Šef UN-a: Svijet se suočava s ‘uraganom humanitarnih kriza’-UJEDINJENE NACIJE: Šef Ujedinjenih nacija upozorio je u petak da je “uragan humanitarnih kriza” širom svijeta ostavio civile u konfliktnim područjima da plaćaju najvišu cijenu.
Sastoji se od nemilosrdnog vala napada na humanitarne i medicinske radnike.Generalni sekretar Antonio Guterres rekao je da humanitarne potrebe nadmašuju sposobnost Ujedinjenih nacija i humanitarnih organizacija da ih zadovolje, “pod pritiskom pandemije COVID-19”.
“Nalazimo se u neistraženim vodama”, rekao je u govoru Vijeću sigurnosti UN-a koji je pročitala zamjenica generalnog sekretara Amina Mohammed.
“Sama razmjera humanitarnih potreba nikada nije bila veća”, rekao je Guterres. „Ujedinjene nacije i naši partneri ove godine nastoje dosegnuti 160 miliona ljudi kojima treba pomoć – najviša cifra ikad.“
Kao primjere “krvavog porasta humanitarnih kriza” naveo je etiopsku regiju Tigray, Afganistan, Jemen i Siriju.
U Tigrayu je, rekao je, UN čuo “vjerodostojne izvještaje” posljednjih nekoliko mjeseci o pogubljenjima civila, samovoljnim uhićenjima i lišavanjima slobode, seksualnom nasilju nad djecom i prisilnom raseljavanju “u masovnim razmjerima”.
“U Afganistanu su u brutalnim napadima ubijena najmanje 24 civila, uključujući pet zdravstvenih radnika, tokom samo jedne sedmice u junu”, rekao je Guterres.
„Civilne žrtve u prvom kvartalu ove godine povećale su se za 29 posto u odnosu na prošlu godinu; porast za žene iznosio je 37 posto. “Generalni sekretar rekao je da u Jemenu u prosjeku najmanje pet civila svaki dan bude ubijeno ili ranjeno, 20 miliona ljudi prijeko treba humanitarnu pomoć, a pet miliona “suočeno je s glađu”.A u prošlomjesečnom napadu na jednu od najvećih bolnica na sjeveru Sirije, koja je usmrtila 19 civila, uključujući troje djece, jedna je raketa navodno pogodila hitnu, a druga rađaonu, rekao je šef UN-a.
Guterres je pozvao Vijeće sigurnosti da poduzme snažne i hitne mjere podržavajući njegove rezolucije o zaštiti civila, humanitarnih i zdravstvenih radnika, kao i bolnica, škola, vodnih objekata i drugog “humanitarnog prostora”.
Širom svijeta, rekao je, sigurnosni incidenti koji su pogodili humanitarne organizacije, uključujući pucnjavu, napade, seksualno nasilje, otmice i racije, “povećali su se deset puta od 2001.”U Tigrayu je 12 humanitarnih radnika ubijeno od početka sukoba u novembru 2020. godine, a mnogi drugi su zastrašivani, uznemiravani i pritvarani, rekao je Guterres.
Ove godine ,dosad, rekao je Guterres, Svjetska zdravstvena organizacija zabilježila je 568 incidenata koji su utjecali na pružanje medicinske njege u 14 zona sukoba, uključujući pucnjavu, granatiranje, prijetnje, uklanjanje opreme i militarizaciju medicinskih ustanova uzrokujući 114 smrtnih slučajeva zdravstvenih radnika i pacijenata.
Generalni sekretar rekao je da je sve teže pružiti pomoć ljudima u nevolji, pozivajući se na ograničenja koja su nametnule vlade ili strane u sukobima na kretanje humanitarne robe, duge vizne i carinske procedure, kašnjenja na kontrolnim punktovima i visoke poreze i takse na zalihe.Pozvao je vlade da “podrže pomoć, umjesto da je blokiraju”, i da osiguraju da njihove “antiterorističke operacije ne potkopavaju humanitarne operacije”.
Guterres je također pozvao na okončanje praksi koje “politiziraju humanitarnu akciju”, uključujući česte pokušaje miješanja u odabir primatelja pomoći i partnera u humanitarnim organizacijama, protuterorističko zakonodavstvo kojim se kriminaliziraju humanitarne i medicinske aktivnosti – i obratno, političari i pripadnici vojske koji pomoć prikazuju kao dio svoje agende za borbu protiv terorizma.
Također je pozvao na mjere za poticanje većeg poštivanja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući obuku vojnika, kako bi se pozvale na odgovornost odgovorni za napade na humanitarne radnike i kako bi se osiguralo da vlade zaštite sposobnost organizacija za pružanje pomoći da se uključe u sve sukobljene strane, uključujući oružane skupine.
Generalni sekretar pozvao je Vijeće sigurnosti da “iskoristi svoj utjecaj kako bi osiguralo da napadi na škole i bolnice prestanu odmah i da su ti objekti i njihovo osoblje zaštićeni”.Robert Mardini, generalni direktor Međunarodnog komiteta Crvenog križa, ponovio je Guterresovu zabrinutost zbog sve većeg jaza između humanitarnih potreba i sposobnosti odgovora „zbog složenih kriza i preklapanja oružanih sukoba, posljedica klimatskih promjena (i ) porast slučajeva COVID-a u mnogim mjestima od Afganistana do Tigraya.
“Humanitarni budžeti su pod sve većim pritiskom, rekao je, “pa imamo posla s tim strašnim dilemama kako bismo mogli postaviti prioritete tamo gdje su najnužnije potrebe.”Mardini je na sastanku vijeća, koji se fokusirao na zaštitu civila i očuvanje humanitarnog prostora, rekao da humanitarni radnici moraju biti u mogućnosti raditi u neposrednoj blizini onima kojima je potrebna, a ljudi i zajednice pogođeni sukobima moraju biti u mogućnosti da dođu do pomoći „na siguran i dostojanstven način. “Kad nema humanitarnog prostora, rekao je, postoji “strašan nedostatak zaštite i pomoći onima kojima je najpotrebnija”, a humanitarni radnici su “dovedeni u smrtnu opasnost, a previše ih je traumatizirano, nestalo, osakaćeno ili ubijeno.
”Istaknuo je tri zabrinutosti MKCK-a: politizaciju i manipulaciju humanitarnom pomoći, zemlje koje inzistiraju na oružanoj pratnji kako bi se osigurala sigurnost onima koji dostavljaju pomoć, što često rezultira „manjom sigurnošću i više sigurnosnih incidenata“, i „rastućim negativnim utjecajem sankcija i mjera protuterorizma za humanitarnu pomoć. “
Mardini je rekao da podjele u Vijeću sigurnosti, “posebno u pogledu pristupa potrebama stanovništva, sve više trpe na prvim linijama.”Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian, čija zemlja predsjedava vijećem i predsjedavala je sastankom, nazvao je smanjenje humanitarnog prostora “krajnje zabrinjavajućim”.
Rekao je da Vijeće sigurnosti mora podići svijest i ponoviti principe humanitarnog prava, uključujući oružane snage koje su strane u sukobu i oružane grupe.Generalni sekretar rekao je da je zatražio od novog šefa UN-a za humanitarnu pomoć da imenuje posebnog savjetnika za očuvanje humanitarnog prostora i pristup za jačanje pregovora o tim pitanjima.
Le Drian je najavio da za vrijeme francuskog predsjedavanja Europskom unijom u prvoj polovini 2022. planira organizirati humanitarnu konferenciju zajedno s Europskom komisijom.
