Kako sviće peta godišnjica intervencije koalicije Saudijske Arabije i Emirata, izgledi za mir su dalji više nego ikada ranije
Bethan McKernan
Aisha al-Temmimi (dvadesetjednogodišnjakinja) nikad se nije prilagodila prašini i vrućini jemenskog pustinjskog grada Mariba. Njena porodica je iz bujnog zelenog planinskog kraja Hadžah na sjeveru zemlje, koji je bila primorana napustiti nakon što su borbe između Houthisa (koje podržava Iran) i vladinih snaga stigle u njihovo selo prije dvije godine.
Marib, ionako bogat zalihama nafte i gasa, naglo se razvio nakon izbijanja rata u Jemenu,i postao mjesto gdje su oni koji su raseljeni usljed nasilja diljem zemlje pronašli relativnu sigurnost. Međutim, čak se i Maribova stabilnost pokazala krhkom nakon novih žestokih bitaka na sjeveru i zapadu grada.
„Mislili smo da ćemo ovdje biti sigurniji“, rekla je al-Temmimi. „Ponekad se bore samo zbog same borbe.“
Početkom ove godine, specijalni izaslanik UN-a u Jemenu, Martin Griffiths, pohvalio je zaraćene strane ove zemlje što su se u velikoj mjeri pridržavale sporazuma o deeskalaciji iz 2018. godine: polagane su nade da bi mjeseci relativne tišine mogli dovesti do značajnijih razgovora. Samo dva mjeseca kasnije, kako sviće peta godišnjica intervencije koalicije Saudijske Arabije i Emirata, izgledi za mir su dalji više nego ikada ranije.
Građanski rat u Jemenu eskalirao je 26. marta 2015. godine nakon što je predsjednik Abd Rabbu Mansour Hadi pobjegao u susjednu Saudijsku Arabiju i koalicija od 20 arapskih država intervenirala u pokušaju da protjera Houthise (koji imaju podršku Irana) iz glavnog grada Sane.
Od tada je sukob prerastao u najgoru humanitarnu krizu na svijetu, usmrtivši oko 100.000 ljudi, a 80% stanovništva – oko 24 miliona ljudi – da bi preživjelo ovisilo je o tuđoj pomoći.
Obje strane optuživane su za nasumične napade na civilne mete, ali prema podacima koje je iznio Yemen Data Project, najmanje 30% od više od 20.000 koalicionih bombaških napada pogodilo je civilnu infrastrukturu.
Koalicija, koju podržavaju Velika Britanija, SAD i druge zapadne države, također je nametnula blokadu teritorije Houthija koja je gurnula na rub gladi oko polovine ukupnog civilnog stanovništva i dovela do epidemije kolere i difterije. Jemen se sada suočava s potencijalno razornom novom krizom nasuprot pandemiji Covid-19.
Posljednja serija nasilja izbila je nakon što su Hadijeve snage pokušale napredovati autoputem od Mariba do Sane, glavnog grada pobunjenika, ali pokušaj je imao suprotan efekat nakon što su Houthi odgovorili kontranapadima na nekoliko frontova, uspijevajući zauzeti al-Hazm, glavni grad pokrajine al-Jawf, ranije ovog mjeseca.
Teške borbe u al-Jawfu, koji se nalazi sjeverno od Mariba, nagnale su najmanje 1.750 porodica u bijeg, preplavljujući lokalne agencije za pomoć koje već rade u kampovima za raseljavanje na periferiji grada Mariba, gdje je oko 70.000 ljudi sada potrebna svakodnevna pomoć.
Ukupno 35 civila, uključujući 19 djece, ubijeno je u februaru, zračnim napadima koalicije na al-Jawfu u jednom danu. U jednom od dosad najkrvavijih napada u toku rata, 116 vojnika odanih prognanom predsjedniku Hadiju, poginulo je u raketnom napadu na džamiju u vojnom logoru Marib, za koji je okrivljen Houthis.
Oni koji se bore i stradaju u posljednjem nasilju su Jemenci, a novi savezi koji se trenutno formiraju između lokalnih plemena i Houthisa prebacuju lokalnu ravnotežu snaga još više u korist pobunjenika. Ipak, poništenje trogodišnjeg prekida vatre na tom području i posljedične nove smetnje mirovnom procesu odražavaju stalno razmimoilaženje interesa saudijskih i emiratskih elemenata koalicije.
Nakon pada al-Hazma u ruke Houthis-a, Mohammed Jumeh, stalni predstavnik Jemena za Unesco, napisao je twit da je gubitak rezultat „izdaje“ koja je „odražavala interese i sporedne bitke političkih i vojnih lidera izvan zemlje“.
Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija već se takmiče za kontrolu na jugu Jemena, gdje UAE podržavaju separatistički pokret koji kaže da želi obnoviti nezavisnost Južnog Jemena.
Saudijci se suočavaju sa svojim ograničenim vojnim mogućnostima i finansijskom pritisku sukoba, bivajući angažirani u pregovorima s Houthisima iza kulisa (koje je omogućio Oman), posljednjih nekoliko mjeseci, jasno ističući činjenicu da su Houthi nakon pet godina rata jači nego ikad.
Umjesto toga, vjeruje se da su stanovnici Emirata, koji podržavaju novog šefa Jemena, potporučnika Sagera bin Aziza, zagovarali ofanzivu, kako bi suzbili ambicije klijenata koje podržava Saudijska Arabija, poput Islalove stranke, bloka povezanog sa Muslimanskim bratstvom jemenske vlade, koja je jaka u Maribu.
„U ovom trenutku nije tajna da se u Jemenu Saudijska Arabija brine samo o osiguravanju svojih granica i distanciranju Ansara Allaha [Houthis] od Irana“, rekao je Abdulghani al-Iryani, analitičar iz misije Sana’s Center.
„Ono što se podcjenjuje je koliko je visok nivo antagonizma između Rijada i Abu Dabija, posebno kada je u pitanju podrška Islahu. Lični odnos između (saudijskog prestolonasljednika) Mohammada bin Salmana i (vladara Abu Dabija) Mohammeda bin Zayeda je ono što održava vezu. Da je to prepušteno institucionalnim kanalima, koalicija bi se raspala.“
S otkazivanjem sveučilišnih predavanja zahvaljujući nadolazećoj prijetnji koronavirusom, al-Temmimi kaže da je imala dovoljno vremena za razmišljanje o nedavnim sukobima i o tome šta oni znače za budućnost Jemena.
„Ako Houthi i Saudijci razgovaraju, pomislili biste da se možemo vratiti mirovnim pregovorima“, rekla je. „Umjesto toga, mi se borimo više. Ostatak svijeta raspravlja o ratu a ono što obični Jemenci žele, izgleda da više nije važno.“
