PISjournal – Kada gledamo historiju međunarodnih odnosa, vidimo da se u slučaju regionalnih kriza gotov uvijek umiješaju velike sile koje koriste novonastale krize kako bi se obračunali sa svojim rivalima. Stav Kine
Rat u Gazi, ili bolje rečeno genocid nad Palestincima, prešao je svoje granice i došao je do Crvenog mora. Crveno more je ovih dana postalo područje potkusurivanja istočnih i zapadnih sila koje žele poboljšati svoju poziciju na svjetskoj političkoj sceni.
Takav je slučaj s Kinom.
Kina je jedna od svjetskih sila u usponu koja je pokušala da se nosi sa krizom u zapadnoj Aziji drugačije nego Zapad. Stav Kine o ratu u Gazi je drugačiji. Dok su SAD i Evropa odmah nakon početka rata u Gazi izjavile čvrstu podršku izraelskom genocidu i ubijanje Palestinaca smatrale legitimnim i samoodbranom, Kina je zauzela drugačiji stav. Od početka, pristup Kine ratu bio je konzervativan.
Na trećem samitu Pojas i put, kineski predsjednik Xi Jinping ponovio je dugogodišnju podršku svoje zemlje rješenju o dvije države i pozvao na stvaranje humanitarnog koridora za isporuku pomoći u Gazu. Kina je odbila da opiše Hamasovu operaciju Oluja Al-Aksa kao teroristički napad, što je izazvalo bijes izraelskih zvaničnika. Također, Kina je izraelsko bombardovanje Gaze nazvala “genocidom” i kršenjem međunarodnih zakona.
Azijski zmaj se također predstavio kao mirotvorac i pozvao na prekid vatre i uspostavljanje palestinske države, te zatražio održavanje međunarodne mirovne konferencije kako bi se palestinsko pitanje riješilo što je prije moguće. Mnoge zemlje na jugu simpatiziraju Palestinu, pa je poziv na mirovnu konferenciju prilika koju Kina može iskoristiti da izgradi bolje mjesto za sebe.
Kinesko protivljenje američkim napadima na Irak i Siriju
Pristup Pekinga palestinskom pitanju je u potpunoj suprotnosti s pristupom Washingtona, koji ne samo da je jedan od vatrenih pristalica izraelskog režima od njegovog uspostavljanja već podržava Tel Aviv sa milijardama vojne pomoći,a pred međunarodnom zajednicom ga brani od svih napada ostalih članica pa čak ulaže i veta na donesene odluke koje su protiv Izraela.
Sada je jasno da Kina nastoji zacrtati put koji je drugačiji od SAD-a i njegovih saveznika i njegove bezuvjetne podrške izraelskom režimu. Kinezi smatraju da su tenzije u zapadnoj Aziji uzrokovane pogrešnom politikom Amerikanaca, koja je region dovela do krize i nestabilnosti u proteklim decenijama. Zbog toga su posljednjih nedjelja zauzeli oštre stavove protiv američkih avantura u regionu.
Nakon nedavnih zračnih napada na Siriju i Irak, Kina je osudila američko bombardiranje. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin rekao je da se Peking protivi svim radnjama koje krše povelju UN-a i narušavaju teritorijalni suverenitet i sigurnost nacija. On je situaciju u zapadnoj Aziji opisao kao zapaljivu, dodajući da Kina poziva sve strane da se posvete međunarodnim zakonima i pokažu volju za prekidom vatre.
Kineski izaslanik u UN Zhang Jun na sastanku Vijeća sigurnosti rekao je da međunarodna zajednica treba da osudi američke vojne akcije u Iraku i Siriji. On je američke napade opisao kao grubo kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta dviju zemalja, dodajući da SAD ne traže mir, već traže širenje sukoba u regionu.
Kineska strategija u Crvenom moru
Osim toga, protivljenje Kine američkoj politici u razvoju događaja u Crvenom moru je kristalno jasno. Unatoč činjenici da su SAD pokušale da operacije Ansarullaha protiv izraelskih interesa u Crvenom moru nazovu prijetnjom međunarodnoj plovidbi i uključe druge zemlje u svoju pomorsku koaliciju, Kina je, svjesna pravih ciljeva Washingtona, odbila da se uključi u igru svog zapadnog rivala.
