Hasan Fatāhī
Termin ‘kriza’ na kineskom jeziku ima dva značenja. Jedno znači ‘opasnost’, a drugo ‘nada’. Možda se ono što je iskusna njemačka kancelarka Angela Merkel kazala za svoju državu može generalizirati na cijelu zemaljsku kuglu. Prijenekoliko dana Merkelova je kazala kako se nakon II. svjetskog rata Njemačka nikada nije suočila sa ovakvom krizom. Izjava Merkelove bi se mogla generalizirati da ljudski rod nakon II. svjetskog rata nije bio suočen sa ovakvom krizom. Zemaljskoj kugli nije manjkalo lokalnih kriza kao što su bolesti i ratovi. U principu, ljudski rod je danas suočen s krizama kao što su klimatske promjene, potencijalni nuklearni ratovi, raširene suše, migrantske krize, pojava neofašizma, uništavanje autohtonih vrsta, razorna ekonomska nejednakost, i trenutačno virus korona kao jedna od glavnih pošasti čovjeka 21. stoljeća. Neki smatraju kako je virus korona gori i od II. svjetskog rata. U ratu pred sobom vidite neprijateljske vojnike, ali ovaj virus promjera 200 nanometara se ne može vidjeti osim pod mikroskopom. Čak i fotografija ovog virusa na kojem je prikazan u obliku lopte iz koje izbijaju ‘bodlje’ je nastala mikroskopski putem. U ratu se čuje zvuk neprijateljskih aviona i nakon bombardovanja oni koji pržive odahnu. Metci i rakete se ne mogu širiti. Ali virus korona se ne vidi, ne čuje, veoma je zarazan i kada prodre u tijelo tek tada počinje borba. Rat traži uvježbanog vojnika, ali čitav ljudski rod se smatraju borcima protiv korone. Virus korona se vezuje za veliku porodicu virusa, a zaraza ovim virusom kod čovjeka izaziva čitav spektar simptoma kao prehlada, influenca pa sve do otežanog disanja. Ovaj virus izaziva zarazne respiratorne infekcije koje je Svjetska zdravstvena organizacija u februaru 2020 označila kao ‘Kovid 19’. Novi virus ‘Kovid 19’ kao i dva druga iz porodice Korona virusa, bliskoistočni akutni respiratorni sindrom (MARS) i teški akutni respiratorni sindrom (SARS), potječu od životinja. Virus korona se počeo širiti iz kineskog grada Wuhana a do sada je zahvatio veliki dio kontinenta. U trenutku dok ovo pišem, prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije blizu 420 hiljada osoba u 198 zemalja svijeta zaraženo je ovim virusom, a od posljedica zaraze preminulo je oko 20 hiljada osoba. U ovom radu će se ponuditi jedna masovna procjena i međunarodni pogled na one koji su podložni virusu koji je nadišao sve granice i usmjerio ljudski rod na jedno veliko bojno polje.
Onoga dana kada je Neil Armstrong kročio nogom na Mjesec ljudi nisu mogli ni zamisliti kako će jedan ‘mali virus’ sve zaustaviti. 2000 godine kada su se vodili razgovori o upućivanju ekspedicija na Mars 2020 god. niko nije mogao ni zamisliti da će Svemirska agencija prestati sa radom.
Pesimistični scenario
Svjetska zdravstvena organizacija je objavila kako je virus korona postao globalna pandemija i da postoji mogućnost da će njome biti zahvaćeno više od 80% ljudske populacije. Od ovih 80% oboljelih 1% će vjerovatno umrijeti, odnosno 75 miliona osoba. Da biste imali pravilnu procjenu o ovoj cifri usporedite je sa populacijom tri zemlje Irana, Njemačke i Turske, od kojih svaka ima više od 80 miliona stanovnika. Ukoliko smrtnost bude iznosila 2%, to bi značilo gubitak populacije od preko 150 miliona ljudi, odnosno 5 miliona više od cjelokupne populacije Rusije. 150 miliona ljudi je velika cifra i može se uspoređivati sa ukupnim gubicima u I. i II. svjetskom ratu, ili sa žrtvama ranijih zaraznih bolesti. Dakle, trebamo znati da smo suočeni sa jednom globalnom krizom.
