predsjedava Pokretom nesvrstanih do 2023. godine.
Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev je uvodni govor iskoristio, između ostalog, da kritikuje Jermeniju zbog sukoba u Nagorno-Karabahu, optužujući je za “etničko čišćenje”.
“Jermenija se nije suočila sa sankcijama, nije pravljena razlika između agresora i države koja je ugrožena”, rekao je Alijev u uvodnom obraćanju putem video linka.
Jermenija je poražena prošle jeseni u 44-dnevnom ratu sa Azerbejdžanom, koji je izbio u otcijepljenom regionu Nagorno-Karabah i okolnim teritorijama.
Ilham Alijev je govorio i o odgovoru svijeta na pandemiju COVID-19 i izrazio nezadovoljstvo zbog toga što pojedine bogate države gomilaju vakcine, ocjenjujući da se tako stvara “nacionalizam vakcina”.
Prvo obraćanje Rusije ‘nesvrstanima’
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov je u Beogradu ocijenio da je Pokret nesvrstanih u stanju da zaštiti svoje ideale, ljudska prava i ojača borbu protiv terorizma.
“Moramo izbjegavati dvostruke standarde, moramo se boriti za razvoj bivših kolonijalnih zemalja, moramo čuvati ideale uzajamnog poštovanja i saradnje”, rekao je Lavrov. Izrazio je očekivanje da će skup u Beogradu poslati poruku da jednakost među državama nema alternativu.
Ministar spoljnih poslova Turske Mevlut Çavuşoğlu izjavio je da su principi Pokreta nesvrstanih, ustanovljeni prije 60 godina, i dalje značajni.
Hladni rat se završio i bipolarni svijet je prerastao u multilateralni, zbog čega su izazovi sve složeniji, rekao je Çavuşoğlu. Države članice Pokreta Çavuşoğlu je pozvao da osnaže i jačaju svoje aktvnosti.
Çavuşoğlu kao predstavnik Turske prisustvuje samitu, iako je ta država članica NATO saveza. On je predstavljen kao “počasni gost” na beogradskom skupu.
Gutereš: Samit u vrijeme globalnih izazova
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš ocijenio je da se skup u Beogradu održava u vrijeme izuzetnih globalnih izazova i da Pokret nesvrstanih ima veoma važnu ulogu u svijetu.
“Posebno zasjedanje UN posvećeno pandemiji COVID-19 organizovano je na inicijativu Pokreta”, rekao je Gutereš u video poruci.
Gutereš je naveo da “dugo pokušava da progura plan globalne vakcinacije” i dodao da do smrti ogromnog broja ljudi dolazi zbog nejednake distribucije vakcina.
On je ukazao i na druge probleme savremenog svijeta – prije svega na terorizam, nuklearno oružje, klimatske promjene, zagađenje i gubitak radnih mjesta.
Predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Abdulah Šahid, koji prisustvuje skupu u Beogradu, naglasio je da je potrebno da postoji stalno zagovaranje mira i prijateljstva.
“Potrebno je da postoji stalno zagovaranje mira i prijateljstva i ovaj Pokret tome služi. Uslovi su se promijenili od 1961. godine, ali potreba za diplomatijom nije”, naveo je Šahid.
Šta je Pokret nesvrstanih?
Sam naziv Pokret nesvrstanih nastao je kao ideja da će pokret biti politička alternativa za zemlje koje žele da izbjegnu opredjeljenje za jedan vojno-politički blok i artikulišu samostalan spoljnopolitički nastup.
U Beogradu, glavnom gradu Srbije (tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije) su se septembra 1961. godine okupili zvaničnici 25 zemalja na prvoj konferenciji Pokreta.
Među onima koji su govorili na tom događaju bili su svjetski državnici poput premijera Indije Džavaharlala Nehrua, egipatskog predsjednika Gamala Abdela Nasera, predsjednika Indonezije Sukarna i predsjednika Jugoslavije (SFRJ) Josipa Broza Tita, na čiju inicijativu je prva konferencija i održana prije šest decenija.
Ganu predstavlja predsjednik Nana Akufo-Ado, a Alžir premijer Ajmen Benabderahman, dok delegacije ostalih zemalja učesnica predvode ministri.
Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković je 6. oktobra rekao da je strateški i suštinski cilj Srbije članstvo u Evropskoj uniji (EU), ali je dodao da se zvanični Beograd ne odriče tradicionalnih prijatelja, a “to nisu samo Rusija i Kina već i članice nesvrstanih”.
Selaković je istakao i da skup povodom 60. godišnjice osnivanja Pokreta nema primarno političku dimenziju, jer neće biti donijete nikakve odluke, niti usvojene deklaracije, već da je to “način da svi pokažu da se sa velikom pažnjom i ponosom sjećaju Beogradske konferencije 1961. godine”.
Dok je kao predstavnik Bosne i Hercegovine došao član Predsjedništva Milorad Dodik, druga dva člana Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić odustala su ranije od dolaska u Beograd. Odluka je uslijedila nakon što je policija Srbije 12. septembra uhapsila Edina Vranja, nekadašnjeg šefa Odjeljenja za organizovani kriminal Bosne i Hercegovine, zbog optužbi za ratne zločine.
Kako je nastao Pokret nesvrstanih?
Ideja o osnivanju Pokreta nesvrstanih pojavila se tokom raspada kolonijalnog sistema i borbe za nezavisnost naroda Afrike, Azije, Latinske Amerike i drugih regiona svijeta, u trenutku dok je Hladni rat bio na vrhuncu.
Izraz “Nesvrstani” je prvi skovao indijski premijer Džavaharlal Nehru tokom svog govora 1954. godine u Kolombu, najvećem gradu južnoazijske države Šri Lanke.
Tada je opisao pet postulata koji su kasnije unijeti u zvanične principe Pokreta nesvrstanih – uzajamno poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta, uzajamno nenapadanje, jednakost i uzajamna korist i miroljubiva koegzistencija.
Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) Josip Broz Tito smatra se jednim od osnivača Pokreta nesvrstanih.
Zemlja koju je Tito vodio bila je članica Pokreta nesvrstanih do početka devedesetih, kada se raspala u jugoslovenskim ratovima. Zvanično je izašla iz članstva 1992. godine.
Kako danas izgleda Pokret?
Pokret danas ima 120 članica i 17 zemalja-posmatrača. Među njima su Srbija, Hrvatska, Crna Gora, te Bosna i Hercegovina, sa prostora nekadašnje Jugoslavije, kao i Kina, Argentina, Brazil i Ukrajina.
Od svog osnivanja Pokret nema formalnu hijerarhijsku strukturu, već se rukovodstvo mijenja rotacijom na samitima koji se održavaju svake tri godine. Trenutno je na čelu Azerbejdžan koji će svoje mjesto ustupiti 2023. godine.
Nakon rušenja Berlinskog zida 1989. godine i pada komunizma na istoku Evrope, postavljeno je pitanje opravdanosti daljeg postojanja Nesvrstanih. Međutim, mnoge zemlje-članice, na čelu sa Indijom koja je bila među osnivačima, bile su na stanovištu da Pokret mora nastaviti da postoji.
