Saeid Abedpour
Suština pokreta Hamas- Posljednjih dana, a nakon tenzija na relaciji Izrael-Hamas, razmatrale su se hipoteze o suštini ovoga pokreta. Neki smatraju da je Hamas izraelska tvorevina, a neki da Hamas djeluje na kursu izraelskih interesa. Jedna od kritika odnosi se na metod Hamasove borbe sa Izraelom koja se uvijek olončava ubijanjem civila. Uprkos svim kritikama treba razmotriti slijedeće: da li je ova organizacija tvorevina Izraela i da li djeluje u interesu ove zemlje, ili se radi o spontanom palestinskom pokretu?
Hamas je skraćenica od naziva Islamski pokret otpora. Ovaj naziv objavljen je sedmicu nakon Intifade 14. decembra 1987 na okupiranoj teritoriji. Hamas je organizacija koja je izrasla iz ‘Muslimanske braće’ pod rukovodstvom šejha Jasina. Saopćenje o osnivanju Hamasa iz augusta 1988 akcenat stavlja na borbu za slobodu Palestinaca. Svi stavovi ove organizacije su suštinski stavovi ‘Braće’. Hamas smatra da je jedini put rješenja palestinskog pitanja nestanak izraelske države i namjesto nje uspostava jedne islamske države. Hamas osuđuje svaki vid mira s Izraelom u smislu njegova priznavanja. Oslobađanje Palestine iz okupatorskih ruku je jedini put rješenja palestinskog pitanja i povratak mirnodopskom životu Jevreja, kršćana i muslimana na ovome teritoriju.
Formiranje Hamasa odvijalo se u nekoliko etapa. U prvoj fetapi Hamas je prvi put osnovan kao humanitarna organizacija 1973. godine uz dopuštenje izraelske vlade. Druga etapa od 1976 – 1981 potrošena je na širenje aktivnosti ove humanitarne organizacije. Treća etapa obuhvata period od 1981 – 1987 sa zauzimanjem političkog kursa, građanskim otporom i pripravnošću za oružanu borbu, i četvrta traje od 1988 objavljivanjem Hamasa kao oružanog pokreta za slobodu Palestine.
U godinama nakon 1988 strategija Hamasa zasnivala se na sudjelovanju u općem ustanku palestinskog naroda nazvanom ‘Intifada’, ozbiljnim neslaganjem sa sporazumom iz Osla 1993 i sudjelovanjem u političkim aktivnostima uz očuvanje glavnoga cilja, a to je otpor i nepriznavanje Izraela.
Formiranje prve Intifade 1987, narodni ustanak Palestinaca bez presedana na Zapadnoj obali i u Gazi, izazvao je čuđenje Palestinske oslobodilačke organizacije, ali je, s jedne strane, Hamas iskoristio ovo dešavanje i podstičući religijsko-nacionalne osjećaje učvrstio je svoju poziciju kao pokret otpora. Kasniji događaji otvorili su put Hamasu da poveća svoju popularnost na okupiranim teritorijama, posebno u Gazi. Tokom Intifade 1987 došlo je do razdora između vođstva Muslimanske braće u Jordanu i mlađih snaga ‘Braće’ na Zapadnoj obali. Tradcionalni lideri ‘Braće’ u Jordanu nisu željeli aktivno podržati Intifadu, ali na insistiranje šejha Ahmada Jasina osnovana je posebna Organizacija, odvojeno od Muslimanske braće, da preuzme vođstvo nad Intifadom. Od tog dana svjedočimo porastu popularnosti Hamasa među mladim Palestincima. Duboka je razlika imeđu PLO-a i Hamasa. Ono što dodatno jača Hamasovu poziciju je Izraelsko djelovanje. Izrael se povečava iz dana u dan; osnivaju se nova izraelska naselja; pojačava se izraelski apartheid nad Palestincima, a Izrael smatra ništavnim sve rezolucije i sporazume sklopljene sa PLO-om; Zapad također nastavlja podržavati Izrael i njegova zlodjela, u kojem je slučaju prirodno da Hamas postane glas palestinske slobode. Naročito su smrt Yassera Arafata, atentat na lidere Hamasa, povlačenje Izraela iz pojasa Gaze, povlačenje Sirije iz Libana i pitanje razoružanja Hezbollaha bili među faktorima koji su povećali snagu Hamasa.
Dvije organizacije, Fath i Hamas, međusobno se optužuju za suradnju sa Izraelom. Pokret Fath nebrojeno je puta optužio Hamas da uživa potporu izraelskog sigurnosnog aparata ii da je cilj formiranja Hamasa uništenje Palestine iznutra. Šef palestinske uprave Mahmoud Abbas upozorio je zemlje na Bliskom Istoku i u svijetu da izbjegavaju interakciju i suradnju sa Hamasom i Ismailom Haniyehom koji ne predstavljaju palestinski narod. To je problem uprkos ponovljenih sastanaka čelnika Hamasa sa predsjednicima Irana i Turske i katarskim emirom. Zauzvrat, Hamas optužuje Pokret palestinskog otpora za pasivnost, mlitavost, kompromitiranost i poraz borbe palestinskog naroda.
Posljednjih godina jačanjem popularnosti Hamasa, PLO je zauzeo pasivniji stav. Jedno od ključnih pitanja je održavanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora u svim dijelovima Palestine. Mahmoud Abbas već nekoliko godina odlaže parlamentarne izbore u Palestini, i očito je da se plaši ponovnog uspjeha Hamasa na parlamentarnim, a i na predsjedničkim izborima. Jačanjem Hamasove popularnosti rakete ovog Pokreta otpora više osvjetljavaju pozornicu borbe palestinskog naroda za slobodu svoje okupirane teritorije.
