PISjournalKina je poručila Sjedinjenim Državama da je kineski Tajpej (Tajvan) crvena linija koju Washington ne bi trebao preći, smatra kineski politički analitičar i istraživač Yilun Zhang.

Kina je upozorila Sjedinjene Države na “snažne mjere” zbog potencijalne posjete Nancy Pelosi, predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa, Tajvanu, rekavši da će Washington biti odgovoran za sve posljedice.

Zvaničnici administracije Joea Bidena su navodno izrazili zabrinutost da bi Kina mogla pokušati nametnuti zonu zabrane letova iznad Tajvana uoči posjete.

„Nije iznenađujuće da Kina reaguje znatno snažnije na potencijalnu posjetu predsjednice Pelosi Tajvanu u avgustu nego na bilo koje druge tenzije oko Tajvana“, rekao je Zhang.

“Pelosijina posjeta Tajvanu, iz perspektive Pekinga, predstavlja značajnu promjenu statusa quo, što ozbiljno krši ono o čemu su se SAD i Kina dogovorile u tri zajednička saopštenja. Ako sleti u Tajpej, predsjednica je ne samo najviše rangirana američka poslanica, već i druga političarka u američkoj predsjedničkoj liniji. Stoga, uprkos pokušaju Bidenove administracije da povuče granice između izvršne i zakonodavne vlasti, to za kinesku stranu znači malu razliku, zbog čega i dalje upire prstom u Bijelu kuću, a ne samo u Kongres”, objasnio je analitičar.

“Štaviše, frustracija Pekinga je također izazvana činjenicom da već mjesecima upozorava SAD na posljedice miješanja u pitanje Tajvana, ali je Bidenova administracija učinila malo da poboljša status quo i pusti situaciju da se smiri. Pelosijin plan da posjeti Tajvan prvi put je prijavljen u aprilu, ali je otkazan zbog COVID-a. Od tada, zabrinutost Kine o tome da SAD napravi bilo kakav dalji korak prema Tajvanu može se naći u svakom zvaničnom bilateralnom angažmanu i konferencijama za štampu ministarstva vanjskih poslova”, istaknuo je Zhang.

“Kineski signal je jasan, Tajvan je crvena linija koju SAD ne bi trebale preći. Ovu poruku je preneo Wang Yi tokom njegovog sastanka sa Anthonyjem Blinkenom tokom sastanka G20 početkom ovog mjeseca, Wei Fenghe Austinu u Singapuru tokom Shangri-La dijaloga i Yang Jiechi Jakeu Sullivanu tokom njihovog sastanka u Luksemburgu u junu. Bidenova administracija, uprkos tome što je više puta pojašnjavala da se drži politike jedne Kine, očigledno nije uspjela da kontroliše situaciju, što, po mišljenju Pekinga, dovodi u pitanje šta je istinska namjera Washingtona prema Tajvanu”, rekao je ekspert.

Kina bi mogla vojno odgovoriti na Pelosijinu posjetu Tajvanu

Američki predsjednik Joe Biden rekao je prošle sedmice da je Pentagon zabrinut zbog reakcije Kine i nastoji da smanji napetost.

“Vojska misli da to trenutno nije dobra ideja”, rekao je Biden dok je izlazio iz aviona Air Force One u Joint Base Andrews u Marylandu, “ali ne znam kakav je to status.”

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je da će Peking poduzeti “snažne mjere” ako Pelosi posjeti Tajvan, kako su izvijestili američki mediji.

“Činjenica da se vojska protivila Pelosijinoj posjeti Tajvanu nagovještava da je mogućnost da Kina odgovori vojno prilično velika”, rekao je Zhang.

“Ne bi bilo iznenađujuće da Kina provede vojne vježbe u blizini Tajvana. To se dogodilo kada je grupa američkih poslanika posjetila Tajvan u aprilu. S obzirom na znatno viši profil govornice Pelosi, vojna reakcija bi mogla biti agresivnija”, smatra Zhang.

“Neki kineski analitičari sugerirali su da bi Kina mogla poslati borbeni avion koji bi pratio Pelosijin let. Štaviše, ako Peking posmatra njenu posjetu Tajvanu kao prekretnicu u tajvanskom statusu quo, moguće je da Peking takođe razmatra recipročnu promjenu statusa quo. Na primjer, regulisanje letova borbenih aviona nad zračnim prostorom Tajvana. Kakva god ta posljedica mogla biti, ona bi najvjerovatnije bila vojna, a status quo situacije na Tajvanu mogao bi se zauvijek promijeniti”, rekao je Zhang.

Bidenova administracija testira kinesku krajnju liniju bilateralnih odnosa i čvrstu odlučnost kineskog kopna da se ponovo ujedini s ostrvom Tajvan češćim pomorskim provokacijama i interakcijama američkih političara s tajvanskim vlastima.

Poručili su da bi posljedice za Bidenovu administraciju bile kobne i nepodnošljive ako nastavi ovim putem.

Američka percepcija Kine se pogoršala

“Za Bidenovu administraciju, teško je povjerovati da ona istinski traži sukob s Kinom. Dok se američka percepcija Kine značajno pogoršala posljednjih godina iz različitih razloga, čista sigurnosna briga ne bi dovela samo do otvorenog sukoba između dvije vojske”, rekao je Zhang.

“Protivljenje Ministarstva odbrane Pelosijinoj posjeti Tajvanu pokazuje da bi, uprkos istinskoj i ozbiljnoj zabrinutosti za Kinu, SAD i dalje mogle razumno procijeniti situaciju umjesto da narušavaju odnose. To bi se moglo smatrati pozitivnim ishodom nedavnog bilateralnog angažmana SAD i Kine”, smatra Zhang.

“I predsjednik Biden i predsjednik Xi Jinping složili su se da bolje upravljaju konkurencijom i spriječe sukobe. Američki predsjednik u više navrata spominje “uspostavljanje zaštitnih ograda” kao svoj smjer upravljanja odnosima SAD-a i Kine. Ukoliko bi upozorenje američke vojske pomoglo da se Pelosijino putovanje zaustavi, to bi bio prvi uspješan slučaj “zaštitne ograde”. Ipak, na predsjedniku Bidenu je još uvijek da odluči koju vrstu “zaštitne ograde” želi za američko-kineske odnose. Zaštitne ograde mogu biti i zaštitne i preventivne”, rekao je Zhang.

“Da li će predsjednik odlučiti  da promijeni kurs i izbjegne sudar kada ugleda zaštitnu ogradu ili će se pak zaletiti u nju i nadati se da će zaštitne mjere spriječiti da bilateralni odnosi padnu s litice, bit će ključni faktor u tome hoće li SAD i Kina ići će opasnim putem”, naveo je Zhang.

“Pogoršanje američke percepcije Kine ne mora nužno dovesti do otvorenog sukoba između dvije zemlje. Upravo sposobnost upravljanja razlikama može uticati na sudbinu američko-kineskih odnosa”, zaključio je analitičar.

Prethodni članakBiH između aspiracija Hrvatske i Srbije i Schmidtovih namjera
Naredni članakTrump, Nixon i kako je SAD kliznuo prema fašizmu

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime