Fuad Shahbazov
Autor je analitičar koji pokriva regionalna sigurnosna pitanja na južnom Kavkazu.
PISjournal– Geopolitička previranja na Bliskom istoku koja su nastala kao rezultat rata između Izraela i Hamasa,počele su uticati i na zemlje daleko izvan regiona.Gazi
Nakon što je Hamas izveo žestok napad na južni Izrael 7. oktobra,izraelske vojne snage izvele su velike vojne operacije u Gazi kako bi uništile Hamas i ostale oružane grupe povezane s njim.Iako su mnoge zemlje u Evropi i Aziji iskazale podršku Izraelu,barem na početku,druge zemlje su pokušale ostati neutralne dok su zemlje poput Irana,Rusije,Turske,Irske, i Španije okrivile Izrael za prekomjernu upotrebu sile i zapostavljanje ljudskih prava kada su civili u pitanju.
Turska konzervativna i proislamska vlada na čelu s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom upotrijebila je oštru retoriku protiv Izraela i izrazila podršku Hamasu u zalaganju za palestinsku stvar. Pod pritiskom konzervativnih i ljevičarskih grupa u Turskoj, Ankara je prekinula trgovinske veze s Izraelom u maju 2024.,stopirajući time bilateralne ekonomske odnose dvije zemlje. Turska je očekivala da će i druge regionalne zemlje s muslimanskom većinom slijediti njen primjer, ali do sada nijedna to nije učinila.
Čini se da jedan od glavnih saveznika i partnera Turske, Azerbejdžan, posebno oklijeva da zaustavi svoje jačanje ekonomskog, političkog i vojnog partnerstva s Izraelom. Azerbejdžan je izgradio snažna partnerstva sa Izraelom u oblasti energetike i odbrane u posljednje dvije decenije uprkos tome što je održavao veze sa Turskom i Iranom. Azerbejdžan je 2020. počeo otvoreno da promiče svoje sigurnosno partnerstvo s Izraelom, što je izazvalo oštre kritike Turske i Irana. Godinu dana kasnije, međutim, Azerbejdžan je vješto posredovao u obnavljanju veza između Turske i Izraela, okončavši decenijsko kršenje nakon ranijeg rata između Izraela i Hamasa i izraelskog napada na turski humanitarni brod 2010. godine.
Azerbejdžan nastavlja sa svojim pokušajima da održi ravnotežu. Ministarstvo vanjskih poslova Azerbejdžana izdalo je službeno saopštenje prošlog oktobra “osuđujući civilne žrtve u Gazi” u pokušaju da ne naruši svoj imidž u islamskom svijetu i otuđi Tursku. Međutim, u isto vrijeme, Azerbejdžan je nastavio jačati svoje partnerstvo s Izraelom. Prema zvaničnim podacima, između januara i aprila 2024. Azerbejdžan je izvezao 1.021.917 tona sirove nafte u Izrael, što je rast izvoza od skoro 28 posto u odnosu na 2023. godinu.Zaista, Azerbejdžan je bio pouzdan dobavljač za izraelske rafinerije u Haifi i Ašdodu.
Ankara je donedavno, uprkos svojoj oštroj retorici protiv Jerusalema, bila željna da održi protok nafte zbog velike tranzitne naknade i za naftovod koji koristi Azerbejdžan i za transport. S obzirom na svoje strateško partnerstvo sa Bakuom i duboke ekonomske veze, Ankara bi radije zatvorila oči pred kontinuiranim prilivom nafte iz Azerbejdžana u Izrael. Međutim, mnoge konzervativne islamističke grupe i ličnosti, uključujući propalestinsku tursku omladinu, oštro su kritikovale partnerstvo Azerbejdžana s Izraelom.
Dana 20. juna, velika propalestinska grupa okupila se ispred turske ispostave azerbejdžanske državne naftne kompanije (SOCAR), gađala zgradu kamenjem i provalila unutra zahtijevajući od kompanije da stopira transport nafte u Izrael. Uprkos nasilnom upadu demonstranata, turske snage sigurnosti nisu žurile da rasteraju skup, iako je kasnije uhapšeno 13 osoba. Usred protesta, kancelarija SOCAR-a u Turskoj negirala je optužbe da “Izraelu isporučuje sirovu naftu”, nazvavši te optužbe provokacijama.
Azerbejdžan izvozi sirovu naftu u Izrael ne direktno preko SOCAR-a ili turske filijale, već preko brojnih stranih trgovačkih kompanija, što opravdava izjave ove kompanije da ne izvozi svoju naftu direktno u Izrael. Štaviše, za razliku od Turske, azerbejdžansko-izraelsko partnerstvo nije zasnovano samo na trgovinskim i energetskim sporazumima, već i na zajedničkim geopolitičkim brigama, posebno u vezi sa zajedničkim najvećim neprijateljem, Iranom. U tom smislu, Izrael se pokazao korisnim saveznikom, posebno tokom nedavnog sukoba Azerbejdžana i Irana između 2022-2023. godine.
Zaista, ovi faktori objašnjavaju dugoročnu simpatiju Bakua prema Izraelu, čak i dok pokušava pokazati simpatije za palestinsku stvar. Za razliku od Turske, koja otvoreno podržava i prihvata Hamas, koji je na Zapadu označen kao teroristička organizacija, azerbejdžanska vlada komunicira s Palestinskom upravom sa sjedištem na Zapadnoj obali i podržava plan rješenja dvije države.
Ankara se nada da će Baku pokazati više empatije prema Palestincima. Međutim, malo je vjerovatno da će Azerbejdžan odustati od svog dugoročnog strateškog partnerstva s Izraelom kako bi ublažio zabrinutost Ankare.
Gazi Gazi Gazi Gazi Gazi
