PISjournal- Treći krug američko-ruskih pregovora o ratu u Ukrajini održan je u petak u vojnoj bazi Elmendorf–Richardson u Anchorageu, Aljaska.
Ovaj sastanak privukao je pažnju svjetskih medija i javnog mnijenja jer su ga održali predsjednik Donald Trump iz SAD-a i predsjednik Vladimir Putin iz Rusije kao dva šefa država.
Trump i Putin, koji su tokom proteklih godina razgovarali telefonom o Ukrajini, konačno su održali sastanak licem u lice kako bi donijeli zaključke. Washington i Moskva, kao dva ključna aktera u ukrajinskoj krizi, nastoje stvoriti zajednički okvir za okončanje sukoba u napetoj, ali optimističnoj atmosferi. Nakon tri kratka kruga pregovora, lideri dviju zemalja su na press konferenciji opisali dijalog kao pozitivan i konstruktivan, te novinarima izložili teme o kojima su razgovarali, iako su detalji mogućeg dogovora ostali neotkriveni.
Putin je, govoreći o važnosti Aljaske, smatrao tu regiju dijelom zajedničke povijesti dviju zemalja i dodao da je Moskva ozbiljna u vezi s rješenjem ukrajinske krize. Putin je također izjavio da su odnosi između Moskve i Washingtona sada na najnižoj tački od Hladnog rata. Putin je izrazio zadovoljstvo što vidi Trumpa u dobrom zdravlju i naglasio da bi ovi pregovori mogli biti važan korak prema poboljšanju bilateralnih odnosa.
Trump je također najavio da „iako neka pitanja ostaju neriješena, značajan napredak je postignut tokom današnjih pregovora.“ On je rekao da su pregovori bili konstruktivni i plodni te da su postignuti dogovori u mnogim pitanjima. Predsjednik SAD-a je dodao da će uskoro kontaktirati NATO lidere i druge relevantne strane kako bi pratili napredak pregovora. Trump je također najavio dogovor o nastavku konzultacija sa svojim ruskim kolegom, dodajući da će njihov sljedeći sastanak uskoro biti održan u Moskvi.
Sastanak za diplomatske fotografije
Iako su ruski i američki lideri svoj sastanak opisali kao pozitivan i konstruktivan, američki mediji izvještavaju da je sastanak dvaju lidera završio bez dogovora o Ukrajini.
New York Times je izvijestio da, unatoč tome što je Trump ranije prijetio Putinu teškim posljedicama, uključujući ekonomske sankcije, ukoliko se protivi dogovoru o prekidu vatre, sastanak na Aljaski je završio bez ikakvog dogovora.
Fox News je izvijestio da je „atmosfera sastanka bila vrlo neuobičajena, nije se osjećalo dobro. Kao da je Putin samo govorio o svojim zahtjevima i otišao.“
Svjetska zajednica je očekivala da će samit na Aljasci riješiti krizu u Ukrajini, koja traje već četvrtu godinu, i biti korak prema globalnoj sigurnosti, no prema zapadnim medijima, u sastanku nije bilo mjesta za „mir“, a ono što su Trump i Putin predstavili medijima bila je samo ponovna upotreba prethodnih slogana i izjava.
Prema izjavama visokih dužnosnika Bijele kuće i glavnog tajnika NATO-a, odluka je trebala biti donesena na Aljaska samitu u vezi s okupiranim teritorijima Ukrajine, te je izgledalo da bi Zapad mogao ustupiti dio tih teritorija Rusiji u zamjenu za prekid vatre, no ni o tom pitanju nije postignut dogovor. U međuvremenu, Trump je prije sastanka s Putinom izjavio: „Ako napustim ovaj sastanak bez nekog oblika prekida vatre, neću biti sretan, a ako stvari ne budu išle dobro, možda se više nećemo sastajati.“
Unatoč nepostizanju dogovora, Trump je najavio drugi krug pregovora u Moskvi s istim samopouzdanjem kao uvijek. On očito pokušava povećati svoje šanse za osvajanje Nobelove nagrade za mir, tvrdeći da je igrao ulogu u prekidu vatre, te da je više zainteresiran za svoje osobne i političke interese nego za pravi mir u Europi. Više je zainteresiran za snimanje fotografija i nastupe u medijima s relevantnim stranim dužnosnicima. Njegov nedavni sastanak s Putinom nije bio iznimka, jer su pregovori završili bez opipljivih rezultata i fokusirali se samo na simbolički i propagandni aspekt, umjesto da pronađu rješenje za završetak rata u Ukrajini.
Važnost sastanka Putin-Trump
Sastanak na Aljasci bio je sedmi izravni susret između Trumpa i Putina, nakon posljednjeg sastanka između njih 2019. godine. Tokom Trumpova prvog mandata, od 2016. do 2020. godine, dvojica predsjednika susrela su se šest puta na različitim prigodama kako bi razgovarali o bilateralnim odnosima, kontroli naoružanja, iranskoj nuklearnoj pogodbi iz 2015. godine, te krizama u Siriji i Ukrajini. Ponovno su se sastali na Aljasci nakon šest godina.
