PISjournal – Dvije godine nakon što su vojne snage Sjedinjenih Država napustile Afganistan i predale vlast talibanima, sigurnosna i ekonomska situacija dostigla je katastrofalan nivo koji je dodatno pogoršan posljedicama američke okupacije koja je trajala više od 20 godina. Afganistanu
U međuvremenu, talibani i Amerikanci jedni druge optužuju za kršenje sporazuma iz Dohe iz 2020. godine i za nepoštivanje obaveza, a do sada čak i nakon nekoliko rundi pregovora nisu iznašli rješenje za okončanje nesuglasica.
Kao nastavak njihovih razgovora, predstavnici dvije strane u nedjelju i ponedjeljak ponovo su se okupili u Dohi na razgovorima. Ministarstvo vanjskih poslova talibanskog režima objavilo je na sastanku sa specijalnim predstavnikom SAD-a za Afganistan Thomasom Westom, da je talibanska delegacija razgovarala o izgradnji povjerenja između dvije strane, poduzimanju praktičnih koraka u tom pravcu, uklanjanju crnih lista i ukidanju sankcija, oslobađanju zamrznutih rezervi Afganistana u zapadnim bankama, održavanje ekonomske stabilnosti ove zemlje, borbi protiv proizvodnje i trgovine drogom i pitanju ljudskih prava.
Prema saopćenju američkog State Departmenta, na sastanku su američki zvaničnici pozvali talibane da preokrenu politiku odgovornu za pogoršanje situacije ljudskih prava u Afganistanu, posebno za žene, djevojke i ranjive zajednice.
“Američki zvaničnici identifikovali su područja za izgradnju povjerenja u podršci afganistanskom narodu. Američka delegacija je također izrazila duboku zabrinutost u vezi s humanitarnom krizom i potrebom da nastavi podržavati humanitarne organizacije i tijela UN-a koja pružaju pomoć u skladu s humanitarnim principima”, navodi se u saopštenju.
Amerikanci su također “izrazili ozbiljnu zabrinutost u vezi sa pritvorima, medijskim udarima i ograničenjima vjerske slobode. Sjedinjene Države su izrazile podršku zahtjevima afganistanskog naroda da se poštuju njihova prava i da njihov glas oblikuje budućnost zemlje”, dodaje se u saopštenju.
U saopštenju se dalje navodi: “Američki zvaničnici znaju da su talibani neće dozvoliti da se teritorija Afganistana koristi za bilo kakav oblik prijetnje Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima, a dvije strane su razgovarale o naporima talibana da ispune sigurnosne obaveze… .Američki zvaničnici su vršili pritisak na hitno i bezuslovno oslobađanje zatočenih američkih državljana.”
Tokom protekle dvije godine, američki zvaničnici održali su nekoliko sastanaka s talibanskim vođama, pri čemu su sankcije, sigurnost i ljudska prava zauzimali središnje mjesto u pregovorima. U oktobru 2021. godine predstavnici dvije strane razgovarali su o odnosima Kabula sa Washingtonom, sporazumu iz Dohe, humanitarnoj pomoći, oslobađanju zamrznutih afganistanskih rezervi, poštovanju afganistanskog zračnog prostora i drugim pitanjima. Također, u oktobru 2022. pregovarali su o sigurnosnim pitanjima i borbi protiv terorizma, kao i o pitanju sankcija, u Džedi u Saudijskoj Arabiji. Osim toga, u maju je u Kataru održan prvi međunarodni sastanak na inicijativu UN-a, na kojem nije bio prisutan predstavnik talibana.Na sastanku se govorilo o ljudskim pravima, inkluzivnom upravljanju, borbi protiv terorizma i trgovine drogom, a prava žena i djevojčica dovedena su u središte pažnje,međutim u praksi nisu napravljeni koraci naprijed.Sve je ostalo na riječima.
Zapadne zemlje, posebno SAD, snažno se protive restriktivnim zakonima koje je privremena vlada talibana nametnula ženama i smatraju to kršenjem ljudskih prava i rekle su da će ograničiti stranu pomoć Kabulu sve dok talibani ne budu poštovali prava svih Afganistanaca. Iz tog razloga je došlo do suspenzije dijela finansijskih paketa UN-a proteklih mjeseci.
Talibani tvrde da su ograničenja za žene interni zakon i da nemaju nikakve veze sa strancima, te su zbog toga donijeli oštre zakone u tom pogledu, prkoseći međunarodnim upozorenjima.
Zabrana ženama da polažu prijemne ispite, zatvaranje ženskih kozmetičkih salona i prisiljavanje da nose veo na javnim mjestima spadaju u ograničenja Islamskih Emirata za žene u Afganistanu.
