Iranska diplomacija/ Rečenicu koja je pred Vama objavila je iranska diplomacija a njeno objavljivanje nije u značenju njene potpune ili djelomične potvrde.
Ukoliko bi Iran zadesila nestabilnost utjecaj toga bi bio poguban po region, a to bi predstavljalo mnogo veći izazov za region od američkog napada na Irak 2003 god.
Shirin T. Hanter/ Iran je jedna od zemalja koja je snažno pogođena širenjem koronavirusa. Izvještaji govore da je od korone oboljelo više od 32 hiljade osoba, a od toga je od posljedica ove bolesti preminulo više od 2. 300 osoba. Uz to nema nikakvih naznaka o tome da je pandemija stavljena pod kontrolu u ovoj zemlji. Neki od faktora koji su utjecali na eskalaciju bolesti ‘covid -19’ u Iranu su: zakašnjela reakcija iranskih dužnosnika na pojavu koronavirusa; politička zapažanja Teherana prema Pekingu; nastavak letova ‘Mahan Air-a’ na relaciji Teheran-Peking i nakon pojave virusa u Vuhanu, te nedostatak dobre volje nekih vjerskih lidera da se obustavi obilazak svetih gradova mešheda i Koma. Tek nakon što je porastao broj oboljelih od koronavirusa neki istaknuti vjerski lideri pozvali su narod da se uzdrži od posjećivanja mjesta sa velikom koncentracijom ljudi na jednome mjestu.
Posljedice sankcija
Istovremeno je jedan broj osoba snažno podržavao ograničenja u kretanju. Unutar vlade i u vanjskim krugovima postoje velika razmimoilaženja. Neka politička krila su ovu krizu iskoristila kako bi oslabila Rouhanijevu vladu. Ovi pobrojani faktori kao odsustvo odgovarajućeg rukovodnog tijela usložnilo je dodatno krizu izazvanu koronavirusom. Naposljetku je vlada proširila mjere te donijela pooštrena ograničenja u pogledu putovanja unutar zemlje i međugradske komunikacije. Međutim, američke su sankcije ograničile Iranu dostupnost neophodne medicinske opreme, kao testove na Koronavirus, maske, dezinfekciona sredstva, kao I ostalu neophodnu opremu za spriječavanje čirenja ‘covida -19’. Američke sankcije su snažno oslabile iransku ekonomiju i onemogućile pristup svjetskom bankarskom sistemu, što je još više ojačalo postojeću krizu.
Na koncu je Iran od MMF-a zatražio kredit od 5 milijardi dolara kako bi riješio finansijske probleme, ali se ova svota može odobriti ako saglasnost dadnu i SAD. Mike Pompeo, državni sekretar SAD-a, je nekako u isto vrijeme kada je Iran uputio zahtjev za kredit, izvjestio o novim sankcijama usmjerenim na iransku naftnu industriju koja predstavlja jedinu opciju ulaska valute u ovu zemlju. Posljednjih sedmica Iran je započeo diplomatsku bitku kako bi pridobio ostale zemlje da zahtijevaju od SAD-a ukidanje ili barem ublažavanje nekih sankcija koje se odnose na nabavku neophodne medicinske opreme. Iranski predsjednik Hasan Rouhani i ministar vanjskih poslova Javad Zarif su u razgovoru sa najvišim dužnosnicima drugih zemalja tražili da pozovu Ameriku na okončanje sankcija Iranu.
Veliki ljudski gubici
Neke zemlje su dale pozitivan odgovor na ovaj iranski zahtjev. Pakistanski premijer Omran Khan tražio je od SAD da slijede Rusiju i Kinu i ukinu sankcije Iranu. Neki izvještaji govore da i Britanija čini prikrivene napore kako bi SAD ukinule barem neke sankcije Iranu. UN su također zahtijevale ukidanje svih nametnutih kazni zemljama koje se bore sa ‘covidom -19’. Uprkos svemu, Washington do sada nije pokazao ni najmanji znak da bi mogao ublažiti pritisak na Teheran uprkos mogućim ogromnim ljudskim gubicima.
Oni koji podržavaju ublažavanje sankcija Iranu kao argument navode etička i humanitarna pitanja, ali je malo vjerovatno da bi ovaj argument mogao utjecati da protivnicie Irana u američkoj administraciji promijene mišljenje. Uprkos tome postoje I drugi čvrsti argumenti o važnosti ublažavanja sankcija Iranu. IR Iran ima neprijatelje među međunarodnim faktorima ali i u regionu. Neprijatelji vjerovatno uživaju u slabljenju Irana nadajući se kako će ovakva situacija proizvesti pad sistema ili čak i cijele zemlje. Ali humanitarna katastrofa s kojom se trenutno suočava Iran može imati negativne posljedice i po Ameriku i nanijeti štetu Americi kako na regionalnoj tako I na međunarodnoj ravni. Veliki broz zemalja od kojih i neke europske američke sankcije Iranu smatraju pretjeranim. Nastavak američkih sankcija u vrijeme pandemije koronavirusa narušava više nego prije američku etičku autoritarnost i dovodi u pitanje američko predstavljanje kao zaštitnika ljudskih prava. Naravno dvostruki američki standardi kada se radi o kršenju ljudskih prava napose na Bliskom Istoku i ranije su pod znak pitanja stavljali američku zaštitu ljudskih prava, a iransko pitanje je samo potvrdilo ono što je od ranije poznato.
Slabljenje mehke moći
Rastakanje etičke autoritarnosti Washingtona dugoročno gledano umanjit će njegovu moć da djeluje na dešavanja i da do svojih ciljeva dolazi bez primjene vojne sile. Drugim riječima, to će veoma ozbiljno oslabiti mehku moć SAD-a. U Americi postoje neki krugovi koji smatraju da je bolje plašiti se SAD-a nego li ga poštovati. Takvi poštovanje prema Americi povezuju s jačanjem američke vojne moći i refleksije te moći izvan zemlje. Uprkos tome, u posljednje dvije decenije vidljiva su ograničenja upotrebe američkih vojnih snaga u realizaciji njenih ciljeva. Američki uspjesi u prošlosti, kao primjera radi u hladnom ratu, koliko god bili izvojevani vojnom moći, ali oni su bili i rezultat američke etičke pozicije. Ukoliko bi došlo do slabljenja Irana, ili još gore propasti ove zemlje posljedice bi bile opasne po region, možda čak i opasnije od posljedica izazvanim američkim napadom na Irak 2003. Nema sumnje da bi se haotično stanje u Iranu prelilo i na neke susjedne zemlje što bi pojačalo opasnost izbijanja regionalnih sukoba. A pojava novog regionalnog ratnog žarišta bi onemogućila smanjenje američkih vojnih snaga u region Bliskog Istoka. Naravno, ne smije se zanemariti činjenica da se i sama Amerika bori s krizom izazvanom ‘covidom -19’ i sa društveno-ekonomskim izazovima prouzročenim pandemijom.
U odlučivanju o tome da li će Iranu ublažiti sankcije ili ga staviti pod još veći pritisak Washington treba uzeti u obzir i svoje dugoročne ciljeve. Stoga na ublažavanje sankcija ne treba gledati samo kao na mjeru koja predstavlja izraz dobre volje.
middle east eye
