Očekuje se da će Trumpova administracija smanjiti broj američkih vojnika u Afganistanu gotovo na pola na 2.500 do 15. januara, rekli su u ponedjeljak američki zvaničnici.
Naredba bi prestala da nema cilja odlazećeg američkog predsjednika Donalda Trumpa da se sve trupe povuku do kraja godine, a koje su se suočile s protivljenjem vojnih i diplomatskih savjetnika.
Pentagon također očekuje da će smanjiti broj vojnika u Iraku na 2.500, što je smanjenje za više od 500. Odluke ne iznenađuju, nakon Trumpovog potresa rukovodstva Pentagona prošle sedmice u kojem je instalirao lojaliste koji dijele njegovu frustraciju nastavkom prisustvo trupa u ratnim zonama. Rezanja Trumpu postižu uspjeh u posljednjim sedmicama na vlasti, čak iako odbija priznati svoj izborni poraz demokrati Joeu Bidenu.
Zvaničnici su rekli da su vojni čelnici tijekom vikenda obaviješteni o planiranim povlačenjima i da je u toku izvršni nalog, ali da još nije dostavljen zapovjednicima. Zvaničnici su razgovarali pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarali o unutrašnjim raspravama. Sada u Afganistanu ima između 4.500-5.000 vojnika, a u Iraku više od 3.000.
Prema planiranom naređenju, smanjenje trupa trebalo bi biti završeno samo pet dana prije nego što je Biden stupio na dužnost, ostavljajući mu manji vojni trag u dvije ključne ratne zone. Vojni zapovjednici izrazili su manje zabrinutosti zbog povlačenja više trupa iz Iraka, gdje su iračke snage u boljoj mogućnosti da održavaju sigurnost svoje države.
Trumpov novi šef Pentagona, Christopher Miller, nagovijestio je povlačenje trupa tijekom vikenda u pažljivo sročenoj poruci sili koja je predložila kompromis.
Ali je takođe jasno stavio do znanja da se “svi ratovi moraju završiti.”
„Ova borba je bila duga, naše žrtve su bile ogromne. a mnogi su umorni od rata – ja sam jedan od njih ”, rekao je. ”Završetak ratova zahtijeva kompromis i partnerstvo. Upoznali smo izazov; dali smo sve od sebe. Sad je vrijeme da se vratimo kući. ”
Ubrzano povlačenje, međutim, protivno je dugogodišnjim savjetima Trumpovog vojnog rukovodstva, uključujući generala marinca Franka McKenzieja, najvišeg američkog zapovjednika za Bliski istok. No, zvaničnici su ove sedmice sugerirali da će zapovjednici moći živjeti s djelomičnim povlačenjem, što im omogućava zadržavanje protuterorističkih trupa u Afganistanu i daje više vremena za uklanjanje kritične opreme.
McKenzie i drugi su više puta tvrdili da bi ishitreno povlačenje moglo potkopati pregovore kako bi se okončali tekući mirovni pregovori između talibana i predstavnika avganistanskog društva, uključujući trenutnu afganistansku vladu. Oni također upozoravaju da američke snage trebaju ostati u zemlji kako bi zadržale militante Islamske države.
Biden je zvučao manje apsolutno o povlačenju trupa. Rekao je da bi neke trupe mogle ostati u Avganistanu kako bi se usredotočile na protuterorističku misiju. Odgovarajući na upitnik prije izbora, rekao je, „Amerikanci su s pravom umorni od našeg najdužeg rata; I ja sam. Ali rat moramo završiti odgovorno, na način koji osigurava da se obojica čuvamo od prijetnji našoj domovini i da se nikada nećemo morati vratiti. “
Očekivani poredak dodaje ono što je bilo mnoštvo zbrkanih poruka Bijele kuće i Pentagona o povlačenju trupa iz Avganistana i Iraka, samo pogoršavajući ono što je za trupe i njihove porodice bilo emocionalno tobogan.
Pentagon je već bio na putu da smanji nivo trupa u Avganistanu na oko 4.500 do sredine novembra. Američki vojni čelnici dosljedno su govorili da se pad ispod tog broja mora temeljiti na uvjetima na terenu, uključujući mjerljivo smanjenje napada talibana na avganistanske trupe. I insistiraju da to još nisu vidjeli.
Izlazak Amerike iz Avganistana nakon 19 godina predviđen je sporazumom iz februara koji je Washington postigao s talibanima. Tim je sporazumom rečeno da će američke trupe izaći iz Afganistana za 18 mjeseci, pod uvjetom da talibani ispoštuju opredijeljenost za borbu protiv terorističkih skupina, s najvećom pažnjom koja je naizgled usredotočena na pridruživanje grupe Islamska država u toj zemlji.
Vojni zvaničnici također su upozorili da u bazama u Afganistanu postoji velika količina kritične, klasificirane opreme koja treba ukloniti, ali trebat će više vremena. Oni takođe kažu da svako potpuno povlačenje SAD-a mora biti koordinirano s drugim koalicijskim saveznicima koji imaju trupe u zemlji.
Bijela kuća je, međutim, proteklih mjesec dana dala zbunjujući niz izjava o Afganistanu. Trump je 7. oktobra objavio u Twitteru da bi “trebali imati mali preostali broj naših HRABRIH muškaraca i žena koji će služiti u Avganistanu do Božića”. Na pitanje o tim komentarima, Robert O’Brien, njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je da Trump samo izražava nadu.
O’Brien je u međuvremenu rekao da će se broj vojnika u Afganistanu smanjiti na 2.500 početkom sljedeće godine. Tada su službenici odbrane rekli da nisu dobili naredbu da smanje trupe na 2.500. I upozorili su da bi povlačenje trupa moglo brzo ukloniti neke poticaje za mirovne pregovore u borbi.
Prema februarskom sporazumu, povlačenje američkih trupa sljedeće godine vezano je za predanost talibana borbi protiv terorističkih skupina – poput Islamske države – u toj županiji, a nije povezano s uspješnim pregovorima između talibana i vlade. Grupa Islamska država smatra se izuzetno opasnom i namjerava ciljati Ameriku i druge zapadne interese.
Talibanski i avganistanski pregovarači sastaju se više od mjesec dana u bliskoistočnoj državi Katar, bez ikakvih znakova napretka. U međuvremenu su talibani izvodili gotovo svakodnevne smrtonosne napade na avganistanske snage.
Sjedinjene Države napale su Avganistan krajem 2001. godine, nakon terorističkih napada na Ameriku 11. septembra. Rat se otegnuo kroz tri predsjedničke administracije, uprkos ponovljenim naporima da se poraze terorističke skupine, stabilizira i iskorijeni korupcija u vladi i obuče avganistanske snage da osiguraju vlastitu zemlju kako bi koalicija predvođena SAD-om mogla sigurno otići.