PISjournalNa otprilike dvije sedmice do godišnjice napada Trumpovih pristalica na Kongres Sjedinjenih Država, veliki broj političkih posmatrača, pa čak i vojnih zapovjednika, izrazio je zabrinutost zbog produbljujućih podjela u Sjedinjenim Državama, te idu korak dalje i upozoravaju na opasnost od kolapsa, pa čak i unutarnjeg sukoba u državi.                                                                          sjenka kolapsa

U proteklih nekoliko dana umirovljeni general-major Paul Eaton, umirovljeni general-brigadir Steven Anderson i umirovljeni general-major Antonio Taguba objavili su u časopisu The Washington Post članak u kojem su upozorili da su Sjedinjene Države razjedinjene, te da se treba pripremiti za najgori mogući scenario nakon sljedećih izbora.

Oni pišu: ̏Dok se približavamo prvoj godišnjici smrtonosnog udara na prijestolnicu Sjedinjenih Država, mi – sva trojica bivši visoki vojni oficiri – sve više smo zabrinuti za posljedice predsjedničkih izbora 2024. i potencijala za smrtonosni haos unutar naše vojske, što bi sve Amerikance stavilo u veliku opasnost.̋ Činjenica je da se Amerika, suprotno njenoj ružičastoj slici koju su mediji predstavljali decenijama, spotiče u pokušajima da sačuva svoje jedinstvo.

Zašto rastu brige o kolapsu?

Događaji na Kapitolu od šestog januara su, kao i bilo koji veliki događaj, bez sumnje pridobili pažnju think tanka i istraživača. Prije je trumpizam, kao vrsta američkog neofašizma, bio predmet studija centara za izučavanje politike, pri čemu su se svi složili da su SAD podijeljene između Trumpovih pristalica i protivnika.

Pred godišnjicu napada, dva problema uzrokuju rast zabrinutosti zbog mogućeg kolapsa SAD-a. Prvo, ankete sugerišu da oko pola glasača osjećaju da se država rasparčava. Drugi, i to mnogo ozbiljniji problem, jeste to da mogućnost vojnog udara nakon izbora 2024. godine opsjeda misli političkih posmatrača.

To se čini još ozbiljnijim kada dokazi ukazuju na to da su mnogi od učesnika u napadu na Kongres bili veterani, pa čak i aktivni vojnici. Iz perspektive političkih sociologa, to znači da je u redovima vojske zastupljen radikalni dio američkog društva koji namjerava zauzeti Kongres i spreman je uzeti oružje u ruke ukoliko na narednim izborima izbije sukob između Trumpovih pristalica i protivnika.   

Biden je slabašno premoštavao razlike

Još od kad je preuzeo dužnost 20. januara, djelovanje Joe Bidena na domaćem i vanjskom političkom planu ubrzalo je kretanje američkog društva ka podjelama i propadanju.

Tokom izborne kampanje, Biden i demokrate su tvrdili da američki narod treba izabrati Bidena kako bi se obnovilo jedinstvo u podijeljenoj naciji, i stalno su upozoravali da će država zapasti u neslogu i propast ukoliko oni ne pobijede. Sada, gotovo godinu dana nakon što je preuzeo presjedničku fotelju, Biden se ophodio tako da su se mnogi tvrde demokrate pridružili opoziciji predsjedniku.

U proteklim mjesecima, velika većina anketa jasno je pokazala nezadovoljstvo američkih građana Bidenom i opadajućom popularnošću lidera Bijele kuće. Rezultati nove ankete, koju je objavio PBS/Newshour/Marist Poll 20. decembra, pokazali su predsjednikovu rekordno nisku prihvaćenost u javnosti, pri čemu je više od polovice glasača nezadovoljno njegovim postupanjem.

U toj anketi oko 55 posto Amerikanaca negodovalo je spram Bidenove prve godine u Bijeloj kući, od čega ih je 44 posto bilo izrazilo jako nezadovoljstvo rezultatima njegove prve godine. Ti rezultati pokazuju da je Bidenova popularnost opala za oko 20 posto otkad je Biden postao predsjednik prošlog januara. Anketa je vršena između 11. i 13. decembra među 1400 odraslih ispitanika, sa mogućnosti pogreške od oko 4 posto.

Također, nova anketa koju su sproveli Ipsos i ABC News pokazuje da je samo 28 posto Amerikanaca zadovoljno načinom na koji Biden pokušava umanjiti inflaciju, dok su 69 posto ostalih nezadovoljni. Ove ankete prenose jednu te istu poruku: Amerikanci ne samo da ne vide Bidena kao spasitelja mira i stabilnosti u zemlji, već ga smatraju faktorom političke i socijalne podjele.

Socijalni jaz među državama

Potpuno suprotno slici koju američki politički i medijski krugovi pokušavaju demonstrirati u SAD, zemlja ima široke linije političkog razdvajanja. Trenutno je najvažnija i najaktivnija linija razdvajanja rasizam koji poprima boju i miris fašizma. Današnja Republikanska partija postala je stjecište aktivnosti neofašista i bijelih supremacista. Trumpov dolazak na vlast 2017. godine grupama koje su godinama živjele u donjim slojevima društva dao je priliku da svoje aktivnosti iznesu na površinu.

Trenutno veliki broj republikanaca i bijelih desničara vjeruje da se nalaze u egzistencijalnoj borbi sa crncima i drugim nebijelcima, kao i onima koje nazivaju „ilegalnim strancima“ što, kako bijeli radikali misle, žele da zauzmu mjesto bijelaca. Više je zabrinjavajuće to što je ta rasistička populacija podrška Trumpu, ima duboko ukorijenjeno uvjerenje da je Bidenova pobjeda ustvari prevara i ne priznaje Trumpa za svog legitimnog predsjednika.

Štaviše, građani mnogih saveznih država Amerike gaje duboko uvjerenje u odvajanje i stvaranje novih nezavisnih država. Oni su, a pogotovo ljudi u Alaski, Texasu, New Hampshireu,  New Yorku i drugim državama, decenijama dizali glas u podršku secesije, ali njihova agenda nije dosegla nidokle. Trenutno u mnogim državama poput Floride, Pennysylvanije, Wisconsina i Michigana vladaju duboke podjele, pri čemu jačaju pro-separatističke grupe.

Ekskluzivno PISjournal

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime