Ayaz Museyibov Azerbejdžana
Autor je savjetnik izvršnog direktora u azerbejdžanskom Centru za analizu ekonomskih reformi i komunikacija.
PISjournal – Nedavna posjeta azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Aliyeva Turskoj i susret sa predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom 10. juna u glavnom gradu Ankari ima veliki značaj usred trenutne globalne krize.
Saradnja i partnerstvo između Azerbejdžana i Turske imaju potencijal da pozitivno utiču na rješavanje tekućih sukoba širom svijeta.
Prvo, Turska je izgradila imidž u Evroaziji u posljednjih 20 godina kao veliki regionalni i međunarodni akter. Azerbejdžan je posljednjih godina postao nova regionalna sila, posebno nakon što je povratio svoj teritorijalni integritet,postao predsjedavajuća zemlja u Pokretu nesvrstanih (NAM),dobio mjesto u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UNSC) i uspješno realizovao niz međunarodnih megaprojekata.
Dvojica lidera ponovo su istakli plodonosne savezničke, bratske i prijateljske odnose između Turske i Azerbejdžana. Na sastanku je razgovarano o proširenju saradnje u oblasti energetike, transporta, trgovine, privrede, odbrane i vojne industrije. Značaj rasta srednjeg koridora i proširenje željezničke pruge Baku-Tbilisi-Kars je posebno bio u fokusu.
S druge strane, međusobne posjete i komunikacija između dvije bratske zemlje odvijaju se na različitim nivoima. Na primjer, u nedavnom telefonskom razgovoru, ministri vanjskih poslova razgovarali su o pitanjima regionalnog i bilateralnog saveza. Zato što je jačanje odnosa između Azerbejdžana i Turske od vitalnog značaja ne samo za ove dvije zemlje, već i za regionalni mir, stabilnost i saradnju.
Svakako, rastući odnosi dvije zemlje imaju važne moralne, međunarodne, ekonomske i političke implikacije. Političke veze između Turske i Azerbejdžana razvile su se u strateški savez tokom prethodnih 25 godina. Kao potvrda tome je poslužila i zajednička deklaracija o formiranju Vijeća za stratešku saradnju na visokom nivou (HLSCC), koja je potpisana 15. septembra 2010. godine u Istanbulu. Česte sjednice HLSCC-a su ojačale i proširile odnose između dva naroda u svim oblastima. Pored toga, trilateralna saradnja Azerbejdžana i Turske sa Gruzijom, Pakistanom, Turkmenistanom i drugim zemljama doprinijela je regionalnoj stabilnosti i razvoju. Potpisivanje Deklaracije u Šuši 15. juna 2021. označilo je novu fazu u odnosima između dvije zemlje, formalizirajući početak ere strateškog saveza.
Pioniri u regionalnoj i globalnoj saradnji
Turska i Azerbejdžan su glavni igrači u važnim međunarodnim političkim i ekonomskim inicijativama. Postigli su uspješne rezultate kroz svoje koordinisane napore i recipročno pomaganje u međunarodnim i regionalnim organizacijama kao što su UN, Organizacija za ekonomsku saradnju (ECO), Organizacija islamske saradnje (OIC) i Organizacija turkijskih država (OTS).Dobri i jaki odnosi Turske i Azerbejdžana su od suštinskog značaja za sve turkijske države. Kolaborativni megaprojekti kao što su Transanadolijski gasovod (TANAP), Transjadranski gasovod (TAP) i željeznice Baku-Tbilisi-Kars, Baku-Tbilisi-Erzurum i Baku-Tbilisi-Ceyhan ne služe samo Turskoj i Azerbejdžanu već će uključiti i nekoliko regionalnih i globalnih sudionika. Brojne značajne regionalne inicijative omogućene su aktivnim učešćem Azerbejdžana u transregionalnim infrastrukturnim projektima i regionalnom ekonomskom saradnjom u sredini Evroazije.
Istovremeno, ekonomski odnos između dvije zemlje se uspješno širi, s ciljem dostizanja trgovačkog prometa od 15 milijardi dolara (485,50 milijardi turskih lira). Postizanje ove prekretnice je glavni cilj i predstavlja značajan napredak u bilateralnim odnosima između dva naroda. Ovaj cilj naglašava posvećenost produbljivanju ekonomskih veza i podsticanju međusobnog rasta i saradnje. Preko 20 turskih preduzeća radi na oko 50 projekata vrijednih oko 4 milijarde dolara i intenzivno su uključeni u velike radove na rehabilitaciji oslobođenih teritorija Azerbejdžana. Azerbejdžanski preduzetnici koji ulažu u Tursku vode i po broju firmi i po obimu investicija među zemljama Centralne Azije i Kavkaza.
Značajno je da je Rafinerija STAR SOCAR Türkiye rangirana na trećem mjestu po ukupnoj vrijednosti izvoza proizvoda u Tursku i na prvom u kategoriji “hemikalije i proizvodi” na listi šampiona izvoza za 2023. godinu. Osim toga, nedavno su različite ugovore koji se odnose na nabavku, tranzit i transport prirodnog gasa potpisali turska državna kompanija za naftovode (BOTAŞ) i Državna naftna kompanija Republike Azerbejdžan (SOCAR) prema sporazumu o saradnji u polju prirodnog gasa, koje su dvije zemlje potpisale 14. maja. Sporazumi uključuju odredbe da SOCAR snabdijeva prirodnim gasom Tursku, isporučuje azerbejdžanski gas na bugarsko tržište preko turske teritorije, sarađuje na snabdijevanju Nahčivana gasom i transportuje turkmenski gas do Turske preko Azerbejdžana i trećih zemalja. Time je otvorena nova stranica u oblasti saradnje u energetskom transportu između dvije zemlje koja obuhvata različite interese zainteresovanih strana sa evropskih i azijskih tržišta.
Stoga, Azerbejdžan i Turska imaju čvrsto i strateško partnerstvo koje je posebno ključno u vrijeme svjetskih kriza. Kombinirana strategija između dvije nacije i inicijative za saradnju naglašavaju njihovu važnu ulogu u globalnim političkim i ekonomskim arenama. Čvrsto savezništvo dvije zemlje naglašeno je njihovom međusobnom podrškom u teškim vremenima.Zbog toga je ova posjeta važnija u ovim vremenima globalne krize. Konkretno, odlučan i dosljedan stav obje zemlje u rješavanju sukoba na Bliskom istoku i u evroazijskom regionu, donijelo im je posebno i duboko poštovanje na međunarodnom nivou u proteklom periodu.
Osim toga, kao što je već spomenuto, realizacija brojnih megastrateških regionalnih i globalnih projekata pod rukovodstvom obje zemlje, ojačala je pozitivna očekivanja zemalja iz regiona prema tursko-azerbejdžanskoj saradnji. Stoga je ova posjeta potvrdila da Turska i Azerbejdžan jačaju svoj strateški napredak u okviru OTS-a, razvijajući velike projekte poput Južnog plinskog koridora i Srednjeg koridora, jačajući svoje ekonomske veze i učvršćujući svoju poziciju jedne od dominantnih sila u regionalnoj politici. Svakako, nova politička i ekonomska agenda koja služi regionalnom razvoju je osmišljena pod vođstvom obje zemlje,na obostrano zadovoljstvo.
