Guven Sak Turska
PISjournal – Kada govorimo o turskoj ekonomiji, uvijek je najbolje bilo da se uzme jedan dug pregled. Pogledajte ekonomsku transformaciju zemlje odmah nakon carinskog dogovora sa Evropskom unijom. Država se transformisala iz uspavane agrarne zemlje u srednje razvijenu industrijsku. To je bio izvanredan uspjeh i to je veliki pomak koji je definisao moju generaciju.
Kakva je bila 2021. godina? Zavisi kako gledate na to.Počnimo od svjetlije strane.Pogledajte izvoz Turske od juna 2019. do juna 2021. i vidjet ćete povećanje od oko 20%. Kina je u isto vrijeme imala porast od više od 30%. Stoga možemo reći da je rezultat Turske u ispunjavanju globalnog rasta potražnje za uvozom nakon Covid-19 bio na istočnoazijskoj razini.
Ovo ilustruje dinamiku turske poslovne zajednice uprkos svim izgledima. Problematične bankovne bilance, kompanije u dugovima, visoka volatilnost kursa i sve veća neizvjesnost politike nisu spriječili kompanije da posluju u 2021. godini. Stopa rasta ove godine mogla bi biti oko 10% uprkos lošoj zaposlenosti i rastućem siromaštvu.
Ali zašto postoji neizvjesnost politike i visoka volatilnost kursa? Predsjednik Redžep Tayyip Erdogan nedavno je postao jedini kreator ekonomske politike. Njegov vrlo nekonvencionalan princip”interes je uzrok, inflacija je rezultat” ušao je u politiku otkako je njegov zet postao ministar trezora i financija 2018. i sve više postaje veći dio toga.
Njegovo nedavno insistiranje na ovoj lažnoj premisi dovelo je do predvidljivo strašnih rezultata. Erdogan je bio potpuno posvećen toj ideji u novembru i decembru, što je dovelo do toga da Centralna banka na kraju snizi svoju referentnu stopu na 14%, dok se procjenjuje da će inflatorna očekivanja rasti na 30 do 35% početkom sljedeće godine. Lira je iznenađujuće opala.
Preokret politike
S obzirom da je kamatna stopa na depozite u turskim lirama nedavno pala na dvocifrene negativne nivoe, udio deviznih (FX) depozita u domaćim bankama povećao se za 67%. To je više nego za vrijeme turske bankarske i valutne krize 2001. godine.
Zatim je došlo do promjene politike ove prošle sedmice. Turska sada ima i devizne depozite fizičkih lica i depozite u turskim lirama indeksiranim valutom. Turski trezor i Centralna banka Turske plaćaju račune do određene kamatne stope za depozite na 3,6, 9 i 12 mjeseci.
Centralna banka će biti odgovorna za one koji pretvaraju svoje devizne račune u račune u valuti indeksirane lire, a Trezor za one koji postavljaju uobičajene depozitne račune u turskim lirama na račune u turskim lirama indeksiranim u valuti. Ipak, bankovni depozitni račun ne plaća kamatu sam od sebe.
Ako turska lira depresira više od fiksne depozitne kamatne stope od 14 do 17%, vaš povrat će biti prilagođen stopi deprecijacije lire.
Zašto preokret politike? Kamatna stopa na depozite u bankama značajno je povećala klin koji se sužava između kamatne stope i stope inflacije. Da li je to dovoljno da ubijedi Turke da se okrenu turskoj liri kako bi zaštitili svoju kupovnu moć? Uskoro ćemo saznati. Sve zavisi od decembarske stope inflacije koja će biti objavljena 3. januara i sastanka Odbora za monetarnu politiku 20. januara.
Ako vlada može uvjeriti Turke da inflacija nije u porastu, i ako Centralna banka prestane slijediti Erdoganove krajnje nekonvencionalne političke premise u pogledu odnosa između kamatnih stopa i inflacije, postoji slaba mogućnost za poboljšanje stvari.
Problem sa Turskom ovih dana je taj što se politika svodi na kratkoročne taktike bez međusobno usklađujuće strategije na umu.
“Ako čovjek ne zna u koju luku plovi, nijedan vjetar nije povoljan”, kaže stara poslovica. Erozija našeg kapaciteta za kreiranje politike u posljednje tri godine značila je da plovimo tamo i ovamo, gdje god nas vjetrovi odnesu, bez ikakvog odredišta na umu.
Dinamika turske poslovne zajednice i njihova upornost i dalje su omogućili turskoj industriji da se vrati nakon karantina. Ipak, neujednačenost oporavka nakon pandemije takođe je odvukla milione u siromaštvo.
Nije morao biti izbor između jednog i drugog. Zemlja je mogla ravnomjernije rasti; mogla je biti dobra godina za velike biznise i obične građane. Možda to može još jednom u budućnosti.
Jednostavno nam je potrebna koherentna strategija, osjećaj da znamo kuda idemo.
Turska Turska Turska Turska Turska Turska