Kina je, zajedno s Rusijom, bila suzdržana u Vijeću sigurnosti pri glasanju o rezoluciji kojom se osuđuju Ansarullahove raketne operacije, a predstavnik Kine u Vijeću sigurnosti je, obrazlažući ovu uzdržanost, rekao da ova rezolucija ne uzima u obzir zapažanja Pekinga, Moskve i drugih zemalja pa je stoga dao prećutni legitimitet pomorskoj koaliciji koju predvode SAD.
Kina je na početku mislila da će rezolucija pomoći da se uspostavi mir u Crvenom moru, ali je s početkom američko-britanskog bombardiranja Jemena pozvala na zaustavljanje agresije.
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova rekao je na brifingu za novinare da “Kina poziva na zaustavljanje napada na komercijalne brodove i traži od svih relevantnih strana da se suzdrže od raspirivanja vatre u regiji i da osiguraju sigurnost plovidbe u Crvenom moru.”
Važno je napomenuti da je Kina odbila da okrivi ili čak imenuje bilo koju grupu koja stoji iza napada, što ukazuje da Peking ne krivi Ansarullah za krizu u Crvenom moru. Wenbin je to implicitno potvrdio i rekao: “Napetost u Crvenom moru je rezultat širenja rata u Gazi.”
Prioritet za Kinu jeste okončanje rata u Gazi kako sukobi u tom regionu ne bi izmakli kontroli.Jer je i sada situacija dovoljno teška i dovedena na ivicu propasti i onoga što neki eksperti nazivaju Trećim svjetskim ratom.
Kineski zvaničnici su shvatili da su Ansarullahovi napadi u Crvenom moru rezultat pogrešne politike SAD-a i izraelskog režima koji umjesto da smanje tenzije, udaraju u bubnjeve rata u regionu. Lideri Sane su u više navrata tvrdili da su njihove operacije usmjerene samo protiv izraelskih brodova i njihovih zapadnih saveznika, te da nema prijetnje drugim zemljama, te su naglasili da će, ako se rat u Gazi završi i oni zaustaviti svoje napade na brodove .Ali,Sjedinjene Države su,umjesto da smire Tel Aviv,okrenule svoje cijevi na Crveno more i počele bombardovati Jemen.
Iako Kina održava svoje pomorsko prisustvo u regiji kako bi održala mir i borila se protiv piraterije, nije pokazala volju da djeluje kao glavni zaštitnik regionalne sigurnosti. Iako je Peking izgradio svoju jedinu prekomorsku bazu u Džibutiju u blizini tjesnaca Bab-el-Mandeb, on ne nastoji preuzeti tradicionalnu ulogu SAD-a kao superiorne vojne sile i zaštitnika sigurnosti u Crvenom moru. Zbog toga ne učestvuje u pomorskom savezu Washingtona.
Kineski generalni odgovori na krizu u Crvenom moru do sada su bili ograničeni na pozive da se prekinu napadi na komercijalne brodove i prikrivene kritike vojnih operacija koje predvode SAD protiv Ansarullaha.
Analitičari se slažu da nevoljkost Pekinga da se pozabavi krizom na Crvenom moru odražava geopolitičke proračune Pekinga.
Mordechai Chaziza, predavač i stručnjak za odnose Kine i Bliskog istoka na Ashkelon Academic College, rekao je za CNN da „Kina nema interesa da se pridruži zapadnoj koaliciji koju predvode SAD jer bi takva akcija ojačala poziciju SAD-a kao regionalnog hegemona i oslabila kinesku poziciju u regionu.Koalicija predvođena SAD-om i Velikom Britanijom obavlja težak posao, dok Kina stoji postrani i gleda. To je loše po nju. Regionalni lideri vjerovatno vide Kinu kao tigra od papira.”
Politički i diplomatski, Kina održava uravnotežene odnose sa svim stranama u Jemenu i slijedi politiku nemiješanja i neutralnosti u stvari država, a fokus joj je na partnerstvu uz izbjegavanje sigurnosnih obaveza, do te mjere da uprkos američkim zahtjevima Kini da izvrši pritisak na Iran da smanji tenzije u Crvenom moru, Peking je to odbio.
