PISjournal – U Sarajevu je jučer održana panel-diskusija na temu “Pravedniji svijet je moguć” po istoimenoj knjizi predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdoğana koja je objavljena i na bosanskom jeziku.
Panel u organizaciji Direkcije za komunikacije Predsjedništva Republike Turske dio je projekta “StratcomPublic Forum” koji se održava u 20 svjetskih prijestolnica. Osim javne panel-diskusije, održan je i okrugli sto sa 15 javno angažiranih intelektualaca i akademika koji se bave međunarodnim odnosima i geopolitikom.
U nastavku vam donosimo jedan od dijelova autorske knjige RecepaTayyipaErdoğana “Pravedniji svijet je moguć”, a koja tematizira trenutni svjetski poredak koji je zasnovan na nepravdi, islamofobiji i nejednakosti. Shodno tome, on poziva na reformu UN-a i drugih globalnih organizacija, koje mogu doprinijeti vraćnju vjere u pravdu i pravednost u svijetu.
Pravedniji svijet je moguć
Novi mentalni okvir mora se zasnivati na ideji multilateralizma koji će probleme blagovremeno uvrštavati u svoje agende, koji će uistinu biti obuhvatan i nalaziti efikasna rješenja. Ono što nam je potrebno za uspostavljanje funkcionalnijeg međunarodnog uređenja jeste rekonstrukcija postojećih međunarodnih institucija sa fokusom na multilateralizam.
Djelotvorni multilateralizam moguć je samo uz postojanje sveobuhvatnih multilateralnih institucija. Stoga, trebamo što prije provesti inkluzivne i značajne reforme, krenuvši od rekonstrukcije Vijeća sigurnosti. Trebamo Vijeće sigurnosti pretvoriti u strukturu koja će funkcionisati efikasnije, demokratičnije, transparentnije i odgovornije. Na isti način trebamo ojačati i Generalnu skupštinu UN-a koja odražava zajedničku savjest međunarodne zajednice.
Spomenuti potezi mogli bi biti revolucionarni koraci u stvaranju efikasnog multilateralizma. Ako izazove s kojima se suočavamo, bez gubljenja vremena, ne uvrstimo u svoju agendu na realniji i ozbiljniji način, sutra već može biti kasno. U punoj strani čaše, nalazi se činjenica da UN posjeduje potencijal da pruži velike prilike u potrazi za mirom, pravdom i prosperitetom čovječanstva. Imajući na umu da se još nismo oslobodili krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, moramo se potruditi da postojeće institucije i mehanizme za multilateralizam koristimo na najučinkovitiji način. U slučajevima gdje je problem globalan, lokalna rješenja mogu biti samo trenutačna.
U svakoj prilici moramo istaći da je za dugoročna rješenja potrebna međunarodna solidarnost, ovakvo uvjerenje mora biti princip za rješenje svih globalnih kriza. Za uspostavljanje globalnog mira, stabilnosti i sigurnosti moramo razraditi plan u čijem će se fokusu nalaziti pravda.
UN je jedan od najučinkovitijih platformi za realizovanje multilateralizma koji će biti funkcionalno građen. Međutim, pred nama se nalaze veoma kritična pitanja. UN prije svega treba da se fokusira na ta pitanja, da uspostavi izgubljenu funkcionalnost i autoritet te da napravi snažnije korake po pitanju opširne rekonstrukcije. Problemi se ne mogu riješiti ako ih budemo zarobili u prostoru gdje se pojavljuju ili ih budemo ignorisali. Po tom pitanju kriza u Siriji predstavlja učinkovit primjer. Sukobi koji se nastavljaju već deset godina još uvijek su prijetnja za regionalnu sigurnost i stabilnost. Suočavamo se sa krizom u kojoj su nastradale stotine hiljada ljudi, milioni su napustili svoje domove, infrastruktura i ekonomija su gotovo u potpunosti nestale.
Želim ukazati na jedan problem koji predstavlja prijetnju za čovječanstvo, a koji se iz nekog razloga ignoriše. Rasizam, ksenofobija, islamofobija i retorika mržnje dostigli su opasne dimenzije. U vrijeme pandemije uočeno je povećanje ksenofobije i rasizma, dok su slučajevi nasilja nad nezaštićenim osobama a prije svega nad izbjeglicama i migrantima uzeli maha.
Ove opasne tendencije koje se hrane predrasudama i neznanjem, najviše ugrožavaju muslimane. Najveći krivci ovog opasnog toka su političari koji za glasove posežu za populističkim retorikama i marginalizirani slojevi društva koji zloupotrebljavajući slobodu izražavanja legalizuju retoriku mržnje. Kao Turkiye pozivamo sve međunarodne institucije da što prije poduzmu konkretne korake za suzbijanje ovakvog shvatanja. Ponavljamo svoj apel UN-u da se 15. mart kada je godišnjica terorističkog napada nad muslimanima u Novom Zelandu proglasi međunarodnim danom solidarnosti protiv islamofobije.
Organizacija islamske saradnje koja je druga najveća međunarodna institucija nakon UN-a, službeno je prihvatila ovaj apel. Pandemija i ekonomska kriza koja se produbila utjecajem pandemije, negativno su utjecale na održivi razvoj i na ciljeve koji su postavljeni za 2030. godinu. Kriza najviše utiče na zemlje u razvoju i na one koje imaju nisku razinu prihoda. Ono što se dešavalo tokom pandemije, dokazalo je da ciljevi za održivi razvoj mogu biti pokazatelji puta u borbi protiv svake globalne krize.
Tokom izrade načina za izlazak iz krize, trebamo se poslužiti i snagom konvertibilnosti digitalizacije. Međutim, ne smijemo dozvoliti da se digitalizacija izgradi na način da samo jedan dio posjeduje dominaciju. Moramo postaviti pravdu u centar digitalizacije, baš onako kako je zastupamo u globalnoj politici.
pravedniji
Ekskluzivno PISjournal
