PISjournalDok se očekivalo da će ruska specijalna operacija u Ukrajini probiti led između Turske i NATO-a, čini se da je novi turski zahtjev za ruskim sistemima protivvazdušne odbrane S-400 pokvario sva očekivanja.

Nedavno je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan tokom telefonskog razgovora sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom rekao da je potražnja za više ovih sistema i dalje prisutna. Istu izjavu je nekoliko dana ranije dao Ismail Demir, šef turske odbrambene industrije.

Takav pristup razbija optimizam oko ponovnog povezivanja Turske i Zapada, ukazujući da, uprkos svoj saradnji sa Zapadom koji je antiruski, Ankara slijedi sopstvenu strategiju i interese.

Zašto Erdogan pokušava da dobije drugu seriju S-400 iako je to jako osjetljivo pitanje danas?
Ukrajinska kriza i način na koji se Zapad nosi s njom nosi mnoge lekcije za turske zvaničnike u njihovoj analizi budućnosti njihovog savezništva sa Zapadom. Očigledno su vidjeli kako je Zapad napustio Ukrajinu u trenutku kada je krenula ruska vojna akcija. Turska je također uočila neefikasnost ukrajinskog proturaketnog odbrambenog sistema u odnosu na ruske napade, vjerujući da će u slučaju sigurnosne prijetnje toj zemlji, zapadnjaci reagovati daleko pasivnije nego što su to učinili u podršci Ukrajini.

Erdogan smatra da bi se prema muslimanskoj Turskoj odnosili još katastrofalnije sada kada je vidio kako su se zapadne zemlje odnosile prema kršćanskoj Ukrajini. Frustriran Zapadom i izvlačeći pouku iz sudbine Kijeva, Erdogan nastoji da ojača odbrambene kapacitete drugom kupovinom sistema S-400.

Štaviše, moderniziranje zračnih snaga kako bi se održala ravnoteža u odnosu snaga sa susjedima je još jedan primjer turske frustracije Zapadom. Posljednjih godina Amerikanci i Evropljani su prodajom grčkih borbenih aviona F-16 Block 70 i 80, Dassault Rafale i raketa vazduh-vazduh Meteor dali Turskoj razloge za zabrinutost zbog narušenog balansa. Kao reakcija na prodaju, čelnici Ankare su zatražili borbene avione F-16 Block 70 i 80 i moderniziranje svojih aviona Block 70, ali su naišli na negativan odgovor Amerikanaca. Ishod je bio pokušaj nabavke ruskih stelt aviona SU-57. Uopšteno govoreći, nepovjerenje između Zapada i Ankare je značajno poraslo, motivirajući zemlju da osmisli nezavisne programe vojnog poboljšanja.

Protivljenje NATO-a interakciji sa Turskom je još jedan razlog da turski lider naruči drugu seriju sistema S-400. Od prvih dana ruske vojne operacije u Ukrajini, zapadni i ukrajinski lideri pozvali su tursku vladu da ograniči pristup ruskoj mornarici u Crnom moru, na što je nekoliko dana kasnije Ankara dobila potvrdan odgovor. Turska vlada je krajem februara objavila da je zabranila ruskim ratnim brodovima pristup Crnom moru kroz moreuz Bosfor i Dardanele.

Iako je odluka naišla na skepticizam, a mnogi posmatrači su je nazvali kršenjem Montreuxove konvencije, koja se odnosi na Bosfor i Dardanele, taj potez je izazvao bijes Putina. Iako je Erdogan nastavio da pokušava da uspostavi ravnotežu između Rusije i Ukrajine u kontekstu rata kroz tripartitni sastanak u Istanbulu, svi dokazi sugerišu da je inicijativa bila nedovoljna da obuzda gnjev Moskve.

Zapravo,antiruski potezi koje je Turska povukla u ukrajinskoj krizi pojačale su mogućnost odmazde Moskve protiv Ankare kada Rusija bude oslobođena pritisaka na svojim istočnim granicama.

U strahu od moguće ruske osvete, Erdogan je brzo umirio Putina. Nedavno je dva puta razgovarao sa svojim ruskim kolegom. On je 26. aprila izrazio ozbiljnu volju da se riješi kriza između Rusije i Ukrajine a 29. aprila najavio je kupovinu S-400. Čak je predložio praktične korake Ankare za okončanje rata posredovanjem.

Generalno, Erdogan i članovi vladajuće Partije pravde i razvoja ozbiljno su zabrinuti da bi se popuštanjem ukrajinske krize Moskva upustila u osvetu Ankari u Siriji i drugim područjima u regiji.

Ekskluzivno PISjournal

Prethodni članakKako se danas gleda na ličnost Josipa Broza Tita?
Naredni članakVeličanje ukrajinskog i satanizacija palestinskog otpora

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime