Ivan Kesić G77
PISjournal – Visoki zvaničnici Grupe 77 i Kine sastali su se 22. septembra u New Yorku na godišnjem sastanku ministara vanjskih poslova, gdje su razmotrili nedavno usvojenu Havansku deklaraciju.
Godine 1964. 77 zemalja u razvoju sa “Globalnog juga” osnovalo je G77 , a tokom godina ova grupa je prerasla u organizaciju od 134 člana koja predstavlja 80 % svjetske populacije.
Iako su se članice G77 povećale na 134 zemlje, originalno ime je zadržano zbog svog historijskog značaja.
Danas je grupa poznata kao G77+Kina, pošto je na zvaničnom sajtu Kina navedena kao jedna od 134 članice, iako nije punopravna. Uključivanje Kine dodalo je više snage ovoj grupi.
Koji su problemi sa kojima se suočava Globalni jug?
Krajem avgusta, Nadieska Navarro Barro, kubanska ambasadorica pri Ujedinjenim nacijama, izdala je izjavu u ime G77 i Kine u kojoj je iznijela probleme s kojima se suočavaju zemlje Globalnog juga.
Govoreći na drugoj redovnoj sjednici Izvršnog odbora segmenta Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Baro je istakla da zemlje G77 pate od finansijskih ograničenja i nedostatka dovoljnih resursa.
To su “rezultati ozbiljnih nedostataka u ispunjavanju obaveza koje su preuzele razvijene zemlje u mnogim oblastima, uključujući i dugotrajni cilj od 0,7 % njihovog bruto domaćeg proizvoda (BDP) kao zvaničnu razvojnu pomoć”, ustvrdila je ambasadorica.
Kao primjer za to, Barro je navela pandemiju COVID-19 koja je skrenula pažnju vlada sa dugoročnih ciljeva održivosti, što je smanjilo ključne doprinose UNDP-u i razvojnom sistemu UN-a u cjelini.
Ona je navela duboko preispitivanje finansijskih instrumenata, praksi, metrike i alata koji se koriste, uključujući velike promjene upravljanja u Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu kao rješenja za postizanje ciljeva održivog razvoja (SDG).
Kubanska izaslanica je također napomenula da na Globalnom jugu 675 miliona ljudi živi bez struje, a 2,3 milijarde se oslanja na štetna goriva za kuhanje, pa ih tehnološki napredak i digitalizacija ne dotiču kao ljude u razvijenim zemljama.
Ona je navela transfer tehnologije kao ključno rješenje za ove probleme s kojima se suočava Globalni jug.
Šta je Havanska deklaracija?
Nakon “Samita o aktuelnim razvojnim izazovima: uloga nauke, tehnologije i inovacija” održanog 15. i 16. septembra u glavnom gradu Kube, Havani, članice G77 i Kine usvojile su zajedničku Havansku deklaraciju.
Dvije ključne poruke deklaracije su kritika postojećeg nepravednog ekonomskog poretka na globalnom nivou i poziv na jačanje saradnje u oblasti nauke, tehnologije i inovacija.
“Naglašavamo hitnu potrebu za sveobuhvatnom reformom međunarodne finansijske arhitekture i inkluzivnijim i koordinisanijim pristupom globalnom finansijskom upravljanju, sa većim naglaskom na saradnji među zemljama”, navodi se u tački šest Havanske deklaracije.
Isti paragraf poziva na „povećanje zastupljenosti zemalja u razvoju u globalnim tijelima za odlučivanje i donošenje politika što će doprinijeti jačanju kapaciteta zemalja u razvoju za pristup i razvoj nauke, tehnologije i inovacija“.
Deklaracija odbacuje “nametanje zakona i propisa s eksteritorijalnim uticajem i sve druge oblike prisilnih ekonomskih mjera, uključujući jednostrane sankcije protiv zemalja u razvoju, i ponavlja hitnu potrebu da se one hitno eliminišu”.
U tekstu se dalje kritikuju monopoli i druge nepoštene prakse koje ometaju tehnološki razvoj zemalja u razvoju i poziva se na podsticanje otvorenog, pravednog, inkluzivnog i nediskriminatornog okruženja za naučni i tehnološki razvoj.
Nauka, tehnologija i inovacije identificirane su kao poluge za transformaciju kako bi se ubrzao napredak u postizanju Agende za održivi razvoj do 2030. godine.
Također se naglašava i neophodnost saradnje između samih članica G77, među kojima je i Iran.
Kako G7 mijenja globalnu dinamiku?
Na marginama Generalne skupštine UN-a u New Yorku u petak, predsjednik Generalne skupštine UN-a Dennis Francis pohvalio je Grupu 77 i Kinu za podršku multilateralizmu.
“U vrijeme kada se multilateralizam testira na svakom koraku, zemlje G77 i Kina nastavljaju biti odlučne u svojoj podršci multilateralnom sistemu”, rekao je Francis na sastanku ministara.
“I vidjeli smo dokaze o tome ove sedmice, uz rekordan angažman država članica (UN), posebno iz ove grupe, i odobrenje četiri značajne političke deklaracije.”
Francis je rekao da treba reformisati međunarodnu finansijsku arhitekturu.
Njegove izjave uslijedile su sedmicu nakon što je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao lidere G77 i Kinu da se “bore za svijet koji radi za sve” u svom obraćanju na samitu G77 u Havani.
“Računam na vašu grupu, koja je dugo bila šampion multilateralizma, da će ojačati, iskoristiti svoju moć i boriti se”, rekao je Guterres.
Ovaj razvoj događaja dolazi usred tranzicije s unipolarnog na multipolarni svjetski poredak, kao i slabljenja američkog utjecaja i uspona Globalnog juga, uključujući Kinu, Rusiju i Iran.
Koja je uloga Irana u G77?
Govoreći na sastanku G77 u New Yorku u petak, zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Mohammad-Sadegh Fazli naglasio je neophodnost jačanja multilateralizma i jedinstva među državama članicama.
Izrazio je protivljenje Irana unilateralizmu i jednostranim mjerama prisile protiv zemalja u razvoju, ističući i neophodnost smanjenja i iskorijenjivanja siromaštva.
Sadržaj Havanske deklaracije važan je za Iran jer je u potpunosti usklađen sa zvaničnom politikom Teherana protiv unilateralizma, sankcija, postojećeg finansijskog poretka i ponude transfera tehnologije.
Prošle sedmice, na samitu u Havani, predstavnik Irana, Rouhollah Dehghani pozvao je zemlje Globalnog juga da pojačaju saradnju i preusmjere fokus na digitalnu ekonomiju.
“Tranzicija iz ekonomije zasnovane na radnoj snazi i resursima u ekonomiju zasnovanu na tehnologiji i inovacijama smatra se pogodnim rješenjem za mnoge naše izazove”, rekao je Dehghani.
Očekuje se da će Iran kao ključni igrač u novom svjetskom poretku u nastajanju igrati glavnu ulogu u G77, kao i usponu Globalnog juga, a da će zapadne hegemonističke sile propasti.
Ekskluzivno PISjournal