Korona i problemi koje povlači za sobom
Možda bi prvi korak u rješavanju krize zvane korona bio imati jedan cjelokupan pogled. Albert Einstein je u vezi ovoga izrekao čuvenu rečenicu da nas rješenje novog problema starim načinima rješavanja neće odvesti nikuda. Krize koje su pred nama su međusobno povezane a i njihovo rješavanje je međusobno povezano. Ono što je očito jeste da se virus korona raširio na planeti i da se u kućnoj karanteni nalazi blizu dvije milijarde osoba. Ali širenje korone linearno ili ne, direktno ili indirektno, povezano je s mnogim faktorima: od globalnog zagrijavanja do nestanka mnogih vrsta, proizvodnje otpadnih gasova, pomanjkanja izvora vode, osiguravanja hrane za milijarde ljudi i ostalih problema. Zamislite ove probleme uz sve ostale krize izazvane političkim tenzijama usljed migrantske krize, plemenskih razmirica i na desetine drugih slučajeva. Sve su one međusobno povezane. Jedan problem ili jedna kriza se ne mogu riješiti zanemarujući druge slučajeve. U nastavku ćemo spomenuti neke međusobno čvorišno povezane elemente čije rješavanje iziskuje primjenu koordiniranih međunarodnih metoda.
Korona i politika
Jedna od jednostavnih definicija politike je poznavanje, donošenje ekspertnih odluka i najboljeg metoda realizacije vezano za kolektivne interese. Bilo je vremena kada među državama svijeta nije postojao nikakav međunarodni ugovor na koji bi se moglo osloniti što je svijet odvelo u svjetski rat i druge razne krize. Na koncu su razumni stanovnici planete koji su duboko razumijevali potrebu za cjelovitošću i međunarodnim interesima osnovali Organizaciju UN-a. Istovremeno je došlo do formiranja i drugih institucija. OUN je utemeljena na interesima svih zemalja, kako onih slabih, tako i moćnih. Na papiru je pisalo da će zakoni biti u interesu svih nacija. Nakon raznih kriza čovječanstvo je shvatilo da ima potrebu za političkim, vojnim, ekonomskim, finansijskim i ostalim mehanizmima nužnim za kontinuitet tolerantnog života. Svi znaju šta je na papiru, a šta su nužne potrebe čovječanstva. Političari veoma dobro znaju kakva je zdravstvena situacija u Gvatemali, a kakva primjera radi u Danskoj. Znaju o prihodima i demokraciji manje višesvih zemalja. Ali u praksi su pogrešni pristupi zapreka u procesu razvoja svih društava i ‘rezultata nula-nula’.
Primjer opipljiv svima jesu budžeti koji se izdvajaju za oružje u svim zemljama svijeta. Vojni budžet SAD-a iznosi 750 milijardi dolara. Kina izdvaja otprilike pola od ove cifre na oružje, a u regionu Bliskog istoka Saudijska Arabija izdvaja oko 70 milijardi dolara u vojne svrhe. Od ovih 70 milijardi dolara znatna svota odlazi u džepove proizvođača oružja. Novac se troši na kupovinu oružja, a tvornice za proizvodnju oružja većinu novca troše na upošljavanje svršenika tehnoloških odjela. Da bi se ova cirkulacija održala izaziva se rat kao osnovni pristup vlada i kapitalista koje proizvode oružje.
