PISjournal – Nedavna izjava turskog predsjednika Redžepa Tajjipa Erdoğana u vezi izaslanika 10 zemalja i deklaracije o Osmanu Kavala dominira kako domaćim tako i stranim političkim agendama. Erdoğan je 25. oktobra oštro kritikovao izaslanike 10 zemalja zbog njihove izjave u vezi aktuelnog slučaja biznismena Osmana Kavale.
Dr. Begum Burak
Osman Kavala je uhapšen 1. novembra 2017. godine. Biznismen Osman Kavala koji je uhapšen u sklopu istrage o događajima u Gezi parku, zavjerama FETO organizacije 17–25 decembra i pokušaja puča 15. jula optužen je da je organizator događaja u parku Gezi i još uvijek je u zatvoru. Pored toga što je poznat javnosti kao biznismen, Kavala je također poznat i kao aktivista za ljudska prava.
Poznato je da je Evropski sud za ljudska prava zahtijevao oslobađanje Kavale. Ovaj zahtjev je Turska ignorisala i to se može vidjeti kao jedan od razloga koji je doveo do nedavne diplomatske krize. Prethodno je Kavala povezivan sa milijarderom Džordžom Sorošem nakon što je pomogao osnivanje turske ispostave Soroševe fondacije “Otvoreno društvo”. Ova ispostava je prestala sa radom 2018. godine nakon što je Erdoğan optužio Soroša za pokušaj potkopavanja turske vlade.
Komitet ministara Vijeća Evrope i Sud u Strazburu utvrdili su da je produženi pritvor Osmana Kavale imao „skrivenu svrhu, odnosno da ga ućutka kao aktivistu nevladine organizacije i branitelja ljudskih prava, da odvrati druge osobe od upuštanja u takve aktivnosti i da paralizira civilno društvo u zemlji”.
Ne samo Evropski sud za ljudska prava, već i američki zvaničnici osvrnuli su se na zatvaranje Kavale. Glasnogovornik State Departmenta Sjedinjenih Država Ned Price u februaru 2021. godine izjavio je da „Lažne optužbe protiv Kavale, njegov stalni pritvor i stalna odlaganja okončanja njegovog suđenja, uključujući spajanje predmeta protiv njega, potkopavaju poštovanje pravila prava i demokratije.”
Prema Kavalinim advokatima, radnje sudova tokom procesa spajanja imale su za cilj da Kavala ostanu u zatvoru. Kavala je zadržan u zatvoru uprkos ranijoj odluci Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) u kojoj je navedeno da treba odmah biti pušten. U takvom okruženju ambasadori 10 zemalja – SAD, Kanade, Finske, Švedske, Danske, Norveške, Novog Zelanda, Holandije, Njemačke i Francuske – objavili su saopštenje o Kavalinom zatočeništvu.
Nakon izjave, predsjednik Erdoğan je napomenuo da Turska mora proglasiti ambasadore kao “persona non grata”. Prema Erdoğanu, nijedna nacija ne može se miješati u unutrašnja pitanja Turske. Erdoğan je rekao: „Dao sam potrebnu naredbu našem ministru vanjskih poslova i rekao šta se mora učiniti. Ovih 10 ambasadora moraju se odmah proglasiti personama non grata. Odmah ćete to riješiti.” Nakon Erdoganovih izjava, ove zemlje su dale objašnjenja. Dok su ambasade SAD, Kanade, Novog Zelanda i Holandije dale izjavu na svojim Twitter nalozima da će se pridržavati 41. člana Bečke konvencije, koji uključuje princip „nemiješanja u unutrašnje stvari“, Njemačka, Francuska, Norveška, Švedska, Danska i Finska retvitirali su izjavu američke ambasade.
Slučaj Kavala bio je predmet debate o ljudskim pravima u Turskoj. Većina informacija o Kavali fokusira se na njegovu navodnu umiješanost u proteste u parku Gezi i njegovu umiješanost u pokušaj vojnog udara 2016. godine. Evropski sud je zatražio od Turske da oslobodi Kavalu i napomenuo da bi svaki nastavak njegovog pritvora produžio kršenje Konvencije. Uprkos ovakvim dešavanjima, izjava deset ambasadora se ne može prihvatiti jer je ovaj potez direktna akcija miješanja u unutrašnje stvari. Erdoğanov odlučan stav o ovom pitanju natjerao je zemlje da se povuku, međutim pitanje Kavale i dalje stoji kao jedno od kritičnih pitanja koje ima potencijal da oblikuje poziciju Turske u međunarodnim odnosima.
Ekskluzivno PISjournal
