PISjournal – Dva starija politička analitičara pozvala su administraciju Joea Bidena da razdvoji razgovore o oživljavanju nuklearnog sporazuma s Iranom (JCPOA) iz 2015. godine od sigurnosnih pitanja Bliskog istoka. Američki saveznici na Bliskom istoku već su preuzeli inicijativu o regionalnim pitanjima, napisala su dva analitičara u članku za Foreign Policy. analitičari
Insistiranje na paket aranžmanu moglo bi trajno omesti nuklearne pregovore, upozorili su prof. Vali Nasr sa Fakulteta naprednih međunarodnih studija Univerziteta John Hopkins i Hossein Mousavian, stručnjak za sigurnost Bliskog istoka i nuklearnu politiku na Univerzitetu Princeton.
Kolumnist Washington Posta Fareed Zakaria također je nedavno izrazio iznenađenje zbog toga što je Biden normalizirao Trumpovu vanjsku politiku u mnogim područjima, uključujući nuklearni sporazum iz 2015. godine.
Napori na revitalizaciji nuklearnog sporazuma, koji su odbačeni za vrijeme Trumpove administracije, počeli su u aprilu nakon što je Biden preuzeo dužnost predsjednika u Bijeloj kući. Do juna je održano šest rundi razgovora. Pregovori nisu urodili plodom jer su SAD oživljavanje nuklearnog sporazuma povezale s iranskom regionalnom politikom.
Nasr i Mousavian predložili su da bi SAD “trebale razdvojiti” nuklearni sporazum i regionalna pitanja i “odvojeno tražiti rješavanje regionalnog sukoba”.
Slijedi odlomak iz njihovog članka u časopisu Foreign Policy:
U posljednjih godinu dana Sjedinjene Države i Iran borili su se za oživljavanje nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, poznatog i kao Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (JCPOA). Uprkos napretku postignutom u nekoliko rundi razgovora u Beču, dvije vlade ostaju u zastoju, a sve je veća zabrinutost da vrijeme ističe.
Iran dolazi do zaključka da američka vlada odugovlači i da nije vjerovatno da će ukinuti ekonomske sankcije; stoga ne vide nikakav smisao ustrajavanja na obnovi JCPOA.
Jedan kamen spoticanja je kako se pozabaviti ulogom Irana u regiji. Sjedinjene Države i Iran moraju pronaći način da to učine bez prijetnje napretkom u ionako teškim nuklearnim pregovorima. Insistiranje na raspravi o regionalnim pitanjima – poput uloge Irana u Siriji i Iraku, njegove podrške Hezbollahu u Libanonu, okončanja rata u Jemenu i pomorske sigurnosti u regiji Perzijskog zaljeva – također predstavlja rizik od propasti napretka u diplomatskim naporima da se riješe neka od tih pitanja ako dođe do zastoja u nuklearnim pregovorima.
Trenutno neslaganja oko regionalnih pitanja usporavaju napredak u nuklearnim pregovorima, a neuspjeh u postizanju nuklearnog sporazuma pogoršat će regionalnu sigurnost.
Ako je Bidenova administracija odlučna u namjeri da izbjegne skupe sukobe na Bliskom istoku, tada bi trebala promijeniti pristup kako bi uklonila značajan kamen spoticanja s kojim se suočavaju nuklearni pregovori i pomogla regionalnoj sigurnosti u vrijeme kada Sjedinjene Države nastoje smanjiti vojne obaveze u regionu. Trebalo bi razdvojiti ta dva pitanja i zasebno tražiti rješavanje regionalnog sukoba.
Sjedinjene Države već neko vrijeme insistiraju na svom povratku u JCPOA, što ovisi o tome da Iran pristane pregovarati o svojoj regionalnoj politici. To nije bio njihov stav kada su nuklearni pregovori započeli 2011. godine. Tada je Iran bio otvoreniji za širi okvir pregovora, a SAD su insistirale na tome da se razgovori usko fokusiraju na nuklearno pitanje kako bi se brzo postigao dogovor. Stav SAD-a se promijenio nakon potpisivanja JCPOA i Obamina administracija se našla na udaru kritika zbog toga što nije zahtijevala da se ograniči iranska politika u Libanonu, Siriji, Iraku i Jemenu.
