PISjournal – Potpisivanje sporazuma o vojnoj saradnji između Saudijske Arabije i Somalije u Rijadu, samo nekoliko sedmica nakon sličnog sporazuma koji je Somalija zaključila s Katarom, nije jednostavan bilateralni razvoj u oblasti odbrane.
Naprotiv, to je znak da somalijsko pitanje ulazi u novu fazu geopolitičkih nadmetanja na Rogu Afrike i u Crvenom moru. Ovi događaji dolaze u trenutku kada je izraelski režim nedavno priznao otcijepljenu regiju Somaliland kao nezavisnu državu od Somalije – potez koji u Mogadišu vide kao otvorenu podršku podjeli ove afričke zemlje i kao korak ka uspostavljanju izraelskog vojnog prisustva u jednom od geopolitički najznačajnijih dijelova Afrike.
U takvoj klimi, potezi Saudijske Arabije i Katara ne mogu se tumačiti kao puka podrška centralnoj somalijskoj vladi, već kao reakcija na rastuću opasnost od formiranja nove osovine na Rogu Afrike koju bi činili UAE i izraelski režim – osovine koja bi mogla promijeniti ravnotežu snaga u Crvenom moru i tjesnacu Bab el-Mandeb na štetu saudijskih i katarskih interesa.
Novi odbrambeni sporazumi – novi štit Mogadiša
Vojni sporazum između somalijskog ministra odbrane Ahmeda Moallima Fiqija i saudijskog ministra odbrane princa Khalida bin Salmana potpisan je u trenutku kada vlada predsjednika Hassana Sheikha Mohamuda nastoji okupiti regionalnu podršku protiv izraelskog priznanja Somalilanda. Ministarstvo odbrane Somalije saopćilo je da sporazum ima za cilj „jačanje okvira odbrambene i vojne saradnje“ u više oblasti od zajedničkog interesa, iako detalji nisu objavljeni.
Ranije je Mogadišu potpisao i odbrambeni pakt s Katarom, fokusiran na vojnu obuku, razmjenu stručnosti, razvoj odbrambenih kapaciteta i naprednu sigurnosnu saradnju. Dva sporazuma zaključena u kratkom roku ukazuju na to da Somalija gradi novi arapski sigurnosni kišobran kako bi se suprotstavila mogućoj secesiji i eventualnom uspostavljanju izraelske baze u Somalilandu.
Izričito upozorenje somalijskog predsjednika da Mogadišu „nikada neće dozvoliti“ stvaranje izraelske baze i da će se „boriti punom snagom“ ako bude potrebno, naglašava visok nivo percepcije prijetnje u glavnom gradu. Izjave zvaničnika Somalilanda da je izgradnja izraelske baze „na stolu“ dodatno su pojačale zabrinutost.
Izraelski strateški ciljevi na Rogu Afrike
Priznanje Somalilanda od strane izraelskog režima ima nekoliko ciljeva:
- Proširenje pomorske dubine u Crvenom moru i Bab el-Mandebu: S obzirom na pomorske prijetnje izraelskim interesima, posebno iz Jemena, direktno ili indirektno prisustvo na sjevernoj obali Somalije moglo bi Tel Avivu omogućiti brže praćenje i reagovanje u tom vitalnom koridoru.
- Uspostavljanje prekograničnih vojnih baza u blizini arapskog prostora: Takvo prisustvo promijenilo bi sigurnosnu ravnotežu u Crvenom moru i učinilo Izrael direktnim akterom u strateškim jednačinama Roga Afrike.
- Nastavak strategije fragmentacije velikih muslimanskih zemalja: Podrška separatističkim pokretima u krizom pogođenim državama obrazac je koji se već mogao vidjeti drugdje u regiji, a sada se reproducira i u Somaliji.
- Traženje alternativnih geopolitičkih opcija u vezi s Gazom: Neke analize sugerišu da Izrael razmatra scenarije premještanja palestinskog stanovništva izvan historijske Palestine. O tome se u medijima govori mjesecima, još prije primirja. Ono što dodatno podstiče ove spekulacije jeste kontinuirano otežavanje potpunog otvaranja prelaza prema Gazi i dopremanja humanitarne pomoći za obnovu i povratak raseljenih, uprkos obavezama iz sporazuma o prekidu vatre.
- Stvaranje regionalnih saveza radi prekida izolacije: Okončanje regionalne izolacije ključni je strateški cilj izraelskog režima. Kako je proces normalizacije usporen, Izrael je agresivnije tražio bliže veze sa separatističkim pokretima u arapskim i muslimanskim zemljama, koristeći vojnu, sigurnosnu, političku i ekonomsku podršku.