Dok su ratovi regionalni velesile se ne smatraju ugroženim, ali kada se dogodi kriza kakva je korona onda se veoma dobro može uočiti pomanjkanje finansijskih izvora u suočavanju s njom. Neke ekonomski slabije zemlje brže su pogođene i stanovništvo tih zemalja je više pogođeno finansijskom krizom i gubitkom života, neke druge su manje pogođene. Ali sve će biti pogođene na neki način. Zemlja čija je ekonomija pogođena koronom imat će manje uvoza a pogođene će biti i zemlje koje su s njom trgovale. Moguće je da zemlja uz malo troškova stavi koronu pod kontrolu, ali će izgubiti znatan broj turista i to bi moglo imati više štete u odnosu na budžet izdvojen za koronu. Danas sve države svijeta imaju napredne tvornice oružja, ali nijedan ovaj metak, bomba, atomsko oružje, oružje za masovno ubijanje, otrovni gasovi, borbeni avio9ni, tenkovi, ništa ne pomaže u rješavanju velike krize kakva je korona. Kriza je pokazala i međunarodni rascjep. Neovisno o neefikasnosti nekih vlada u suočavanju s koronom, ali na međunarodnoj sceni imamo i kontradiktornosti proistekle iz pogrešnih temeljnih politika a čime su zahvaćene sve zemlje. Ne može se sankcionirati jedna zemlja i spriječiti se isporuka nužne medicinske opreme, a sa druge strane zahtijevati da se bolest čim prije stavi pod kontrolu. Zasigurno, neefikasnost na nacionalnoj ravni u globalnim krizama, o kojoj god se zemlji radilo, ovisna je o neefikasnosti međunarodnih zakona na generalnoj ravni. Djelovanje zemlje kao što je Južna Koreja kada se radi o krizi izazvanoj virusom korona je bilo veoma efikasno, a djelovanje nekih drugih zemalja u sklopu Europske unije bije prihvatljivo, ali bez sumnje diskriminirajući međunarodni zakoni idu na štetu svima. Nezrelo je misliti da će korona prestati i da će sve biti kao prije. Nemamo nikakve garancije da se u bliskoj ili daljnjoj budućnosti nećemo suočiti s sličnom krizom. Prema tome, najbolji put je rekonstrukcija neefikasnosti međunarodnih zakona i učešće svjetske zajednice s ciljem veće integrisanosti. Korona ne poznaje granice, niti osobe. Svjetska zajednica stoga treba misliti o jednoj teritoriji, jednoj sudbini i interesima svih.
Korona i znanost
Postoje lekcije koje možemo uzeti iz korone s ciljem unapređenja znanosti. Prije nekoliko dana u medijima se pojavila vijest kako je španska znanstvenica kritikovala male plaće istraživača. Njene bi se riječi mogle sažeti u ovome: idite kod fudbalerā čija je plaća nekoliko stotina hiljada dolara neka vam oni rješavaju koronu, a ne kod znanstvenika čija je plaća 1800 dolara. Naravno ovo je metaforička rečenica koju je izrekla španska znanstvenica, ali je ukazala na važnu realnost: nizak budžet koji se izdvaja za znanost i znanstvene institucije i istraživače. Istraživački rad ne može napredovati bez ulaganja sredstava i kapitala. Svijet istraživanja je nemoćan bez namjenskih finansijskih izvora. Nemoć istraživačkih organizacija u konačnici može voditi do izdvajanja sredstava samo u vremenima krize. U sadašnjem dobu postoje dva važna faktora među važnim sudionicima razvoja zemalja i njihove veće moći u vremenu krize. Jedan je važnost interdisciplinarnih odsjeka i velika raznovrsnost i sposobnost u rješavanju krize. Drugi je prisustvo specijaliziranih institucija u njihovom stvarnom značenju i kompanija baziranih na znanju koje mogu biti spona između univerziteta i industrije. Upravo u ovoj priči sa koronom nekoliko takvih kompanija uz saradnju sa univerzitetskim profesorima i istraživačima i uz finansijske izvore industrijskih kompanija proizvelo je dezinfekcione materije. Suština je u ovome, zacrtanim starim pogledom i uz male plaće i mali istraživački kapital u mirnome dobu, ne može se očekivati da istraživači učine čudo i da istraživački proces za čije je napredovanje potrebno vijeme bude začuđujuće ubrzan u vremenu krize.
Da rezimiramo, međunarodni problemi iziskuju međunarodno sudjelovanje, sudjelovanje koje iziskuje ispravne politike i efikasne zakone daleko od nejednakosti. Ispravna politika za sobom povlači dinamičnu ekonomiju, a dinamika zdrave ekonomije je potpora znanstvenim institucijama. Znanstvene institucije i istraživači su najbolji autoriteti za iznalaženje puta rješavanja krize. Jednom rječju, problemi čovječanstva su međusobno povezani, a put rješenja je u rukama istraživača.
