PISjournal – Svjetska banka objavila je redovni ekonomski izvještaj koji se odnosi na zemlje Zapadnog Balkana te su se osvrnuli i na ekonomsko stanje u Bosni i Hercegovini. nezaposlenost
Ukupna inflacija je ubrzana, potaknuta cijenama hrane i prevoza, dostižući do jula 2022. godine 12%. Snažan rast i inflacija su bili od koristi za fiskalne prihode, dok se za deficit očekuje da će u 2022. godini dostići 1% BDP-a.
U drugoj polovini 2022. godine se očekuje usporavanje rasta realne proizvodnje, kako privatna potrošnja bude usporavala, zbog smanjenja realno raspoloživog prihoda uzrokovanog inflacijom, kao i smanjenje neto izvoza.
Skorašnja ekonomska kretanja
Kada govorimo o ekonomskim kretanjima u Bosni i Hercegovini, iz Svjetske banke su naglasili kako je rast u prvoj polovini 2022. godine 5,9% te da je potaknut snažnim privatnim investicijama i privatnom potrošnjom.
Domaća potražnja je rasla po stopi od 5,5%, a istovremeno je došlo do usporavanja negativnog neto izvoza u usporedbi sa istim razdobljem prošle godine. Domaća potražnja raste usljed većih investicija, podržanih infrastrukturnim radovima i većom privatnom potrošnjom”, navode iz Svjetske banke.
Također, naglašava se kako je to potaknuto rastom nominalnih neto plata za ukupno 10,7% u prvoj polovini 2022. godine i većim inostranim doznakama koje su porasle za 2,6% u realnom smislu.
Ipak, u prvoj polovini 2022. godine zabilježen je i rast cijena.
“Rast cijena se u prvoj polovini 2022. godine ubrzao uz neproporcionalno veći uticaj na siromašne. Ukupna inflacija se u julu 2022. godine povećala za 16,7% što je inflaciju za period januar – juli 2022. godine podiglo na preko 12% zbog rasta cijena hrane i prevoza. Cijene hrane su nastavile s rastom do 25,5% u julu, što je rezultiralo stopom inflacije za hranu od 19,3% u periodu januar – juli 2022. godine. U istom periodu su se i cijene prevoza povećale za preko 26%, npr., cijena dizela je u periodu januar – juli povećana za 52%, uz efekat prelijevanja na ostale proizvode, povećavajući inflatorni pritisak u prvoj polovini 2022. godine. Naglo povećanje cijena hrane i prevoza neproporcionalno više pogađa populaciju s nižim primanjima i nameće rizike po smanjenje siromaštva u 2022. godini.”, navodi se u analizi.
Vanjski deficit i bankarski sektor
Svjetska banka je analizirala i dio koji se odnosi na deficit tekućeg računa, vanjski deficit i bankarski sektor u Bosni i Hercegovini.
“Uz povećanje uvoza roba, deficit tekućeg računa je naglo povećan na 4,8% BDP-a u prvoj polovini 2022. godine, sa 2,8% BDP-a u istom razdoblju u 2021. godini. Potreba za vanjskim finansiranjem, usklađena za kapitalni priliv od 0,7% BDP-a je u prvom kvartalu 2022. godine iznosila 4,1% BDP-a, što je dvostruko više nego godinu ranije. Nepovoljni trgovinski tokovi su, između ostalog, doveli do naglog povećanja robno-trgovinskog deficita za 48% u prvoj polovini 2022. godine odnosno do produbljenja deficita za 4,6% poena BDP-a”, pojašnjava se u izvještaju.
U kontekstu vanjskog deficita, Svjetska banka predviđa kako će se on u 2022. godini povećati na 3,1% BDP-a, sa 2,6% u prethodnoj godini.
“Očekuje se da će vanjskotrgovinski deficit dosegnuti 25,1% BDP-a tokom cijele godine. U međuvremenu, priliv usluga će se značajno poboljšati na 12,5% BDP-a, dijelom zahvaljujući udvostručenju broja noćenja u periodu januar – juli ove godine. Istovremeno, doznake su nešto razočarale, obzirom da se predviđa da će u 2022. godini ostati ispod 8% BDP-a”, ističu iz Svjetske banke.
Kada je riječ o bankarskom sektoru, Svjetska banka ističe kako je on dobro kapitaliziran.
“Bankarski sektor je dobro kapitaliziran i njegova se profitabilnost u 2022. godini dalje povećala. Kvalitet aktive je dodatno popravljen u poređenju s prethodnom godinom i periodom prije pandemije, uz smanjenje omjera nenaplativih i ukupnih zajmova na 5,2% na kraju drugog kvartala 2022. godine, sa 5,7% u istom periodu prošle godine i 8% u 2019. godini”, zaključuje se.
Izvoz i izgledi za budućnost
Na kraju ekonomskog izvještaja koji se tiče Bosne i Hercegovine, Svjetska banka je analizirala i izvoz iz naše države te izglede za budućnost.
“Snažan izvoz će vjerovatno biti premašen većim uvozom, dijelom zbog infrastrukturnih projekata, što će zadržati visok trgovinski bilans od oko 25% BDP-a tokom sljedeće dvije godine. To će, zauzvrat vjerovatno povećati deficit tekućeg računa na preko 5,3% BDP-a u 2023. godini i nešto ispod 4,5% BDP-a u 2024. godini, bez obzira na prelazak na fiskalni suficit tokom srednjoročnog perioda”, objašnjavaju.
U zaključku, iz Svjetske banke su naglasili da se predviđa kako će inflatorni pritisak trajati duže nego što se prvobitno očekivalo, a sve zbog poremećaja na tržištu energije zbog rata u Ukrajini.
“Kada su izgledi u pitanju, dominantno je prisustvo rizika. Produženi efekti rata u Ukrajini mogu imati negativan uticaj na zbirnu potražnju, zbog smanjenja povjerenja potrošača i poslovne zajednice. Nadalje, neizvjesnosti u vezi s ratom i sankcijama mogu potkopati oporavak u EU, što ima negativan uticaj na potražnju za izvozom iz BiH, osim kada je u pitanju energija. Negativna kretanja na tržištu rada širom EU bi također mogla ograničiti priliv doznaka, koje podržavaju privatnu potrošnju. Konačno, geopolitički rizici bi mogli dalje otežati domaće političke tenzije, uz negativne posljedice za poticanje toliko potrebnih strukturnih reformi”, zaključuje se u izvještaju Svjetske banke.