Uloga UAE: poveznica između Tel Aviva i Roga Afrike
Ono što dodatno pojačava osjetljivost Dohe i Rijada jeste uloga Emirata. Nakon normalizacije odnosa s izraelskim režimom 2020. godine u okviru tzv. Abrahamovih sporazuma, UAE je izgradio snažno ekonomsko i sigurnosno prisustvo u Somalilandu. Tridesetogodišnji ugovor kompanije DP World za upravljanje lukom Berbera učinio je Abu Dabi ključnim akterom u regionalnoj ekonomiji i infrastrukturi.
Prošlog mjeseca Somalija je poništila sve sporazume s UAE, uključujući sigurnosnu i lučku saradnju, navodeći da su protiv „štetnih mjera“ po nacionalno jedinstvo i političku nezavisnost. Ove mjere uslijedile su nakon izvještaja da su Emirati posredovali u izraelskom priznanju Somalilanda.
Odbijanje UAE da potpiše zajedničku arapsko-islamsku izjavu kojom se osuđuje izraelski potez, iako je izdao zasebno saopćenje o podršci teritorijalnom integritetu Somalije, nije otklonilo sumnje u strateško usklađivanje Abu Dabija s Tel Avivom.
Somalijski slučaj povezan s Jemenom i Sudanom: šira konkurencija Rijada i Abu Dabija
Razvoj događaja u Somaliji treba posmatrati u širem kontekstu saudijsko-emiratskog nadmetanja u Jemenu i Sudanu. U Jemenu su tenzije porasle kada je Rijad presreo pošiljku koju je opisao kao emiratsko oružje namijenjeno Južnom prijelaznom vijeću (STC). Saudijska Arabija je također podržala zahtjev zvanične jemenske vlade da se emiratske snage povuku.
U Sudanu su Emirati optuženi za podršku Snagama za brzu podršku (RSF), jednoj od ključnih strana u građanskom ratu. Saudijska Arabija osudila je napade RSF-a i kritizirala strano miješanje. Sudan je podnio tužbu protiv UAE pred Međunarodnim sudom pravde, što je dodatno produbilo razdor.
U tom širem rivalstvu, somalijski slučaj postao je najnovija arena saudijsko-emiratskog strateškog nadmetanja, ovaj put uz direktno uključivanje Izraela.
Sigurnosni poredak Crvenog mora: dva suparnička bloka
Nedavni događaji pokazuju da se sigurnosni poredak Crvenog mora i Roga Afrike pretvara u novo poprište konkurencije dva bloka.
Saudijski blok: Saudijska Arabija, Katar i centralna somalijska vlada insistiraju na očuvanju teritorijalnog integriteta, sprečavanju uspostave stranih vojnih baza i upravljanju sigurnošću Crvenog mora u arapskom okviru.
Emiratski blok: Savez UAE i izraelskog režima oslanja se na mrežu ekonomskih, lučkih i sigurnosnih veza te nastoji učvrstiti prisustvo u strateškim lukama i regijama Roga Afrike.
Ovo rivalstvo nije ograničeno samo na Somaliju, već bi moglo dovesti do preoblikovanja ravnoteže snaga u prostoru od Crvenog mora i Bab el-Mandeba do Sueckog kanala.
Zaključak
Odbrambeni sporazumi Somalije s Katarom i Saudijskom Arabijom trebali bi se smatrati dijelom šireg procesa pretvaranja krizе podjele zemlje u sigurnosno pitanje.Što je vjerovatnije potencijalno izraelsko prisustvo u Somalilandu, to će rivalstvo Rijada i Abu Dabija više izlaziti na površinu, pretvarajući Mogadišu u poprište posrednog sukoba.
Ono što na prvi pogled izgleda kao spor oko priznanja otcijepljene regije zapravo je borba za buduću sigurnosnu arhitekturu Crvenog mora i kontrolu nad jednim od najvažnijih svjetskih trgovačkih koridora.
Somalija se danas suočava ne samo s prijetnjom podjele, već i s rizikom da postane strateško žarište između zaljevskih arapskih sila i izraelskog režima – sukoba čije bi posljedice mogle nadmašiti Rog Afrike i preoblikovati širi sigurnosni pejzaž Zapadne Azije i Sjeverne Afrike.
Ekskluzivno PISjournal