U proteklih nekoliko mjeseci, SAD su se potpuno izolovale u UN i drugim međunarodnim institucijama zbog svoje politike prema izraelsko-palestinskom sukobu, a ovo je prilika za Peking da poboljša svoj globalni položaj i ojača svoje uporište u zapadnoj Aziji.
Upravo je to bitno za kinesku strategiju,američka izolovanost pred svijetom i njihovo licemjerstvo kada je u pitanju Gaza.
Crveno more ključno za kinesku ekonomsku strategiju
Kineski interesi i aktivnosti u Crvenom moru odražavaju se u ekonomskim interakcijama zemlje. Peking postavlja ekonomsko partnerstvo, zajedno sa svojom politikom neintervenisanja, kao glavni put za sticanje prijatelja i uticaja u Crvenom moru. Ključni interesi Kine počivaju na podršci poslovanju i osiguravanju stabilnog protoka trgovine i energetskih resursa, ekonomskih investicija u regiji i izgradnji odnosa kroz regionalne multilateralne mehanizme predvođene Kinom.
Kroz brzo širenje svojih ekonomskih, diplomatskih i vojnih aktivnosti u regionu, Peking je postao glavni igrač na Crvenom moru u protekle dvije decenije, a ovaj angažman, posebno kroz inicijativu Pojas i put (BRI), obezbijedio je infrastrukturu i ekonomsku mogućnosti i profita za region koji mogu koristiti zemljama Crvenog mora pod određenim uslovima.
Iako sama Kina osjeti štetu od tenzija u Crvenom moru koje prijete međunarodnoj plovidbi, iz specifične perspektive, sukob između Ansarullaha i SAD igra na ruku Kinezima. U septembru 2023. SAD su, zajedno s Indijom i arapskim zemljama, predstavile trgovinski put Indija-Bliski istok-Evropa kao rival kineskom BRI-u, ali s početkom rata u Gazi, projekat je ostao nedovršen.
Washington vidi kontrolu nad Crvenim morem kao poseban strateški cilj, jer se mnogi kineski proizvodi isporučuju ovim pomorskim koridorom u Evropu i Sjevernu Afriku, ali ovo američko ratno huškanje košta Washington više nego Peking.
Indija, kao rival Kini koja se više fokusirala na ovaj projekat, sada je razočarana implementacijom plana Washingtona, i posjetom indijskog ministra vanjskih poslova Iranu radi razvoja ekonomskih odnosa, kao i predstojećom posjetom poslovnih zvaničnika iz New Delhija u Teheran u martu ove godine radi razvoja infrastrukture i ulaganja u iransku luku Chabahar također ukazuje na činjenicu da Indijci pokušavaju dati prednost alternativnim koridorima. Stoga je neuspjeh američkog plana ide u korist Kini i njenim infrastrukturnim planovima.
U mirovnom sporazumu između Irana i Saudijske Arabije Kina je pokazala da može rješavati regionalne krize kao mirovni posrednik, a u palestinskom sukobu je izrazila spremnost da posreduje između dvije strane u pronalaženju trajnog rješenja. Kineski čelnici smatraju da je palestinska kriza kao najduža globalna kriza u posljednjih sedam decenija zbog destruktivne uloge SAD-a koje ne samo da nisu uspjele stvoriti mir i stabilnost na okupiranim teritorijama, negu upravo suprotno, svojim podržavanjem izraelskog režima uspjele su stvoriti još veće tenzije.
Sa stanovišta Pekinga, ono što se dešava u Gazi rezultat je decenija izraelskih zločina nad nedužnom palestinskom nacijom, a akcije grupa Otpora da oslobode okupirane zemlje nisu čin terorizma, već samoodbrana. Iako Ansarullahove operacije uzrokuju poremećaje u pomorskoj trgovini u Crvenom moru, Kina shvaća da one nisu bez logične osnove jer SAD nisu izabrale mudar način da riješe problem, već način koji samo pogoršava stvari.
Ekskluzivno PISjournal
