PISjournal – Do međuizbora je ostalo još sedam mjeseci, a republikanci se moraju suočiti s američkim biračkim tijelom čije se raspoloženje primjetno promijenilo.
Nakon povratka u Bijelu kuću 2024. godine, predsjednik Donald Trump – tražeći osvetu zbog, kako tvrdi, “ukradene” pobjede na izborima 2020. – samouvjereno je proglasio trijumf. Njegov rejting odobravanja nikada nije izgledao bolje, a republikanci su kontrolisali Kongres. U međuvremenu, demokrati su djelovali dezorijentisano i zbunjeno dok su pokušavali shvatiti razloge svog poraza. Da, Trump je djelovao nepobjedivo. No, to je bilo davno.
Trump je zasigurno svjestan “prokletstva” koje decenijama prati aktuelne lidere, prema kojem postoji velika vjerovatnoća da će izgubiti na međuizborima (za neupućene, međuizbori su opći izbori koji se održavaju približno na polovini predsjedničkog četverogodišnjeg mandata). Ovo pravilo važilo je čak i za popularne predsjednike s dva mandata poput Baracka Obame, Billa Clintona i Ronalda Reagana. Ukratko, brojke trenutno ne idu u prilog republikancima.
Prema najnovijim podacima, rejting odobravanja Donalda Trumpa iznosi 33%, što je najniži nivo u njegovom drugom mandatu. Ovaj pad rezultat je više faktora, uključujući zabrinutost zbog rata s Iranom, imigracije, inflacije i njegovog upravljanja drugim pitanjima, pri čemu 62% Amerikanaca izražava nezadovoljstvo njegovim radom. Ovaj nedostatak entuzijazma prema predsjedniku SAD-a imat će domino-efekt na međuizbore.
Još veći problem za republikance predstavljaju najnovije ankete koje ukazuju da bi mogli izgubiti ne samo Predstavnički dom, već i Senat – scenarij koji je prije samo nekoliko mjeseci djelovao gotovo nezamislivo. Trenutno se gotovo 40 mjesta u Predstavničkom domu smatra neizvjesnim. Demokratima je potrebno povećanje od samo tri mjesta da ponovo preuzmu kontrolu nad Domom. Kada je riječ o Senatu, države koje su se ranije smatrale sigurnim republikanskim uporištima – poput Iowe, Ohija i Teksasa – sada su potpuno neizvjesne. Historijski gledano, stranka koja kontroliše Bijelu kuću u prosjeku gubi 22 mjesta u Predstavničkom domu na međuizborima.
Imigracija, ključno pitanje koje je pomoglo Trumpu da dođe na vlast, počinje gubiti na značaju. Nakon što je godinama dominirala političkom agendom, pala je iza pitanja građanskih prava i sloboda krajem januara, prema praćenju YouGov-a i The Economist-a – na najniži nivo od kada je Trump stupio na dužnost. Ova promjena poklopila se s ubistvima Renee Good i Alexa Prettija, dvoje stanovnika Minneapolisa koje su tokom operacija usmrtili agenti ICE-a.
Sljedeći problem bio je rat s Iranom, vanjskopolitički neuspjeh koji je u suprotnosti s doktrinom “America First” koja je bila temelj Trumpovog političkog uspona. Ne samo da rat proturječi republikanskoj ideologiji, već je dodatno otuđio mnoge NATO saveznike. U međuvremenu, dok mnogi Amerikanci možda ne znaju precizno locirati Iran na karti, vrlo dobro znaju koliko iznose cijene goriva – koje trenutno prosječno iznose oko 3,45 dolara po galonu.
Za prosječnog, prezaposlenog američkog građanina, Washington može voditi ratove gdje god i kada god želi – sve dok to ne pogađa njihov kućni budžet. Trump to jasno razumije, zbog čega nastoji što prije okončati angažman u Iranu. U međuvremenu, dok je njegova pažnja usmjerena na vanjsku politiku, uključujući Iran i Ukrajinu, ideolozi pokreta MAGA postaju frustrirani jer je stopa nezaposlenosti porasla na 4,7% tokom proteklih 12 mjeseci.
Tu su i tzv. Epsteinovi dosjei, čije je objavljivanje Trump obećao tokom predizborne kampanje. Međutim, nakon dolaska na vlast, promijenio je stav, nazvavši dokumente još jednom demokratskom zavjerom. Tek nakon dvostranačkog pritiska u Kongresu, u obliku tzv. discharge petitiona, bio je primoran djelovati. U novembru 2025. Trump je potpisao Zakon o transparentnosti Epsteinovih dosjea. Objavljivanje je počelo u decembru, ali uz značajna redigiranja. Kada su istražitelji analizirali dokumente, otkrili su da je Ministarstvo pravde selektivno uklonilo materijale povezane s optužbama protiv predsjednika. Takva netransparentnost u vezi s jednim od najvećih skandala u Washingtonu u posljednjim decenijama dodatno je narušila rejting Trumpa i Republikanske stranke.
Važno je napomenuti da politički pad republikanaca nema mnogo veze sa snagom demokrata. Lako se zaboravlja da su i demokrati i dalje vrlo nepopularni među američkim biračima – njihov neto rejting popularnosti iznosi -20 bodova prema anketama. Najjednostavnije objašnjenje trenutne krize jeste da birači kažnjavaju republikance. Ogorčeni su zbog rasta cijena, neuspjeha u vezi s Epsteinovim dosjeima, oštrih antiimigracijskih mjera i neuspješnih vanjskopolitičkih poteza.
