PISjournal – Sve do prošle sedmice, svaki pripadnik talibana ili neko ko se dovodi u vezu s njima koji stupi na rusko tlo bio bi uhapšen i suočio bi se sa kaznom do 20 godina zatvora pod optužbom za terorizam.
Nedavno je zakon koji je talibane u Rusiji stavio na crnu listu terorističkih organizacija opozvan pošto je Vrhovni sud Rusije prošle sedmice uklonio talibane sa crne liste terorista. Ruski glavni tužilac je ranije zatražio od Vrhovnog suda zemlje da skine oznaku terorizma s talibana nakon nekoliko posjeta visokih talibanskih zvaničnika Rusiji.
Usponi i padovi u odnosima Moskve i talibana
Odnosi Rusije sa talibanima doživjeli su mnoge uspone i padove:
Prvi period: Talibani su 1996. godine uspjeli uspostaviti svoju vlast u Afganistanu, a tri godine nakon preuzimanja vlasti,počeo je drugi čečenski rat. Tokom ovog rata, od 1999. do 2009., talibani su finansijski podržavali čečenske borce protiv Rusije. Uspostavili su diplomatske odnose sa vladom predsjednika Aslana Mashadova i priznali proglašenje nezavisnosti od Rusije Autonomne Republike Čečenije.
Drugi period: Kada je američka invazija na Afganistan počela 2001. godine, pojavili su se znakovi približavanja talibana Rusiji, uključujući Sergeja Ivanova, tadašnjeg šefa ruske predsjedničke administracije, koji je kasnije u intervjuu za BBC otkrio da je mula Omar predložio da se Moskva i Talibani zajedničkim snagama bore protiv američke okupacije, iako su talibani ubrzo zbačeni s vlasti nakon što su zemlju okupirali Amerikanci.Nakon toga je formirana nova afganistanska vlada.
Godine 2003., dok su se talibani borili protiv tadašnje vlade u Kabulu kao naoružana pobunjenička grupa, Kremlj je zvanično označio talibane kao terorističku organizaciju.
Treći period:Kremlj je 2015. godine počeo da uspostavlja kontakte sa talibanima i uprkos tome što su ih stavili na crnu listu, neki visoki talibanski zvaničnici posjetili su Moskvu. Prije povratka Talibana na vlast 2021. godine, Rusija je održavala svoje kontakte s njima tako što je održavala sastanke poput onih u “moskovskom formatu”.
Četvrti period:Padom republičke vlade u Afganistanu i dolaskom talibana, ruska ambasada, za razliku od drugih ambasada, nije obustavila svoje aktivnosti u glavnom gradu Afganistana. Dmitrij Žirnov, ruski ambasador u Kabulu, i Zamir Kabulov, specijalni izaslanik predsjednika Putina, bili su među rijetkim stranim diplomatama prisutnim u Kabulu u vrijeme pada republičke vlade koji su pohvalili akcije talibana u osiguravanju Kabula i suprotstavljanju teroristima ISIL-a. Međutim, tada su ova dva ruska diplomata istakla da ne planiraju priznati talibane. Zapravo, nakon što su talibani preuzeli kontrolu, Rusija je proširila svoje diplomatske i ekonomske odnose s talibanima bez priznavanja njihove vlade. Rusija je bila i prva zemlja koja je otvorila ekonomsko predstavništvo u Kabulu nakon što su talibani preuzeli kontrolu i objavili svoju namjeru da koriste Afganistan kao tranzitnu rutu za gas prema jugoistočnoj Aziji.
Šta Rusija želi od talibana?
Prema komentarima Putinovog izaslanika za Afganistan, Kremlj očekuje da ta grupa formira inkluzivnu vladu, bori se protiv krijumčarenja droge, bori se protiv terorističkih grupa, suprotstavlja se ilegalnoj migraciji i poštuje ljudska prava prije bilo kakvog razgovora o priznavanju talibanske vlasti.
Glavna zabrinutost Rusije:Međutim, pored verbalnih ciljeva koje je zacrtao Kabulov, Rusija je zabrinuta zbog rasta terorističkih grupa, droge i ilegalne imigracije sa afganistanskog tla. Imajući na umu ove ciljeve, Rusija je već održala nekoliko rundi vojnih vježbi u saradnji sa Uzbekistanom i Tadžikistanom u blizini afganistanske granice kako bi talibanskim vođama demonstrirala neke od svojih sigurnosnih zabrinutosti.