Sastanci predsjednika Rusije i SAD-a od posebne su važnosti u razmatranju globalnih kriza, budući da su dvije zemlje među najvažnijim političkim, vojnim i ekonomskim silama svijeta. Mnoge međunarodne krize, od ratova i utrke u naoružanju do pitanja energije i klimatskih promjena, izravno ili neizravno utječu na politike Washingtona i Moskve te drugih svjetskih sila.
Trenutno, nakon što je Trump-Putin samit na Aljasci završio bez opipljivih rezultata, šanse za postizanje mirovnog dogovora za rat u Ukrajini ostaju male. Trump i Putin nisu javno najavili prekid vatre ili specifičan pregovarački proces, a Trumpovi nejasni nagovještaji o nastavku razgovora ne pomažu u rješavanju krize.
Službene analize i izjave također sugeriraju da duboke nesuglasice oko sudbine okupiranih teritorija, članstva Ukrajine u NATO-u i budućnosti ukrajinskog suvereniteta i dalje postoje. Rusi i dalje inzistiraju na kontroli nad okupiranim teritorijima Ukrajine, a ukrajinski lideri su ovu temu proglasili crvenom linijom, blokirajući put prema mogućem miru.
Odsutnost Zelenskog i nepovjerenje prema Washingtonu
Sastanak na Aljasci održan je dok je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ponovno bio odsutan sa američko-ruskog samita. Ova ponovljena odsutnost nije značajna samo simbolički, već i praktično. Naime, rasprava o ratu u Ukrajini bez prisutnosti jedne od glavnih zaraćenih strana dovodi u pitanje legitimnost i učinkovitost pregovora. Ukrajina, kao zemlja čija je teritorijalna cjelovitost i suverenitet ugrožen, ne može biti samo promatrač u dogovorima koji određuju njezinu sudbinu.
Odsutnost ukrajinskog predsjednika pokazuje da Washington i Moskva radije raspravljaju o općim aspektima mira ili barem prekida vatre u bilateralnoj atmosferi, bez miješanja Kijeva, što može učiniti ukrajinske lidere da se osjećaju izoliranim i potaknuti dodatno nepovjerenje prema Washingtonu. To je zato što odluke donesene o sudbini Ukrajine ne ovise o stvarnim interesima zemlje, već o interesima velikih sila.
Ukrajinci su usmjerili svoje oči i nade prema Aljaska samitu u nadi da će se možda riješiti ova ratna situacija, ali njegovi rezultati bili su poput hladne vode koja je prolivena preko njihovih ruku. Zelenski, koji je bio nezadovoljan rezultatima Aljaska samita, odgovorio je: „Putin je na ovom sastanku imao tri specifična cilja i, nažalost, ostvario ih je sve. Putin je samo trebao jednu fotografiju sa sastanka s Trumpom, ta fotografija bila je dovoljna da politički profitira.“ Zelenski je dodao: „Putin je želio izaći iz izolacije i dobiti međunarodnu legitimitet, a sastanak s američkim predsjednikom omogućio mu je ovu priliku. Putin je također mogao odgoditi uvođenje sankcija zahvaljujući ovom sastanku.“
Ukrajinci su također prikazali scene Trumpovog toplog dočeka Putina na društvenim mrežama i poslali su suzne glasovne poruke i tekstove puni bijesa i tuge.
Sky News je posvetio nekoliko minuta izvještaju o tužnim porukama koje su novinari primili od Ukrajinaca. Jedna tužna poruka glasila je: „Svijet je upravo otkrio značenje Trumpove diplomacije.“
Ljudi i lideri Ukrajine znaju da bilo koji bilateralni dogovor između Washingtona i Moskve može ugroziti njihove nacionalne interese i čak njihovu suverenost i teritorijalnu cjelovitost ako se postigne bez razmatranja njihovih stavova i zadovoljstva. Ovi strahovi pojačavaju nepovjerenje prema Washingtonu i sada mnogi ukrajinski političari i politički analitičari postaju oprezni i pesimistični prema pregovorima.
Ukrajinski lideri također su zabrinuti da će svaki mir između Moskve i Washingtona bez prisutnosti Kijeva oslabiti ukrajinsku diplomatsku poziciju i utjecaj u međunarodnim pregovorima. Ova situacija udvostručuje pritisak na vladu da brani nacionalne interese i komplicira put ka održivom dogovoru koji bi zadovoljio sve strane. To je glavni razlog zašto Ukrajinci sada svaki dogovor između Rusije i SAD-a posmatraju s nevjericom.
Sve u svemu, uz trenutnu političku atmosferu, odsutnost Ukrajine s pregovaračkog stola i nastavak rata, nema jasnog i pouzdano predvidivog izgleda za mirovni dogovor, a budućnost pregovora ovisi više o ishodima sljedećih sastanaka i sudjelovanju europskih i ukrajinskih strana.
Ekskluzivno PISjournal
