PISjournal – Posljednih godina postojale su tenzije oko proizvodnje nafte i plina na zajedničkim poljima u Perzijskom zaljevu, što je bitno uticalo na odnose Irana i Saudijske Arabije.
Međutim, kako su nedavno ove dvije zemlje obnovile svoje diplomatske odnose i utrle put prosperitetnijoj budućnosti Bliskog istoka, bilateralna saradnja u ovom energetskom sektoru počela je da se razvija u pozitivnom smjeru.
U nedavnom obraćanju za javnost, šef Nacionalne iranske naftne kompanije (NIOC), Mohsen Khojasteh Mehr, sugerisao da nema neriješenih pitanja između Irana i Saudijske Arabije kada su u pitanju naftna polja.
Također je dodao da sada kad su započeti novi odnosi sa saudijskom kraljevinom, koraci ka boljoj saradnji su uspostavljeni.
Ukazujući na najnovije mjere NIOC-a u razvoju zajedničkih energetskih polja sa Saudijskom Arabijom, Khojasteh Mehr je rekao da imaju planove za sva zajednička energetska polja sa Saudijskom Arabijom i da su date dozvole za različite operacije uključujući povećanje proizvodnje, održavanje i razvoj novih projekata. Na naftnom polju Forozan, dvije kompanije, Petropars i Maritime Facilities proizvode naftu i vrlo brzo će proglasiti novi porast proizvodnje.
Saudijska Arabija, koja je već izrazila spremnost za povećanje saradnje na svim nivoima s Iranom, također pokušava proširiti odnose sa svojim novim partnerom u energetskom sektoru. S tim u vezi, saudijski ministar energetike Abdulaziz bin Salman najavio je u subotu zvaničan poziv Rijada Teheranu da razgovara o zajedničkom plinskom polju Araš, dodajući: “Postoje zajednički interesi za plinska polja tamo. Ranije su Saudijska Arabija i Kuvajt pozvali Iran na pregovore za utvrđivanje istočne granice podijeljenog vodnog pojasa, a na ove zahtjeve nije odgovoreno.”
Sporovi između Saudijske Arabije i Irana oko naftnih i gasnih polja
Razgovori između Teherana i Rijada odnose se na plinska polja koja su godinama bila izvor sporova. Gasno polje Araš (poznato kao plinsko polje Dura u Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu) otkrila je japanska energetska kompanija 1968. godine, a dijele ga Iran, Saudijska Arabija i Kuvajt. Ranije su Saudijska Arabija i Kuvajt potpisali sporazum o razvoju ovog polja, prema kojem Kuvajtska naftna kompanija i saudijski Aramco poduzimaju neophodne mjere za razvoj ovog gasnog polja za finalnu proizvodnju.
Naftno i plinsko polje Araš jedno je od nerazvijenih strateških polja Irana i dijeli se s neutralnom zonom između Kuvajta i Saudijske Arabije. Oko 40 posto ovog polja nalazi se u iranskim vodama, a ostatak je u neutralnoj zoni između Kuvajta i Saudijske Arabije. Ovo polje je u funkciji od 1975. godine i njegove rezerve prirodnog gasa se procjenjuju na 20 triliona kubnih stopa, a rezerve sirove nafte u ovom polju procjenjuju se na skoro 310 miliona barela. Prvobitno, na osnovu teritorijalnih proračuna, Saudijska Arabija nije imala udjela u ovom plinskom polju, ali je udio otela prijetnjom Kuvajtu.
Proteklih godina, NIOC je izbušio istražnu bušotinu pod nazivom “Araš Bušotina br. 1” kako bi utvrdio količinu rezervi u gasnom polju. Ali 2001. godine, nakon što je Iran započeo istražne operacije na polju Araš, Kuvajt je odmah zaprijetio da će tužiti Teheran pred međunarodnim sudovima. Nakon posjete kuvajtskog emira Teheranu u to vrijeme, Iran je prekinuo istražne aktivnosti i koristio platformu izgrađenu za ovo polje na drugim poljima. Iran je ponovo započeo istraživanje 2012. godine.