No,uprkos zabrinutostima,Rusi ne žele da se talibani udalje od Moskve i padnu u naručje Washingtona. Zapravo, Moskva vidi talibane na vlasti kao dragocjenu priliku da se dokrajči američka hegemonija u regionu. Stoga, iako Rusija sa zabrinutošću promatra prisustvo talibana u Kabulu zbog određenih sigurnosnih i terorističkih opasnosti, ona također obraća pažnju na talibanski antiamerički pristup. S druge strane, uklanjanje talibana sa ruske liste terorističkih grupa ukazuje na to da je Kremlj otišao dalje od ranijih sigurnosnih zabrinutosti i čini se da će od ove tačke pa nadalje politički položaj talibana biti važniji i odlučujući za Rusiju.
Ključna stvar koju ne treba zanemariti je da je Rusija od američkog povlačenja sebe smatrala vodećim akterom u regionu. Kada su se SAD povukle iz Afganistana u augustu 2021., Kremlj je opisao američku vanjsku politiku neuspješnom, a sada je Moskva ta koja, u odsustvu Washingtona u Afganistanu, sebe vidi kao odlučujuću stranu silu u razvoju zemlje. S tim u vezi, prirodno je da se Rusi svakim danom sve više približavaju postepenom i postupnom priznavanju talibanske vlasti u Kabulu, a možda se uklanjanje talibana sa terorističke liste može smatrati korakom naprijed ka ovom očekivanom priznanju u bliskoj budućnosti.
Također treba napomenuti da i Rusija i talibani imaju zajedničkog neprijatelja: ISIL-Horasan – teroristička grupa odgovorna za smrtonosne napade na Afganistan i Rusiju, uključujući napad na koncert u Moskvi u martu 2024. u kojem je ubijeno 145 ljudi. Iz ove perspektive, Rusija vidi talibane kao svog saveznika u borbi protiv ISIL-a. U julu prošle godine, tokom brifinga za novinare u Astani u Kazahstanu, Putin je opisao talibane kao”saveznike u borbi protiv terorizma”.
Pravni efekti skidanja talibana sa crne liste
Uklanjanje talibana sa liste zabranjenih organizacija, iako ne znači trenutno priznanje talibanske vlade, omogućit će ruskim zvaničnicima da se sastanu sa predstavnicima talibana bez ikakvih pravnih problema.
Ovaj potez takođe omogućava ruskim zvaničnicima da formalizuju sveobuhvatne sporazume sa vladom Kabula. Ruski politički komentator Jevgenij Smirnov rekao je za njemački DW da, prema ruskim krivičnim zakonima, saradnja sa organizacijama koje su navedene kao terorističke nosi kaznu poput zatvora, a ruski zvaničnici nisu mogli da potpišu nikakve zvanične sporazume sa talibanskim vlastima prije ukidanja etikete terorizma. Godine 2024. sklopljeni su ugovori za nabavku naftnih derivata, pšenice i brašna između Moskve i zvaničnika talibana, ali sporazumi još nisu zvanično potpisani. Smirnov također smatra da su neki od dosad potpisanih sporazuma između Rusije i Afganistana realizovani preko komercijalnih struktura u koje nijedan predstavnik talibana nije bio direktno uključen. Međutim, uklanjanjem talibana sa ruske terorističke liste, neće biti pravnih i sudskih posljedica za ruske zvaničnike zbog partnerstva sa vlastima u Kabulu.
Ekonomski efekti
Možemo bolje shvatiti značaj ukidanja zabrane talibanima kada pogledamo njihove poslovne veze. Ruski izvoz tekućeg gasa u Afganistan 2025. dostigao je 71.000 tona uz povećanje od 52 odsto, a privrednici očekuju dalji rast. Takođe, Afganistan je bio najveći uvoznik brašna iz Rusije u 2024. Ruski trgovački centar u Kabulu procjenjuje da je njihova bilateralna trgovina sada dostigla milijardu dolara. Uklanjanje zakonskih i regulatornih prepreka u trgovini i uklanjanje talibana sa terorističke liste neki su od glavnih i bitnih preduslova za jačanje ruskih i afganistanskih odnosa.
Ekskluzivno PISjournal