Sankcije – američki “mač pravde”
Kao odgovor na zahtjeve Zapada, talibani su fokusirani na ukidanje sankcija Kabulu kako bi relativno ublažili tešku situaciju s kojom se Afganistanci bore. Ovaj zahtjev je ponovljen i na sastanku u Dohi.
Pod izgovorima borbe za ljudska prava, SAD koriste sankcije kao polugu pritiska na talibane, ali ovo nehumano ponašanje je dovelo do katastrofalnih uslova za stanovnike Afganistana. Prema podacima humanitarnih organizacija, suša i ekonomska kriza povećale su siromaštvo u Afganistanu, a trenutno je humanitarna pomoć potrebna za više od 28 miliona ljudi u ovoj zemlji.
Na sastanku u Dohi u maju, UN je upozorio da situacija u Afganistanu predstavlja najveću svjetsku humanitarnu krizu, jer 97 posto ljudi u zemlji živi u siromaštvu, a dvije trećine stanovništva treba humanitarnu pomoć da bi preživjelo.
UN su upozorile da će, ako se ekonomska kriza u Afganistanu nastavi, više od 90 posto ljudi patiti od pothranjenosti, te procjenjuje da je hitno potrebno 4 milijarde dolara finansijske pomoći kao privremeno rješenje za krizu. Afganistan ima ogromnu imovinu u inostranstvu, ali pristup im je zabranjen zbog blokade koju drži Washington.
Prema statistikama, više od 7 milijardi dolara afganistanske imovine blokirano je u američkim i evropskim bankama, a američki zvaničnici ne dozvoljavaju vraćanje tih deviznih sredstava u Kabul. Ako ova imovina ode u Afganistan, većina ekonomskih problema zemlje će biti riješena, ali SAD ne dozvoljavaju Afganistancima da imaju koristi od svoje imovine uglavnom iz političkih motiva i pod izgovorom odsustva sveobuhvatne vlade. Unatoč činjenici da su afganistanske patnje rezultat dvadesetogodišnje okupacije SAD-a i njihovih saveznika, nakon njihovog povlačenja iz ove centralnoazijske države, zapadnjaci nemaju savjesti prema svojim zločinima i krizi koju su izazvali.
Iako blokiranjem imovine Afganistanu prijete životima miliona Afganistanaca, SAD tvrde svijetu da traže ekonomsku stabilnost Afganistana. Bijela kuća je u svom saopštenju na nedavnom sastanku u Dohi navela da su američki zvaničnici pregledali podatke koji ukazuju na pad inflacije i rast izvoza i uvoza u Afganistanu u 2023. godini i najavili spremnost za tehničke razgovore o ekonomskoj stabilnosti.
Talibani zahtijevaju ukidanje sankcija i ubrizgavanje milijardi dolara kao uvod u izlazak Afganistana iz globalne izolacije, međutim Washington i dalje ne želi vratiti afganistansku imovinu. S obzirom na dvogodišnji razvoj događaja, ne očekuje se ukidanje sankcija od strane SAD i svjetske zajednice u doglednoj budućnosti. Čak je nedavno grupa od 15 članova američkog Kongresa progurala nacrt zakona koji bi uveo dodatne sankcije talibanima zbog kršenja ljudskih prava i ozbiljnih ograničenja u obrazovanju i zapošljavanju afganistanskih žena. Čak i ako ovaj zakon ne bude usvojen i sankcije ne budu pojačane, međunarodna zajednica ne planira ukinuti postojeće sankcije.
Sa drugog aspekta, eliminacija talibanskih vođa sa američke crne liste ne izgleda vjerovatna jer ovi ljudi, koji inače imaju ključna mjesta u privremenoj vladi krše prava i Washington ih želi smijeniti sa vlasti.
Iako se talibani nadaju da će pregovori sa SAD-om na kraju puta uroditi plodom i pronaći rješenje koje će pomoći Islamskom emiratu da riješi izazove u Afganistanu, izgledi za postizanje sporazuma su mutni s obzirom na američku politiku da osujeti punu talibansku preuzimanje vlasti i da je pritisne zbog kršenja ljudskih prava. Zamjenik glasnogovornika State Departmenta, Vedant Patel, rekao je da razgovori u Dohi neće promijeniti američku politiku, primjedbe koje ukazuju na to da će se dosadašnji pristup SAD-a talibanima nastaviti i da ovi sastanci ne nude rješenje afganistanskoj krizi.
Amerikanci priznavanje talibanske vladavine vezuju za formiranje inkluzivne vlade koja će sadržavati sve etničke pripadnosti, kao i za ukidanje zakonskih ograničenja za žene i zabranu aktivnosti Al-Kaide na tlu Afganistana. Međutim, budući da talibani do sada nisu pokazali volju da izađu u susret međunarodnim zabrinutostima, trenutno nema nade za rješavanje afganistanske krize, a to Washingtonu daje izgovor da i dalje nameće ekonomske sankcije.
Ekskluzivno PISjournal