PisjournalIzrael, Britanija i Sjedinjene Države optužile su Iran da je napao tanker u vlasništvu japanske kompanije Mercer Street, kojim upravlja jedna izraelska kompanija, i to posredstvom drona uz obalu Omana u Indijskom okeanu, i da su u napadu ubijena dva člana posade (Britanac i Rumun). 

Saeid Khatib Zade, glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova, u odgovoru na reakcije britanskih i američkih ministara vanjskih poslova, kazao je: “Ako ove zemlje imaju dokument kojim potvrđuju svoje neutemeljene tvrdnje, moraju ga prezentirati.” Khatib Zade je “oštro osudio” izjave visokih britanskih i američkih dužnosnika, a zatim je upozorio da će Islamska Republika Iran “na svaku moguću avanturu odgovoriti bez oklijevanja, snažno i ozbiljno.”

Šta se krije iza dešavanja?

Izraelske, britanske i američke optužbe protiv Irana dolaze u vrijeme kada još uvijek nema nikakvog dokaza da je Iran umiješan u ovaj incident i uvid u ranije djelovanje ovih zemalja pokazuje da su u različitim slučajevima, poput slučaja Saddamovog oružja za masovno uništenje, te zemlje, iznoseći neutemeljene optužbe protiv Iraka, u konačnici slijedile druge ciljeve, što je dovelo do okupacije i pljačke iračkih podzemnih resursa.

Druga je činjenica da se posljednjih godina dogodilo na desetine sličnih incidenata s iranskim brodovima u međunarodnim vodama, naročito u Sredozemnom moru, gdje u većini slučajeva postoje dokazi o izravnoj umiješanosti Izraela u ove incidente.

Uprkos tome, međunarodna zajednica nikada nije iskazala ni najmanju reakciju na ove radnje; uz to može se spomenuti sabotaža na nuklearni centar Natanz u Iranu ili atentat na uglednog iranskog nuklearnog znanstvenika Mohsena Fakhrizadea prošle godine što predstavlja primjer sabotirajućih izraelskih djelovanja, i u principu Vijeće sigurnosti ne iskazuje nikakvu volju da preispita ova dešavanja.

Stoga su koordinirane radnje zapadnih zemalja u podizanju optužnice protiv Irana i podnošenju ovog slučaja Vijeću sigurnosti, prije nego izraz zabrinutosti zbog ugrožavanja slobode kretanja brodova, prije svega rezultat kompliciranog i višeslojnog scenarija koji ima za  cilj pojačati pritisak na Iran i staviti ga  pred izazov. Jedna od mogućnosti koja se može razmotriti vezano za ovo jeste da je ova radnja čin samonapada kontrolisanog od strane Izraela ili s njim povezanih skupina s ciljem iznuđivanja novca od Irana i nova izlika za konfiskovanje drugog dijela iranske imovine pod izlikom oštećenja broda.

Također, postoji mogućnost da ovaj korak ima za cilj slanje poruke straha Iranu i zastrašivanje Teherana da zauzme blaži kurs prema Zapadu i prihvati njihove nove uslove u nuklearnim pregovorima, te da Iran učini maksimalne ustupke.

U svakom slučaju, neprijateljstvo Irana sa Izraelom i Sjedinjenim Državama nije nešto što se može poreći, ali ono što je sigurno jeste da kada god je Iran poduzeo korake protiv Sjedinjenih Država, Izraela ili drugih zemalja poput Britanije, kategorično je to i saopćio i prihvatio odgovornost za njihovo poduzimanje. Priča o ovom brodu ni na koji način nije usporediva s dimenzijama iranskog raketnog napada na američku vojnu bazu Ein al-Assad u Iraku, koji se dogodio nakon atentata na generala Soleimanija, a Iran je explicite preuzeo odgovornost za ovu akciju. 

Dakle, koordinirana halabuka zapadnih vlada u ovom trenutku, prije nego što predstavlja zabrinutosti zbog prijetnje slobodnog kretanja na međunarodnim plovnim putevima, ima za cilj staviti pred izazov Iran i novu vladu da prihvate uslove zapadnih sila za obustavu njihovog nuklearnog programa, reguliranje raketne moći i  konačno ograničavanje regionalnog utjecaja Irana. 

IR Iran nije prihvatila nikakvo dodavanje pitanja koje bi bilo naslovljeno kao novi sporazum u bečkim pregovorima i zbog nepovjerenja zatražila je od Amerikanaca garancije da neće ponovo istupiti iz JCPOA-a i da će se pridržavati njegovih tačaka. I upravo ovo je dovelo pregovore u ćorsokak. 

Izrael, koji se od početka protivi pregovorima 5+1 sa Iranom, koristi ovu priliku i iznoseći optužbe nastoji izolirati Iran i loviti u mutnom.

Ekskluzivno Pisjournal

tanker Mercer Street

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime