Admir Lisica stanovništva
Autor je magistar historije, istraživač u oblasti regionalnih političkih odnosa, međunarodnih politika i dijaspornih zajednica
PISjournal – Posljednji Popis stanovništva u Crnoj Gori održan je tokom 2011. godine, a rezultati istog pokazali su mnoge nelogičnosti.
Naime, prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore od ukupno 625.266 građana Crne Gore blizu 45 posto njih izjasnili su se kao Crnogorci, 28 posto kao Srbi, dok je 9 posto Bošnjaka. Osim ova tri naroda koji su najbrojčaniji prema zadnjem Popisu u Crnoj Gori, blizu 5 posto je onih koji su se izjasnili kao Albanci, te nešto blizu 1 posto otpada na pripadnike hrvatskog naroda. Ostatak od skoro 20 posto otpada na različite kategorije koje su se izjašnjavale u nacionalnom smislu kao “Jugosloveni, “Muslimani-Crnogorci, “Crnogorci-Muslimani”, “Crnogorci-Srbi”, “Bošnjaci-Muslimani” i slično. Popis je također bitan instrument za ostvarivanje nacionalnih prava, za čije potrebe Vlada Crne Gore mora na godišnjem nivou da izdvoji određeni novčani iznos. Specifičnost za aktuelni popis jeste da se on događa nakon tri godine trubulencija koje su praćene miješanjem Srbije u unutrašnju politiku Crne Gore. Svjedočili smo agresivnoj politici srpskih nacionalista prema Crnoj Gori, miješanju Srpske pravoslavne crkve (SPC) u poslove države, te nacionalnim tenzijama. Ovo su samo neki od faktora zbog kojih Popis stanovništva u Crnoj Gori postaje specifično i prvorazredno pitanje.
Oni su, također, stavljali akcenat na kampanjama koje su prosrpski elementi vodili, s ciljem da se što više građana Crne Gore izjasne kao Srbi. Opozicija je bila mišljenja kako će srpska strana učiniti sve kako bi u svoju korist ‘okrenuli’ rezultate Popisa, što su smatrali izuzetno opasnim. Opozicija je tražila da se Popis pomjeri za čak 6 mjeseci, što crnogorski premijer Milojko Spajić nije prihvatio. Popis ne može radikalno promijeniti situaciju u Crnoj Gori, ali može biti potencijalni temelj za bitnije promjene za deset godina, kada bi se trebao održati novi Popis stanovništva. Smatram da će ekspanzija srpskog nacionalizma na Zapadnom Balkanu doprinijeti tome da se postotak Srba u Crnoj Gori poveća za nekoliko posto, te da u narednom periodu srpski političari u Crnoj Gori insistiraju na još većoj zastupljenosti, te prisnijim odnosom sa Srbijom.
Ulazak Crne Gore u NATO nije ugasio aspiracije Srbije prema Crnoj Gore, o čemu svjedoči kontinuirano miješanje u unutrašnje poslove Crne Gore od strane političkog vrha Srbije i SPC, koja je u konačnici uspjela od prethodne Vlade da dobije dugo traženi ‘Temeljni ugovor’. Za režim Aleksandra Vučića je bitno da na vlasti u Crnoj Gori budu njemu lojalni Srbi putem kojih bi mogao da provodi vanjskopolitičke ciljeve Srbije na području Crne Gore. U kontekstu brojnosti, što je više Srba u Crnoj Gori, to će biti veći pritisak Beograda na Podgoricu. Pošto ni Bošnjaci nisu izuzeti od velikosrpskih aspiracija, jasno je kako Bošnjaci podržavaju Crnogorce u svemu onome što doprinosi jačanju države Crne Gore i položaja svih građana u ovoj multietničkoj zemlji. Jedan od pardoksa crnogorske demokratije jeste da zbog manipuliranja tokom popisivačkog procesa, Bošnjaci se izjašnjavaju u čak nekoliko nelogičnih kolona.
Ipak, jasno je kako su ovogodišnji Popis stanovništva Bošnjaci Crne Gore dočekali dosta spremnije nego je to bio slučaj prethodnog puta. Naime, Bošnjačko vijeće Crne Gore tokom 2023. godine je održalo niz aktivnosti u smjeru suzbijanja negativnog utjecaja na Bošnjake, koji su kako smo već istakli u prošlosti svoje nacionalno opredjeljenje iskazivali u više nelogičnih i neutemeljenih kategorija. Svakako je u interesu Srbije da i Bošnjaka bude manje nego je to stvarni slučaj, a svakako glavni fokus u prethodnom periodu je bilo pridobijanje crnogorskog pravoslavnog stanovništva u smjeru izjašnjavanja kao Srbi.
U narednim danim očekuju se prvi rezultati Popisa koji je proveden krajem 2023. godine, a isti će ponuditi odgovore o tome, da li se i koliko se promijenila struktura stanovništva Crne Gore. Sigurno je da će jedino Ukrajinaca, Turaka i Rusa biti nešto više, jer u prethodnih pet godina navedeni narodi su se doseljavali u Crnu Goru, te u njoj trajno ostajali. Što se tiče ostalih brojki, posebno onih vezanih za broj tri najbrojnija naroda Crnogoraca, Srba i Bošnjaka, biće zanimljivo pratiti. Nadajmo se da Popis stanovništva, tačnije njegovi krajnji rezultati, neće u konačnici prouzrokovati novu političku krizu u Crnoj Gori, a kakvih je u posljednjih tri godine bilo, čak i previše.
Ekskluzivno PISjournal
