PISjournal – U utorak je Izrael izveo napad s ciljem eliminacije visokih lidera Hamasa, uključujući ključne pregovarače angažovane u pregovorima o prekidu vatre koji bi trebalo da okonča sukob u Gazi.
Iako je Hamas potvrdio da su visoki lideri preživjeli, pet niže rangiranih članova stradalo je u napadu.
Katarsko ministarstvo vanjskih poslova oštro je osudilo napad, nazivajući ga „kukavičkim izraelskim činom“ i jasnim kršenjem međunarodnog prava i normi. U tom napadu je poginuo i katarski sigurnosni službenik, što je dodatno povećalo tenzije.
Katarski emir, šeik Tamim bin Hamad Al Thani, opisao je ovaj čin kao „nepromišljen i kriminalan“ i kao „grub napad na suverenitet Katara i principe međunarodnog prava“.
Izraelski zračni napad u Kataru izazvao je brzu i široku osudu na globalnom nivou. Iran, zajedno sa mnogim državama Zapadne Azije i širom svijeta, oštro je osudio ovaj čin. Predsjednik Irana, Masoud Pezeshkian, u razgovoru s katarskim emirom, izrazio je solidarnost i pozvao islamske zemlje na jedinstvenu i snažnu osudu „očitih zločina cionističkog režima“.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi nazvao je napad „gnusnim“ i poručio putem društvenih mreža da je jedini način odlučnog odgovora na izraelsku agresiju jedinstvena akcija muslimanskog svijeta.
Iako su zapadni saveznici Izraela – Velika Britanija, Francuska i Njemačka – izrazili zabrinutost, generalni sekretar UN António Guterres jasno je osudio napade kao „grubo narušavanje suvereniteta Katara“.
Uprkos tvrdnji američke administracije da su katarski zvaničnici bili obaviješteni prije napada – što Doha odlučno odbacuje – ovaj incident predstavlja prvi izraelski napad na teritoriju Katara, zemlje koja je ključni posrednik u pregovorima o prekidu vatre i domaćin najveće američke vojne baze u regiji, zračne baze Al Udeid.
Napad je uslijedio upravo tokom sastanka pregovarača u Dohi, na kojem se razmatrao američki prijedlog za prekid vatre, što dodatno ukazuje na direktan izazov diplomatskim naporima usmjerenim ka okončanju sukoba u Gazi. Međutim, čini se da je ovaj prijedlog iskorišten kao izgovor za ciljanje zvaničnika Hamasa pod pokrićem diplomatskih pregovora.
Ciljana ubistva i regionalna eskalacija
Izraelski napad na Katar dio je šire vojne kampanje protiv Hamasa, koja je uključivala eliminaciju brojnih visokih vojnih i političkih ličnosti Hamasa od oktobra 2023. godine. Među ubijenima su ključni lideri poput Yahye Sinwara, Mohammeda Deifa i Ismaila Haniyeha, koji je likvidiran čak u iranskoj prijestonici Teheranu.
Izrael je svoju vojnu aktivnost proširio i na Liban, Jemen, Siriju i okupiranu Zapadnu obalu, što je dodatno destabilizovalo regiju. Dvanaestog juna Izrael je započeo napade na iransku teritoriju, ciljajući visoke vojne komandante, nuklearne naučnike i civile, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država koje su se kasnije pridružile napadima na iranske nuklearne objekte.
Iran je odgovorio koordiniranim raketnim udarima na izraelske gradove, uključujući Tel Aviv i Haifu, te posebno ciljao zračnu bazu Al Udeid u Kataru. Ove akcije zaustavile su izraelsku i američku vojnu agresiju do 24. juna, demonstrirajući impresivne iranske raketne kapacitete i naglašavajući promjenu u regionalnoj ravnoteži snaga.
Pregovori Irana i SAD o nuklearnom programu, koji su do tada održani u pet rundi, prekinuti su šestom rundom zakazanom za 15. juni u Muscatu, Oman, upravo zbog izraelskih napada.