Kritičari nuklearnog sporazuma i američki regionalni saveznici brzo su okrivili sporazum jer su Iranu dali veće resurse i prostor za proširenje svog regionalnog uticaja. Bilo je oskudnih dokaza za ovu vezu, ali bez obzira na njenu vrijednost, kritika je postala očigledan nedostatak JCPOA koju Bidenova administracija mora ispraviti ako se želi vratiti sporazumu. Čini se da Washington misli da bi sve ispod toga bilo ustupak Teheranu.
Iran je odbacio optužbe da je izazvao agresivnu politiku nakon potpisivanja JCPOA i nije voljan razgovarati o pitanju koje nije bilo na stolu tokom nuklearnih pregovora. Fokus na regionalna pitanja vidi kao proizvod uspješnog lobiranja od strane svojih regionalnih rivala koji žele potkopati nuklearni sporazum. Ne pomaže ni to što Iran ima duboko nepovjerenje motivima Washingtona. Iranski vođa ajatollah Ali Hamnei nedavno je odbacio zahtjev Sjedinjenih Država vežući svoj povratak u JCPOA za buduće pregovore o regionalnim pitanjima, rekavši da Sjedinjene Države koriste to pitanje kako bi odgađale ponovno pridruživanje nuklearnom sporazumu. Iran, dodao je, neće prihvatiti miješanje stranaca kada su u pitanju njegovi interesi nacionalne sigurnosti.
Saveznici Sjedinjenih Država već su zaključili da Washington neće moći rješavati regionalnu ulogu Irana u kontekstu nuklearnih pregovora.
Iranski vladari brzo ukazuju na povijest inicijativa i kontakata sa Sjedinjenim Državama u vezi s regijom koja je pala. Iran je sarađivao sa Sjedinjenim Državama u istjerivanju Talibana iz Afganistana 2001. godine, a zatim u uspostavljanju novog poretka na konferenciji u Bonu, da bi skoro odmah bio imenovan za člana “osovine zla”.
Dvije godine kasnije, administracija Georgea W. Busha odbila je ponudu tadašnjeg iranskog predsjednika Mohammada Khatamija da razgovara o regionalnim pitanjima. Teheran vjeruje da Sjedinjene Države ne traže regionalnu sigurnost, već slabljenje Irana i promjenu režima. Nakon što su jednostrano napustili nuklearni sporazum iz 2015. godine, Sjedinjene Države su pod velikim pritiskom da prevladaju duboko nepovjerenje Teherana čak i prije nego što se vrate tom sporazumu.
Ipak, Teheran je shvatio da se napredak u nuklearnim pregovorima na kraju mora baviti regionalnom sigurnošću, samo ne kao dio JCPOA ili u pregovorima sa Sjedinjenim Državama. Iran želi pregovarati o regionalnim pitanjima direktno sa svojim komšijama. Iran je više puta pozivao na rješavanje regionalnih pitanja pod okriljem Ujedinjenih naroda i izravno je pozvao generalnog sekretara UN-a da pokrene proces. Tadašnji iranski predsjednik Hassan Rouhani također je iznio Hormušku mirovnu inicijativu 2019. godine, pozivajući zemlje Perzijskog zaljeva na sigurnosni dijalog; a tokom posljednjih mjeseci na vlasti započeo je sigurnosni dijalog sa Saudijskom Arabijom u Iraku.
Iran i Saudijska Arabija od tada su imali tri razgovora o prekidu vatre u Jemenu, okončanju napada dronovima na saudijske objekte i putu ka normalizaciji odnosa.
Obje strane su okarakterisale svoj dijalog kao produktivan.
Ti razgovori su postavili temelje za prošlomjesečnu konferenciju o regionalnoj sigurnosti u Bagdadu koja je okupila nekoliko šefova država i ministara vanjskih poslova. Na kraju konferencije, Iran i Saudijska Arabija najavili su da će se sastati za četvrtu rundu razgovora kasnije ovog mjeseca. Saudijskoj Arabiji će trebati američko ohrabrenje i obećanje o stalnoj vojnoj podršci, ali izravno učešće SAD-a nije potrebno za napredak razgovora.
Saveznici Sjedinjenih Država već su zaključili da Washington neće moći riješiti regionalnu ulogu Irana u kontekstu nuklearnih pregovora. To je razlog zašto su, za razliku od 2015. godine, američki saveznici počeli angažirati Iran i prije nego što su zaključeni nuklearni pregovori. Ono što traže je američka podrška njihovim vlastitim diplomatskim inicijativama i buduća jamstva za njihovu sigurnost.
analitičari analitičari analitičari analitičari analitičari analitičari analitičari analitičari analitičari analitičari analitičari analitičari
