John T. Bennet

Bivši službenik State Department-a predsjednikovu vanjskopolitičku “motiviranost” tokom izbijanja pandemije naziva “poražavajućom”.

Donald Trump predlaže da Sjedinjene Države Njemačku tretiraju kao neprijatelja jer su dvije zemlje bile protivnici u Drugom svjetskom ratu i jer je predsjednik ponovo lobirao za bolje američko-ruske odnose.

Ako spontano okrene opasku na američku politiku, g. Trump će pokušati temeljito popraviti globalnu dinamiku moći poslije Drugog svjetskog rata koja je vidjela da Zapadne zemlje dovode Njemačku u njihovu sferu dok se bore protiv Moskve i protiv širenja komunizma u postratnoj eri. Ali, uz malo protivljenja američko-njemačkoj alijansi u Kongresu, posebno senatu kojim upravlja GOP, takav bi se plan suočio sa velikim otporom – čak i unutar njegove stranke.

Gospodin Trump, tokom jednog burnog poziva “Fox & Friends-u”, je pokrenuo jedan, pažnje vrijedan, klevetnički govor o Njemačkoj i Rusiji – i kako bi SAD trebale postupati sa svakom zemljom – nakon što ga je upitao o čemu će on i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarati tokom planiranog telefonskog razgovora u ponedeljak ujutro.

Američki vođa je ponovio svoje dugotrajno stajalište da bi bilo “dobro” ako bi Washington i Moskva imali srdačnije odnose, napomenuvši da to govori još od svoje prve kandidature za predsjednika. Uprkos petogodišnjoj tvrdnji, protivnici hladnog rata i dalje su suparnici na globalnoj sceni.

“Oni su se, također, borili u Drugom svjetskom ratu. Izgubili su 50 miliona ljudi”, rekao je Trump za Rusiju, zatim Sovjetski Savez.

“Njemačka je bila neprijatelj. …A Njemačka je (sada), poput ove divne stvari”, dodao je, sugerirajući da sada demokratska evropska moć nije tako divna u njegovim očima.

Onda je u svom stilu pokušao da se distancira od prijedloga, govoreći o svojim njemačkim korijenima: “Gle, u redu je”, rekao je Trump o američko-njemačkim odnosima. “To je moja baština.”

Američki predsjednik je povremeno frustriran njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, koja je bila bliska sa bivšim predsjednikom Barackom Obamom i nije uvijek slijedila Trumpove zahtjeve ili savjete.

Značajno, gđa. Merkel je 2018. godine pozvala NATO da zauzme oštriji stav prema Rusiji. Kod kuće, njena politička stranka, Kršćansko-demokratska unija, obično predlaže najstrožija politička pravila kako se dogovarati s vladom  gdina. Putina.

Mattia Nelles, nestranačko Atlantsko vijeće, pisao je o “tipičnoj njemačkoj želji da bude u dobrim odnosima s Rusijom”.

Uostalom, prema podacima ComTrade i TradingEconomicsa, Njemačka uvozi 22 milijarde dolara energetskih proizvoda iz Rusije. U Rusiji, također, kupuje više milijardi bakra, aluminija, čelika i drugih presudnih materijala, što ovu vezu čini ekonomskom potrebom broj jedan za Berlin.

Uprkos prikrivenom pozivu g. Trumpa da zemlje Njemačku više tretiraju kao neprijatelja nego prijatelja, gospodin Nelles je napisao da je rasprostranjeno njemačko stajalište o srdačnim odnosima sa Putinovom vladom “uglavnom u skladu s evropskom politikom prema Rusiji i uključuje kritiziranje Rusije zbog ilegalnih aktivnosti i guranja natrag kroz sankcije, istovremeno pokušavajući se uključiti u trgovinu i civilno društvo ili kulturnu saradnju.”

Heather Conley, bivša visoka dužnosnica State Departmenta, sada u nestranačkom Centru za strateške i međunarodne studije, nedavno je vanjskopolitički pristup g. Trumpa koronavirusu nazvala “motiviranim” i “okrivljujućim” i “poražavajućim”, kazavši kako “ima velike implikacije u stvarnom svijetu za američko vođstvo i naše saveznike i partnere.

“Što se dešava ako vam se ne sviđa Angela Merkel iz Njemačke? I tako je, nažalost, ta dinamika ličnosti potpuno normalna”, rekla je u nedavnom obraćanju novinarima. “I potpuno uništava institucije i sve odnose koji čine vrste i mehaniku kriza poput ovih.”

 

Izvor