Rijad Ahmetović izbori u Brazilu
PISjournal – Sa općim izborima koji se uskoro trebaju održati u Brazilu, bitno je razumjeti kako bi ishodi istih uticali na međunarodni položaj Palestine i njenog naroda. Demografski gledano, Brazil ima značajnu palestinsku dijasporu što predstavlja jednu od najvećih palestinskih zajednica u Južnoj Americi.
Kao rastuća sila na međunarodnoj sceni, politika Brazila prema Bliskom Istoku se ne bi samo odrazila na države iz njegovog okruženja, već bi imala značajan uticaj na međunarodnoj sceni. Zbog toga je važno da između dva kandidata za predsjedništvo Brazila, uzmemo u obzir njihove stavove o palestinskom pitanju i pristup istome. Oba kandidata zasebno podržavaju oba međunarodna lobija (izraelski i palestinski), te bi se iz tog razloga vanjska politika Brazila trebala drastično promijeniti – nekome u korist, nekome na štetu.
Izbori su otišli u drugi krug, a konačna odluka o tome da li predsjednik Jair Bolsonaro, izabran 2018. godine, može formirati vladu za drugi mandat bit će odlučena kasnije u oktobru.
Njegov protivnik, bivši predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, ostvario je ono što se naziva
jednim od najznačajnijih političkih povrataka. Prije samo nekoliko godina, ljevičarski vođa bio je upleten u zloglasnu prevaru „Operacija autopraonica“ – jednim od najvećih skandala u historiji brazilske politike. Unatoč tome, on je preuzeo vodstvo osvojivši 48% glasova, ali Bolsonaro sa 43% glasova još uvijek ne zaostaje.
Unatoč njihovim različitim političkim pozadinama, ovdje ću navesti primjer pristupa koji navedeni kandidati imaju prema palestinskoj državi:
Kada govorimo o priznanju Palestine,treba spomenuti da je Lula u martu 2010. godine postao prvi brazilski predsjednik koji je posjetio Izrael i Palestinu. Njegova vlada je priznala Palestinu kao državu zasnovanu na granici prije 1967. godine, koja uključuje veći dio Gaze, okupiranu Zapadnu obalu i istočni Jerusalem.
“Sanjam o nezavisnoj i slobodnoj Palestini koja živi u miru na Bliskom istoku”, rekao je Lula tokom posjete Zapadnoj obali.
Ovaj potez je dobio mnoštvo kritika od strane izraelske okupacijske vlade, a sa druge strane je bio pozitivno dočekan od strane Palestinaca. Nakon izraelskog napada na Gazu 2014. godine, Brazil je povukao svog ambasadora – rijedak radikalni potez na međunarodnoj areni u tom vremenu.
Tokom svoga mandata, Lula je čak kupio i komad zemlje u blizini ureda brazilskog predsjednika za buduću palestinsku ambasadu.
U skorije vrijeme, Lula, kojeg magazin Time naziva najpopularnijim brazilskim vođom, susreo se s palestinskom dijasporom u Brazilu gdje je prikazan kako nosi palestinsku kefiju,
tradicionalni arapski crno-bijeli šal.
S druge strane, Bolsonarova kandidatura za reizbor dobila je snažnu podršku i Netanyahua i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je pomogao učvršćivanju veza
Washingtona s Tel Avivom tokom njegovog mandata.
“Hvala predsjedniku Jairu Bolsonaru za vaše vodstvo u jačanju saveza između naroda Izraela i naroda Brazila. Pod vašim vodstvom taj odnos nikada nije bio jači”, rekao je Netanyahu u poruci koju je Bolsonaro objavio na Twiteru uoči izbora.
Bolsonaro, koji je svojevremeno rekao da Palestina nije država, više puta je izrazio podršku Izraelu tokom svog četvorogodišnjeg mandata koji je završio 2022. godine.
Tokom svoje predizborne kampanje 2018. godine, lider konzervativne Liberalne partije objavio je svoju odluku da premjesti brazilsku ambasadu u Jerusalem, što je posebno osjetljivo pitanje za Palestince – inicijativa koja nikada nije realizovana, ali koja je istovremeno prouzrokovala dosta kritika od strane aktivista za palestinsku državu.
Bolsonarova posjeta zidu plača i postavljanje američkih i izraelskih zastava tokom svojih govora je jasan dokaz podrške od strane hrišćanske evangelističke baze birača, koja dugo podržava Izrael i koja je izraelski najveći sponzor. Tu dodatnu ulogu igra i američka vanjska politika koja je značajno pod uticajem cionističkog lobija. izbori u Brazilu
Ekskluzivno PISjournal