Iako su ovi pregovori javno predstavljani kao iskreni diplomatski pokušaji, tajming i prateće vojne akcije ukazuju na dublju strategiju – iskorišćavanje pregovora kao zamke, kojom je administracija Donalda Trumpa omogućila Izraelu iznenadne napade uz podršku ili koordinaciju SAD-a. Ova taktika je kompromitovala povjerenje i dodatno produbila sukob.
Ekspanzionističke ambicije iza napada na Katar
Napad na Katar otkriva dublje političke i strateške ciljeve Izraela. Uprkos nastojanjima Trumpove administracije da se distancira, dokazi sugerišu intenzivnu koordinaciju između izraelskih snaga i Centralne komande SAD-a (CENTCOM), uključujući saradnju u oblasti protivvazdušne odbrane.
Neuspjeh Izraela da vojno porazi Hamas nakon gotovo dvije godine sukoba, u kojem je poginulo preko 64.000 Palestinaca, pritisnuo je premijera Benjamina Netanyahua da eskalira sukob. Napad na Katar ima za cilj i skretanje pažnje sa izraelskih bezbjednosnih slabosti, naročito nakon smrtonosnog napada u Jerusalemu dan ranije.
Netanyahuov politički opstanak je doveden u pitanje, jer su ministri koalicije zaprijetili izlaskom iz vlade ukoliko se postigne primirje s Hamasom, dok ga tekuće optužbe za korupciju primoravaju da koristi rat kao sredstvo za održavanje vlasti i odvraćanje pažnje od pravnih problema.
Napad na Katar dodatno osvjetljava opasnu viziju „Velikog Izraela“ koju je Netanyahu nedavno javno podržao. Ova ekspanzionistička agenda teži proširenju izraelskih granica, potencijalno obuhvatajući dijelove Jordana, Libana, Egipta, Sirije, Iraka i Saudijske Arabije.
Araghchijevo upozorenje o „Velikom Izraelu“
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi nedavno je u članku za Asharq al-Awsat, renomirani pan-arapski list, upozorio na “iluziju ‘Velikog Izraela’ kao egzistencijalnu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti”. Ovaj tekst objavljen je uoči njegovog prisustva na sastanku Organizacije islamske saradnje u Saudijskoj Arabiji.
U članku je razotkrio izraelske “nezasitne ekspanzionističke ambicije” i opisao tekuće etničko čišćenje i genocid u Gazi kao dio šire kampanje koja ozbiljno ugrožava regionalnu stabilnost. Takođe je upozorio da su izraelski napadi na Liban, Siriju, Jemen i Iran koraci u ostvarenju ove opasne vizije, koja bi se uskoro mogla proširiti na druge susjedne zemlje.
Araghchijeva analiza naglašava hitnost regionalnog jedinstva i otpora ekspanzionističkoj politici Izraela, u skladu sa stavovima mnogih vlada i stručnjaka koji izraelske akcije ne vide kao izolovane vojne operacije, već kao dio šire geopolitičke strategije.
Zaključak
Napad na Katar potvrđuje ove zabrinutosti i otkriva stvarnu prirodu izraelskih regionalnih ambicija. Da bi se spriječila daljnja destabilizacija i mogući širi sukob, neophodno je da zemlje Bliskog istoka djeluju jedinstveno u suprotstavljanju agresivnoj politici Izraela.
Izraelski neizazvani napadi na suverene države, kontinuirano kršenje međunarodnog prava i neumoljiva težnja za teritorijalnom ekspanzijom predstavljaju ozbiljnu prijetnju miru i sigurnosti u regiji i šire.
Njegova spremnost da napadne čak i teritorije država koje posjeduju američke vojne baze, kao i diplomatske posrednike, svjedoči o nivoima nekažnjivosti koji ugrožavaju ne samo Bliski istok, već i globalnu stabilnost.
Bez odlučnog i koordiniranog odgovora, regija je suočena s eskalacijom nasilja i trajnom nestabilnošću. Jedinstvo bliskoistočnih zemalja u odbrani svojih suvereniteta nije samo neophodno, već i hitno – o tome se ne smije pregovarati.