U martu 2022. Kuvajt i Saudijska Arabija potpisali su sporazum o podjeli resursa gasnog polja Araš, što je izazvalo protest Irana. U odgovoru, kuvajtski ministar vanjskih poslova je priznao da je plinsko polje Araš trostrano polje Kuvajta, Saudijske Arabije i Irana. U junu 2022. iranski ministar nafte najavio je da će Iran uskoro početi proizvodnju na ovom plinskom polju.
Polje Farzad B nalazi se u Perzijskom zaljevu i blizu iransko-saudijske morske granice, oko 85 kilometara istočno od iranske provincije Bushehr i 35 kilometara od polja Farzad A. Njegove fiksne rezerve gasa iznose oko 29,3 triliona kubnih metara, a oko 23 triliona kubnih metara pripada Iranu. Kompanija Petropars je posljednjih godina razvijala ovo polje potpisivanjem ugovora, ali njena proizvodnja za izvoz na svjetska tržišta do sada je imala probleme i Iran nije mogao mnogo da zaradi od ovog gasnog polja.
Razlika između Teherana i Saudijske Arabije i Kuvajta je u načinu proizvodnje na ovim zajedničkim poljima i količini udjela koju svako od njih razmatra za sebe. Iako se najveći dio plinskog polja Araš nalazi na teritoriji Irana, Saudijska Arabija i Kuvajt su ranije tvrdili da Iran nema udjela u njemu i pokušali su prisvojiti velike količine ovog polja. Stoga, u trenutnoj situaciji u kojoj se razvijaju odnosi između Irana i arapskog svijeta, tri zemlje mogu postići dogovor o visini svog udjela dijalogom kako bi započele bolju i obimniju proizvodnju.
Razlika u iranskim,saudijskim i kuvajtskim udjelima
Nedostatak većeg kapitala za razvoj ovih velikih energetskih polja je još jedna prepreka Iranu koja ga sprečava da u potpunosti izvuče svoju korist. Saudijska Arabija i Kuvajt nemaju taj financijski problem da razviju svoj udio na poljima zbog ogromnog bogatstva u petrodolarima i partnerstva sa svjetskim energetskim divovima. Aramco i francuski Total Energy potpisali su prošle sedmice ugovor vrijedan 11 milijardi dolara za izgradnju novog petrohemijskog postrojenja, a vjeruje se da je taj ugovor za proizvodnju na zajedničkim plinskim poljima s Iranom.
Osim razlika između Irana i arapskih monarhija, jedna od prepreka koja blokira prednosti Irana od njegovih plinskih i naftnih polja u Perzijskom zaljevu su sankcije koje odvraćaju velike kompanije od ulaska na iransko energetsko tržište. Iranu je zbog sankcija oduzet udio u plinskom polju Južni Pars, koje dijeli s Katarom, ali Katarci godinama zarađuju milijarde dolara od prodaje gasa na ovom zajedničkom polju.
Ekonomski stručnjaci smatraju da, ako Iran ne započne proizvodnju na plinskim poljima Araš i Farzad u narednih godinu dana, više neće moći uživati u ovim rezervama u narednim godinama jer Saudijska Arabija i Kuvajt crpe te izvore.
Što više Saudijska Arabija i Kuvajt budu proizvodili plin na ovim poljima, Iran će imati sve manji udio, a sve je to zbog sankcija. Isto se dogodilo i na zajedničkom gasnom polju sa Katarom.
Čini se da Saudijska Arabija namjerava iskoristiti nedavno uspostavljeni diplomatski napredak i ponoviti katarski scenario na poljima Araš i Farzad.
S obzirom na ulogu energenata u današnjem svijetu, u jeku krize i visokih cijena, Saudijska Arabija i druge zemlje nastoje povećati svoje rezerve kako bi odigrale značajnu ulogu – u budućem energetskom razvoju svijeta. To će svakako doprinijeti njihovoj važnosti i bitno uticati na geopolitičku scenu.
Ekskluzivno PISjournal
