Šta stoji iza globalnog pohoda Pakistana protiv islamofobije?-Premijer Imran Khan aktivan je u podizanju međunarodne svijesti o ozbiljnim posljedicama antimuslimanskog fanatizma.
Iako islamofobija kao fenomen postoji već jako dugo, od 11. rujna zabilježen je značajan porast antimuslimanskih osjećaja, potaknut porastom desničarskih rasističkih ideologija i intenziviranjem antiimigrantskih kampanja.
Iako je pandemija Covid-19 pružila plodno tlo za okupljanje međunarodne zajednice, čini se da je umjesto toga dodatno pojačala islamofobne osjećaje, o čemu svjedoči porast govora mržnje, zločina iz mržnje i kampanje blaćenja.
Od dolaska na vlast 2018. godine, pakistanski premijer Imran Khan aktivan je u podizanju međunarodne svijesti o ozbiljnim posljedicama porasta islamofobije.
Više od 96 posto ukupnog stanovništva Pakistana čine muslimani.Suzbijanje islamofobije sada je na čelu bilateralnih aktivnosti Islamabada.
Dokaz za to daje samo snimak protekle godine, s nedavnim angažmanima na visokom nivou u Egiptu, Iranu, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Turskoj koji se fokusiraju na način borbe protiv islamofobije.
Dva nedavna incidenta dodatno su potaknula ovaj nagon. Prošlog aprila, širom Pakistana izbili su masovni protesti zbog odbrane Francuske od objavljivanja karikatura poslanika Muhameda pod zastavom “slobodnog govora”. Sljedećeg mjeseca, Khan je pozvao Organizaciju islamske saradnje (OIC) da hitno radi na suzbijanju islamofobije.Druga pojava je smrtonosni napad u Kanadi ovog mjeseca na muslimansku porodicu. Khan je od tada glasniji nego ikad i poziva svjetske lidere da pomognu suzbiti širenje govora mržnje i islamofobije.
Istaknuo je potrebu za jedinstvom protiv lažne naracije, dok Pakistan zagovara rezoluciju protiv islamofobije na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
Globalni i lokalni uticaji
U junu 2019. Pakistan je pružio podršku UN-ovom akcionom planu za borbu protiv islamofobije i vjerskog fanatizma, ističući potrebu za pravnim alatima za rješavanje ovog fenomena.
Na zasjedanju OIC-a iste godine, Khan je pozvao na strategiju protiv islamofobije koja bi bila zakonski primjenjiva. Pakistanski premijer kritikovao je mišljenje da bilo koja religija treba biti povezana s terorizmom.
Iako se na islamofobiju često gleda u globalnom kontekstu, njena specifična veza s Kašmirom često se zanemaruje. U svom govoru u UN-u 2019. Khan je prvo naglasio utjecaj islamofobije na muslimane širom svijeta, a zatim je objasnio kako se indijska država koristi kao taktičko oružje ne samo za vođenje ultranacionalističke politike, već i za delegitimizaciju kašmirske borbe za slobodu povezujući ga s „islamskim terorizmom“.
Prošle godine, Khan se požalio da su povećane globalne tenzije tokom pandemije Covid-19 potaknule vjersku mržnju i nasilje. Više puta je govorio protiv govora mržnje putem interneta, tražeći u pismu prošlog oktobra izvršnom direktoru Facebooka Marku Zuckerbergu uklanjanje islamofobnog sadržaja.
Khan je također napisao pisma čelnicima muslimanskih zemalja, sugerirajući da bi se tekući problemi s islamofobijom u nemuslimanskim državama mogli pripisati nedostatku znanja u pogledu islamske vjere.
Na konferenciji Šangajske organizacije za saradnju prošlog novembra, Khan je ponovo naglasio potrebu za kolektivnom akcijom i izgradnjom mostova između vjera. Kasnije tog mjeseca, Pakistan je predstavio OIC-u rezoluciju kojom je 15. mart proglašen Međunarodnim danom borbe protiv islamofobije.
Tišina na kineskom frontu
Bilo je i kritika usmjerenih protiv Khana koji je, iako uporan u preuzimanju islamofobije na Zapadu, i dalje šutio kada su u pitanju optužbe protiv progona kineske vlade nad ujgurskim muslimanima.
Odgovor se uglavnom krije u Kinesko-pakistanskom ekonomskom koridoru (CPEC) – vodećem projektu vrijednom nekoliko milijardi. Projekt započet 2013. godine za Pakistan nije ništa drugo do životna plutača koja je pomogla da se zemlja održi na površini usred teških ekonomskih prepreka.
Štoviše, Kina je podržala Pakistan na svim političkim, multilateralnim forumima, što je najuočljivije na sastancima Ujedinjenih nacija i Operativne grupe za financijsku akciju (FATF).
Nedavno, kada je prepirka između Saudijske Arabije i Pakistana rezultirala opozivom zajma koji je dala Islamabadu, Kina je uskočila i pomogla u pružanju pomoći Pakistanu neposrednim finansiranjem.
Stoga bi uznemirivanje najbližeg saveznika miješanjem u ono što se s vremena na vrijeme nazivalo “unutrašnjom stvari” Kine bilo štetno za Pakistan.
U nedavnom intervjuu, Khan je to isto priznao kada je izjavio da bliske veze koje Pakistan dijeli sa Kinom zahtijeva da se o svim pitanjima između dvije zemlje razgovara iza zatvorenih vrata.
Rastuća frustracija
Nepotrebno je reći da je islamofobija postala ključni aspekt pakistanske vanjske politike. U pozadini poziva pakistanskog Ministarstva vanjskih poslova na suzbijanje nasilja tokom najnovije eskalacije između Izraela i Palestine, i uzimajući u obzir nedavni pakistanski geopolitički doseg širom Bliskog istoka, Islamabad je razvio relativno snažne temelje u pogledu izražavanja svojih mišljenja na multilateralnim forumima.
Važno je da se zauzimanjem snažnog stava protiv islamofobije, Islamabad nada da će nastaviti svoj narativ o teškoj situaciji ljudi Kašmira u indijskim okupiranim Džamuu i Kašmiru.
Naravno, vanjsku politiku bilo koje zemlje oblikuju i pitanja na domaćem frontu. Za Pakistan je izuzetno važno suprotstaviti se islamofobiji kako bi se riješile sve veće frustracije među pakistanskim stanovništvom zbog ovog sve većeg globalnog trenda.
Ako pakistanska vlada ne pokaže da poduzima konkretne korake ka suzbijanju ove pojave, mogla bi politički platiti visoku cijenu na domaćem terenu.
